Naslov
Struktura populacija kalanoidnih kopepoda u otvorenim vodama Srednjeg Jadrana
(Population structure of calanoid copepods in the Middle Adriatic Sea)

Autori
Bojanić, Dubravka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.11

Godina
2005

Stranica
93

Mentor
Kršinić, Frano

Ključne riječi
Calanoida; kopepodi; Jadran; brojnost; sezonska raspodjela; vertikalna raspodjela
(Calanoid copepod; Adriatic Sea; abundance; seasonal distribution; vertical distribution)

Sažetak
Sastav populacija kalanoidnih kopepoda istraživan je na 16 postaja Srednjeg Jadrana. Uzorci su sakupljeni tijekom 2002. i 2003. godine mrežom tipa Nansen finoće tkanja 200 μ m (promjer otvora 57 cm, dužina 255 cm) u više vertikalnih slojeva, ovisno o dubini postaje. Na postaji Stončica je tijekom 2002. godine prikupljeno devet uzoraka mrežom tipa Nansen finoće tkanja 125 μ m (promjer otvora 56 cm, dužina 250 cm) u jednom sloju od dna do površine. Osim kvantitativnog značaja kalanoidnih kopepoda, istražena je sezonska, vertikalna i horizontalna raspodjela, kao i utjecaj temperature, slanosti i biomase klorofila. Poseban osvrt se daje za mlađe razvojne stadije čiji se udio u ukupnom broju kalanoida kreće od 76-86%, osim u rujnu 2002. godine kada iznosi 52%. Za referentnu postaju Stončica raspon vrijednosti je od 77% u rujnu do 93% u travnju 2002. godine. Od 59 utvrđenih vrsta kalanoidnih kopepoda, kvantitativno su najznačajniji Paracalanus parvus, Ctenocalanus vanus, Clausocalanus jobei i Temora stylifera. Minimalna abundancija je u kolovozu 2002. i 2003. godine u dubokim slojevima postaja Jabučke kotline (CJ002 i CJ003) kada je zabilježeno manje od 20 jed./m3. Maksimalne vrijednosti kalanoida su tijekom proljetnih krstarenja u svibnju 2002. na postajama CJ007, CJ010, CJ011 i CJ012, te u travnju 2003. godine, na postaji CJ007 čak 1333 jed./m3. Ova istraživanja su potvrdila rano proljetne maksimume abundancije kalanoidnih kopepoda na poznatim mrijestilištima male plave ribe, te njihovu smanjenu koncentraciju tijekom ljetnih mjeseci kada srdela, očito u nedostatku hrane, migrira prema otocima i kanalima Srednjeg Jadrana.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA