Naslov
Elementi u tragovima u sedimentu Plitvičkih jezera
(Trace elements in the Plitvice Lakes sediment)

Autori
Barešić, Jadranka ; Horvatinčić, Nada ; Kapelj, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XXI. Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera – Knjiga sažetaka / Novak, Predrag ; Pičuljan, Katarina ; Smolec, Sonja - Zagreb : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI), 2009, 327-327

ISBN
978-953-6894-38-3

Skup
XXI hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera

Mjesto i datum
Trogir, Hrvatska, 19.04.2009. - 22.04.2009

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
sediment; elementi u tragovima; Plitvička jezera
(sediment; trace elements; Plitvice Lakes)

Sažetak
Plitvička jezera predstavljaju složeni ekosustav koji uključuje geološku strukturu krškog područja, vode izvora, jezera i pritoka, te ukupnu vegetaciju okoliša i atmosferu. Proces taloženja karbonata iz vode u formi sedre/jezerskog sedimenta osjetljiv je na bilo kakve promjene prije svega u vodi, ali i u ukupnom okolišu. Iako je područje zaštićeno kao nacionalni park određeni utjecaj čovjeka nije isključen (veliki broj turista, hoteli, ograničena poljoprivredna aktivnost). U svrhu praćenja antropogenog utjecaja na okoliš Plitvičkih jezera analizirani su površinski jezerski sedimenti (površinskih 50 cm) čija starost bazirana na mjerenju 210Pb iznosi 100-130 godina, a što predstavlja razdoblje u kojemu je općenito djelovanje čovjeka na okoliš bilo značajno, bilo na globalnoj ili lokalnoj razini. Analizirani su sedimenti iz 4 jezera: dva najveća jezera, Prošćansko jezero i Kozjak, te dva manja jezera, Gradinsko i Kaluđerovac. Zaleđene jezgre sedimenta, duljine 50 cm i promjera 10 cm, rezane su na slojeve debljine 1 cm (prvih 10 cm), odnosno 2 cm (ostatk jezgre) i osušene. Analiza elemenata u tragovima, Al, Mn, Ni, Sr, Zn, Cu, Cr, Cd, B, Ba, P, napravljena su na ICP-MS-u. Distribucije elemenata po dubinskom profilu sedimenta pokazuju da se koncentracije elemeneta u tragovima uglavnom nisu promijenile od prošlosti do danas (zadnjih ~130 godina). Postoje fluktuacije vrijednosti uzduž profila, ali one su uglavnom posljedica prirodnih procesa u jezerima i promjenjive brzine akumulacije, tj. brzine sedimentacije. Veće promjene koncentracije uočavaju se u nizvodnom toku. Tako Prošćansko jezero kao prvo jezero u nizi ima najveće koncentracije Al, Ba, Cd, Cr, Mn, Ni i Zn, a u ostalim jezerima koncentracije navedenih elemenata su manje 2-3 puta i probližno jednake u sva tri nizvodna jezera (Kozjak, Gradinsko i Kaluđerovac). To pokazuje da izvor ovih elemenata nije antropogeni jer su istaloženi već u prvom jezeru, a novih izvora onečišćenja u nizvodnom toku nema. Najviše koncentracije spomenutih elemenata u Prošću mogu biti posljedica donosa prirodnog materijala (mineralnog i organskog) dotokom Matice, glavne pritoke koja snabdijeva vodom Plitvička jezera. Ostali elementi imaju približno slične koncentracije u sedimentima u nizvodnom toku. Koncentracije svih elememenata niže su od srednjih prirodnih koncentracija u tlu i Zemljinoj kori, osim Cd koji u sedimentu Prošća ima vrijednosti 2, 3-3, 5 mg/kg i premašuje prirodne srednje vrijednosti 10-ak puta. S obzirom da nema promjene uzduž profila, ove vrijednosti su vjerojatno odraz sastava tla u području izvora te Matice kojima se Prošćansko jezero snabdijeva vodom. Klaster analiza dobivenih rezultata također nije ukazala na Cd kao antropogeni element. Jedini element koji se u klaster analizi izdvaja kao antropogeni je Pb, koji se u sedimentu može deponirati kao posljedica prometa ili atmosferskom depozicijom. Treba naglasiti da su i koncentracije Pb vrlo niske i ne ukazuju na značajno zagađenje, ali da bi se to potvrdilo potrebno je napraviti analizu tla na području Nacionalnog Parka koja bi pokazala u kojoj mjeri se elementni sastav područja odražava na sastav sedimenta u samim jezerima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA