Naslov
Život i djelo antikvara Ivana Josipa Pavlovića-Lučića
(Life and Career of Ivan Josip Pavlović-Lučić, Antiquarian)

Autori
Špikić, Marko

Izvornik
Peristil (0553-6707) 51 (2008); 47-70

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Pavlović-Lučić; Dalmacija; Makarska; epigrafika; arheologija; povijest umjetnosti
(Pavlović-Lučić; Dalmatia; Makarska; epigraphy; archaeology; art history)

Sažetak
U članku se donose biografski podaci o Ivanu Josipu Pavloviću-Lučiću (1755.-1818.), svećeniku i antikvaru iz Makarske. Tekst je podijeljen u dva dijela: u prvom se daje opsežna rekonstrukcija njegova života i djela, a u drugom se prikazuju njegova tiskana antikvarna djela. Pored brojnih publikacija iz moralne teologije, pisca valja pamtiti i kao najvažnijeg antikvarnog pisca druge polovice 18. i prve četvrtine 19. stoljeća u Dalmaciji. Njegovi tekstovi Marmora macarensia (koji je doživio nekoliko nadopuna od 1789. do 1810.), De supplicio aedificiorum sub Diocletiano Imperatore iz 1796., Marmora traguriensia iz 1811. i Romanarum antiquitatum analecta iz 1813. godine obilježili su razvitak kulta antičkih spomenika u pokrajini. Moralist i konzervativni crkveni dogmatik, Pavlović-Lučić je u tekstu prikazan i kao entuzijast za starine koji je izašao iz okvira kabinetskog istraživanja zavičajne kulturne historije. Kada se njegovo djelovanje stavi u kontekst antikvarnih i historijskih studija o Dalmaciji u 18. stoljeću (Fischer von Erlach, Farlati, Assemani, Bomman, Michieli-Vitturi, Nutrizio Grisogono, Bajamonti), vidi se da je počeo pratiti Winckelmannova načela izravnog očevida u istraživanju materijalne kulturne baštine. Pored toga, svojim je istraživačkim radom podupro i sabiračku kulturu svoga doba, čuvajući brojne arheološke nalaze u svom makarskom domu. Pavlović-Lučić je među prvima počeo uklapati arheološke nalaze u problemske tekstove o starinama, kako je slučaj kod De supplicio aedificiorum, u kojem su kronološkim redom prikazane građevine za smaknuća kršćana podignute pod carem Dioklecijanom. Pisac je u tekstovima istodobno dao kroniku arheoloških nalaza u srednjoj i južnoj Dalmaciji, osudu razaranja te interpretaciju i klasifikaciju skupina iskopanih epigrafskih i numizmatičkih predmeta. U Marmora macarensia je prikazao nalaze u Makarskoj biskupiji, koji su se s vremenom umnožavali. U djelu Marmora traguriensia je prikazao privatnu epigrafsku zbirku trogirskog antikvara i političara Ivana Luke Garagnina, a u Romanarum antiquitatum analecta je dao pregled nalaza iz 1811. i 1812. od antičke Salone kraj Splita do Narone kraj Vida. Sva se djela zbog povijesne važnosti i novih interpretacijskih postupaka, , ali i zbog povećanja senzibiliteta Dalmatinaca toga doba prema antičkoj baštini, shvaćaju kao anticipacija historijskih radova pisaca hrvatskog Narodnog preporoda. U tom se smislu mogu uzeti i kao važni dokumenti pretpovijesti hrvatske povijesti umjetnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA