Pregled bibliografske jedinice broj: 389344
Disperzija QT intervala – prediktor ranih ventrikulskih aritmija u bolesnika s akutnim infarktom miokarda
Disperzija QT intervala – prediktor ranih ventrikulskih aritmija u bolesnika s akutnim infarktom miokarda // 2. kongres hrvatskoga kardiološkog društva : Knjiga sažetaka
Zagreb, Hrvatska, 1996. str. 29-29 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 389344 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Disperzija QT intervala – prediktor ranih ventrikulskih aritmija u bolesnika s akutnim infarktom miokarda
(QT dispersion as a predictor of early ventricular arrhythmias in patients with acute myocardial infarction)
Autori
Zaputović, Luka ; Mavrić, Žarko ; Matana, Ante ; Zaninović-Jurjević, Teodora ; Bradić, Nikola
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
2. kongres hrvatskoga kardiološkog društva : Knjiga sažetaka
/ - , 1996, 29-29
Skup
Kongres hrvatskoga kardiološkog društva (2 ; 1996)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 17.10.1996. - 19.10.1996
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Disperzija QT intervala; Akutni infarktom miokarda; Rane ventrikulske aritmije; Ventrikulska tahikardija; Ventrikulska fibrilacija
(QT dispersion; Acute myocardial infarction; Early ventricular arrhythmias; Ventricular tachycardia; Ventricular fibrillation)
Sažetak
Cilj rada bio je utvrditi odnos disperzije QT intervala i pojave ranih ventrikulskih aritmija u bolesnika s akutnim infarktom miokarda. Disperzija QT intervala praćena je dinamički tijekom hospitalizacije te izražavana kao razlika između najduljeg i najkraćeg QT i QTc intervala u 12 EKG odvoda (QTd i QTcd, ms) ili koeficijentom varijabilnosti (VQT, VQTc, %). U svih bolesnika analiziran je i čitav niz kliničkih laboratorijskih i elektrokardiografski varijabli koje su mogle utjecati na incidenciju ranih ventrikulskih aritmija. Uspoređene su dvije grupe bolesnika: 39 bolesnika s ranom ventrikulskom tahikardijoom ili fibrilacijom (VT/VF) i 40 bolesnika bez poremećaja ritma. Grupe se nisu značajno razlikovale u prosječnoj dobi, učestalosti ranijeg infarkta, hemodinamskom stanju i elektrolitskom statusu kod prijema, lokalizaciji infarkta, očekivanoj i konačnoj veličini infarkta. Bolesnici s VT/VF značajno su češće liječeni trombolitičkom terapijom (54 vs. 10 %, p<0.001) i antiaritmicima (69 vs. 5 %, p<0.001). Ovi bolesnici imali su kod prijema veće vrijednosti QTd (77 – 23 vs. 53 – 27 ms, p<0.001), QTcd (90 – 29 vs. 62 – 28 ms, p<0.001), VQT (6.5 - 1.8 vs. 5.5 – 2.3 %, p<0.05) i VQTc (7.0— 1.9 vs. 5.7— 2.3 %, p<0.01). Iako su veliko QTd (69— 26 vs 52— 25 ms, p<0.001) i QTcd (79— 29 vs. 62— 26 ms, p<0.01) u bolesnika s ranom VT/VF i pred otpust bile veće, razlike su u odnosu na kontrolnu grupu bile manje negoli kod prijema, a za VQT i VQTc više nisu bile statistički značajne. Bolesnici s VT (N=32) i VF (N=7) nisu se u QT disperziji međusobno razlikovali. Rezultati pokazuju da se disperzija QT intervala tijekom bolesti dinamički mijenja te da njeno određivanje može biti korisno u predikciji ranih ventrikulskih aritmija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka,
Klinički bolnički centar Rijeka
Profili:
Teodora Zaninović Jurjević
(autor)
Žarko Mavrić
(autor)
Ante Matana
(autor)
Luka Zaputović
(autor)
Nikola Bradić
(autor)