ࡱ> 5@:bjbj22 .XX<%dddddddx@@@8xd,x#M"VJXJXJXJXJXJXJ$NRaP|Jad|JddLddVJVJ,ddz. p9Hx6@.-VJL0#MD-6!Qp!Q,z.xxdddd!Qdz.|J|Jxx$0dxxDr~ave Slovenaca, Hrvata i Srba Kronika jedne hotimi ne kratkotrajnosti (listopad  prosinac 1918.) Zlatko MATIJEVI Hrvatski institut za povijest, Zagreb Po etkom 1918. stanje na europskim ratiatima izgledalo je za lanice Centralnih sila - Njema ku i Austro-Ugarsku Monarhiju - vrlo povoljno. Nakon etiri godine ratovanja dr~ave Antante nisu bile suglasne o tome tko je zapravo glavni neprijatelj. Za Italiju je to bila Austro-Ugarska Monarhija, a za ostale savezni ke zemlje  Francusku, Veliku Britaniju i Sjedinjene Ameri ke Dr~ave  Njema ka. Niti jedna od njih nije kao svoj ratni cilj imala potpuno uniatenje Monarhije kao suverene dr~ave. Vodei politi ki krugovi u dr~avama Antante odnosili su se vrlo suzdr~ano prema planovima o ruaenju Monarhije i stvaranju jugoslavenske dr~avne zajednice od nekih njezinih dijelova. Vlada Kraljevine Srbije, koja se joa uvijek nalazila u izbjegliatvu na Krfu, imala je u pripremi dva rjeaenja glede budunosti Austro-Ugarske Monarhije. Prvo je rjeaenje predvialo da se od nje  prema etnografskom na elu - odvoje ona podru ja u kojima su obitavali ju~noslavenske narodi (Hrvati, Slovenci i Srbi) i ujedine sa Srbijom, nakon ato ova bude ponovno uspostavljena kao suverena dr~ava u svojim prijeratnim granicama. Drugo se rjeaenje ograni avalo na stvaranje tzv. Velike Srbije, tj. dr~ave koja bi u svojim granicama obuhvaala sve one dijelove Monarhije u kojima su Srbi, navodno, imali izrazitu ili prete~nu veinu. Unato  relativno povoljnom vanjskopoliti kom polo~aju, Austro-Ugarska Monarhija je svakodnevno zapadala u sve veu unutarnju krizu, prvenstveno zbog nezadovoljstva svojih brojnih slavenskih naroda (Poljaka, eha, Slovaka, Slovenaca, Hrvata i Srba). Najdublja se kriza osjeala na jugu Monarhije. Opravdano nezadovoljstvo slovenskih polit kih elita polo~ajem njihovih zemalja u austrijskom dijelu Monarhije, ogor enost hrvatskih politi ara zbog dualisti koga ustroja dr~ave, koji je doveo do odjeljenosti banske Hrvatske od Dalmacije te nerijeaeni dr~avnopravni polo~aj Bosne i Hercegovine prerasli su u nerjeaiv problem, koji e u znatnoj mjeri doprinijeti kona nom rastakanju starodrevne dr~ave dinastije Habsburg-Lothring. U takvu se ozra ju sve glasnije po elo isticati zahtjev za ujedinjenje Hrvata, Slovenaca i Srba, triju plemena jednoga naroda, u zajedni ku dr~avu, naravno, bez jasnoga odreenja ato se pod tim stvarno mislilo. Od Zagreba ke rezolucije do dr~avno-pravnoga prijeloma s Austro-Ugarskom Monarhijom (2./3. o~ujak  29. listopad 1918.) Akcija povezivanja svih politi kih snaga koje su prihvaale program narodnoga ujedinjenja odvijala se pod parolom  nacionalne koncentracije. Na poticaj Jugoslavenskoga kluba, parlamentarne reprezentacija slovenskih, hrvatskih i srpskih narodnih zastupnika iz austrijskoga dijela Monarhije u be kom Carevinskom vijeu, u Zagrebu su po etkom 1918. voeni meustrana ki pregovori o zajedni kom djelovanju svih jugoslavenskih stranaka u dr~avi. Na elo se akcije povezivanja stranaka, skupina i pojedinaca u banskoj Hrvatskoj stavila Star evieva stranka prava (milinovci), koja je zastupala jugoslavenski politi ki program. Dne 2. i 3. o~ujka u Zagrebu je odr~an sastanak na kome su sudjelovali predstavnici milinova kih pravaaa, skupine oko zagreba koga lista Glas Slovenaca, Hrvata i Srba, skupine oko zagreba koga katoli kog dnevnika Novine, Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije, Slovenske pu ke (ludske) stranke, Slovenske narodno napredne stranke te strana ke osobe iz Bosne i Hercegovine, Istre, Dalmacije i Meimurja. Pozivu na sastanak nisu se odazvali vladajua Hrvatsko-srpska koalicija i oporbena Hrvatska pu ka selja ka stranka. Sastanku je predsjedavao milinovac Ante Paveli (zubar). Drugoga dana zasjedanja donesena je rezolucija u kojoj se, izmeu ostaloga, ka~e: Narod S.[lovenaca,] H.[rvata i] S.[rba] jest jedinstven narod i to jedinstvo jest i mora ostati nerazdijeljivo i bezuvjetno. Dosljedno tome, upirui se o pravo narodnog samoodredjenja, kojega provedba ima biti meunarodno zajam ena: Tra~imo nezavisnost, ujedinjenje i slobodu u svojoj jedinstvenoj narodnoj dr~avi, u kojoj e plemenske osebine troimenog jedinstvenog naroda S.H.S. biti o uvane i po ~elji sastavnih narodnih dijelova poativani dr~avopravni kontinuitet historijsko-politi kih teritorija uz potpunu ravnopravnost plemena i konfesija. Va~no je naglasiti da se u Zagreba koj rezoluciji nije spominjalo Monarhiju kao unaprijed zadani okvir za stvaranje dr~ave jedinstvenoga naroda Slovenaca, Hrvata i Srba, niti govorilo o ~ezlu dinastije Habsburg-Lothring kao simbolu dr~avnoga suvereniteta. Sudionici zagreba koga sastanka povjerili su jednom ad hoc odboru da provede sve predradnje neophodne za osnivanje Narodnoga vijea Slovenaca, Hrvata i Srba (NV SHS). Osnutku jedne ope organizacije koja bi povezujui ju~noslavenske zemlje Monarhije, neovisno o tome jesu li u njezinu cislajtanskom ili translajtanskom dijelu, provodila politiku nacionalne koncentracije, prethodilo je formiranje Narodne organizacije Srba, Hrvata i Slovenaca u Dalmaciji u Splitu (2. srpnja), Narodne organizacije Slovenaca, Hrvata i Srba za Hrvatsko primorje u Suaaku (14. srpnja) i Narodnoga sveta u Ljubljani (17. kolovoza), ijoj su osniva koj skupatini prisustvovali i delegati iz banske Hrvatske, Dalmacije i Istre. Za Narodni je svet izri ito re eno da je on sastavni dio opega jugoslavenskog Narodnog odbora (Narodnoga vijea), koji e se uskoro sastati u Zagrebu. Za predsjednika Narodnoga sveta izabran je Anton Koroaec. Na sastanku predstavnika oprbenih stranaka iz banske Hrvatske, odr~anom u Zagrebu 23. kolovoza, konstatirano je da je jednoglasno prihvaen projekt statuta za 'Narodno Vijee za Slovence, Hrvate i Srbe' u Zagrebu te budui da je osnova razaslana na pretresanje 'Narodnom Svetu' u Ljubljani, 'Narodnoj Oganizacij' za Dalmaciju u Splitu, 'Politi kom Druatvu za Hrvate i Slovence u Istri' u Pazinu i prestavnicima Hrvata i Srba u Bosni i Hercegovini, to se  pristupa ustanovljenju zajedni kog predstavniatva neodvisnih narodnih elemenata u Hrvatskoj i Slavoniji, koje bi kao cjelina ailjalo svoje odaslanike u 'Narodno Vijee'. Za elnike Narodnoga sveta tih je dana glavno pitanje bilo kako pripremiti politi ke stranke i skupine u Hrvatskoj i Bosni na suradnju oko osnivanja NV SHS u Zagrebu. Glavno je te~iate stavljeno na pridobivanje Hrvatsko-srpske koalicije. Zajedni kom akcijom vodstva Narodnoga sveta i hrvatskih politi ara koji su se zauzimali za provoenje nacionalne koncentracije, u Zagrebu je, 24. rujna, odr~an sastanak na kome je odlu eno da se osniva ka skupatina NV SHS zaka~e za 5. listopada 1918. Izaslanici odreeni za osniva ku skupatinu okupili su se ve 4. listopada u Zagrebu. O ito uznemiren razvojem dogaaja Svetozar Pribievi, neprijeporni voa Hrvatsko-srpske koalicije, pozvao je joa istoga dana Srana Budisavljevia, jednoga od najistaknutijih zagovornika nacionalne koncentracije, na hitan razgovor u Sabornicu na zagreba kom Gornjem gradu. Odazvavai se pozivu, Budisavljevi se u zgradi hrvatskoga Sabora sastao sa S. Pribieviem i Duaanom Popoviem. Iako je na po etku napao Budisavljevia tvrdei da je akcija oko osnivanja NV SHS zapravo uperena protiv Koalicije, Pribievi je, smirivai se, zatra~io obavijeti o tome ato se smjera napraviti. Budisavljev je izvijetio dvojicu elnika Koalicije da e se na pretstojeem sastanku donijeti na elna odluka o osnutku NV SHS i o tome kako e ono biti organizirano. Na kraju je dodao da organizatori sastanka o ekuju da e i Hrvatsko-srpska koalicija pristupiti u NV SHS te da se za nju namjerava osigurati odreeni broj mjesta. Saznavai odluku organizatora sastanka, Pribievi je izjavio da bi se, ipak, trebalo odgoditi odluku o osnutku NV SHS sve dok Koalicija ne donese odluku o tome hoe li i ona stupiti u njegove redove. Kona no, ipak je dogovoreno da se pregovori nastave. Uo i konstituirajue skupatine NV SHS u rukama su se njegovih sazivatelja nalazile izjave Predsjedniatva Srpske narodne radikalne stranke, Hrvatska pu ka selja ka stranka i skupine oko Malih novina da pristupaju u NV SHS. Glavni odbor Socijal-demokratske stranke Hrvatske i Slavonije istaknuo je da e Vitomir Kora prisustvovati konstituirajuoj skupatini NV SHS, ali samo u informativne svrhe. O pitanju pristupa NV SHS kona na je odluka trebala biti donijeta na konferenciji jugoslavenskih socijaldemokratskih stranaka. Socijaldemokratska konferencija, odr~ana u Zagrebu 6. listopada, donijela je, uz protivljenje delegata iz Bosne, odluku o pristupanju u NV SHS. Dne 5. listopada Ante Paveli (zubar) otvorio je konstituirajuu skupatinu NV SHS. Na prijedlog A. Koroaca on je izabran i za predsjedatelja, dok su na mjesto bilje~nika doali S. Budisavljevi, Albert Kramer i }ivko Petri i. U pozdravnom govoru Paveli je naglasio da se konstituirajua skupatina NV SHS nastavlja na zagreba ko vijeanje od 2. i 3. o~ujka. Na poslijepodnevnom zasijedanju skupaine prihvaeni su sljedei Drinkovievi prijedlozi: 1) Sakupljeni, da utemeljimo 'Narodno vijee S.H.S.' slo~ni smo u misli i u radu za o~ivotvorenje potpuno samostalne, suverene i nezavisne slobodne dr~ave svoga naroda S.H.S. na cijelom neprekinutom etni kom teritoriju toga naroda. U tu svrhu ve danas se zala~emo, da ni kao pojedine osobe, ni kao pojedine stranke, ni kao pojedine pokrajine, ni kao pojedine parlamentarne korporacije, ne emo stupiti u nikakve obvezatne dogovore s nikakvim faktorima izvan naaega naroda, nego izjavljujemo, da emo, im se 'Narodno vijee' konstituira, skupno raditi prema uputama i zaklju cima Narodnog vijea S.H.S. i delegacije Narodnog vijea za to opunomoene. 2) Odabire se odbor od 7 lica, koji e odmah joa danas ili najdalje sutra stupiti u dogovore sa Hrvatsko-srpskom koalicijom u svrhu da pod gornjim uslovima stupi i ona u Narodno vijee S.H.S.. Na temelju Drinkovieva prijedlog izabran je Odbor sedmorice: Matko Laginja, A. Koroaec, Jozo Sunari, }. Petri i, Mate Drinkovi, S. Budisavljevi i V. Kora. Svi su lanovi Odbora sedmorice joa iste ve eri otiali u Sabornicu, gdje su ih do ekali predstavnici Koalicije: S. Pribievi, Guido Hreljanovi i Veeslav Wilder. Koroaec je predstavnicima Koalicije izlo~io zaklju ke prvoga dana konstituirajue skupatine NV SHS. Posebno je naglasio da je ~elja sudionika sjednice da i Hrvatsko-srpska koalicija ue u NV SHS. Nakon razmjene mialjenja prisutni su, izmeu ostaloga, zaklju ili da se NV SHS ne e konstituirati tako dugo dok Koalicije ne preda svoj pozitivan ili negativan odgovor o pristupanju u njegove redove. Drugoga dana konstituirajue skupatine NV SHS Drinkovi je izvijestio prisutne o razgovorima koje je Odbor sedmorice vodio s predstavnicima Hrvatsko-srpske koalicije. U nastavku je sjednice Budislav Grga Angjelinovi pro itao prijedlog Pravilnika NV SHS. Nakon du~e rasprave i unoaenja odreenih preinaka, Pravilnik je jednoglasno prihvaen. Na Paveliev prijedlog, a na temelju netom usvojenoga Pravilnika, pristupilo se izboru lanova NV SHS u Zagrebu za slovenske zemlje (Kranjsku, `tajersku, Koruaku, Goricu i Trst), Istru, Dalmaciju, Bosnu i Hercegovinu te Hrvatsku i Slavoniju s Rijekom i Meimurjem. Pritom je bilo zaklju eno da e Ba ka, Banat, Baranja i ostala jugozapadna Ugarska kasnije birati svoje izaslanike. Takoer je bilo predvieno da e se naknadno izabrati lanove NV SHS u Zagrebu iz redova narodnih zastupnika hrvatskoga i bosanskog Sabora te Jugoslavenskoga kluba u be kom parlamentu. Iako je bio proveden djelomi ni izbor za lanove Sredianjega odbora on nije bio konstituiran, jer se joa ekalo na odgovor Koalicije. Da bi NV SHS mogao normalno funkcionirati izabran je Poslovni odbor koji je trebao voditi poslove Predsjedniatva do konstituiranja Sredianjega odbora. U Poslovni su odbor izabrani: A. Paveli, S: Budisavljevi, Ivan Lorkovi, S. Radi, V. Kora, Janko `imrak, M. Drinkovi i }. Petri i. Nastavak pregovora s Hrvatsko-srpskom koalicijom povjeren je Odboru sedmorice u istom sastavu kao i prethodnoga dana. Saborski klub Hrvatsko-srpske koalicije odlu io je na svojim sjednicama od 8. i 9. listopada da Koalicija ima da ue u NV SHS te je u tu svrhu sastavljen odbor od pet lanova: Edo Lukini, D. Popovi, S. Pribievi, Ivan Ribar i V. Wilder. Odbor sedmorice i koalicijski Odbor petorice, na sastanku odr~anom 10. listopada, raspravljali su o svim pitanjima povezanim s ulaskom Hrvatsko-srpske koalicije u NV SHS. Nakon ato su pregovara i postigli potpuni sporazum glede na elnih pitanja, postignut je i sporazum o broju zastupnika pojedinih stranaka i skupina iz banske Hrvatske u NV SHS. Koaliciji je u toj podjeli pripalo 12 mandata, a milinovskim pravaaima 6. Sve su ostale stranke i skupine dobile od 1 do 2 mandata. U Sredianjem je odboru Koalicija dobila 5 manadata, milinovski pravaai 2, a ostali po jedan. Kona no je zaklju eno da Poslovni odbor, 17. listopada, sazove sjednicu Sredianjega odbora sa sljedeim dnevnim redom: 1. biranje Predsjedniatva NV SHS i 2. rasprava o akciji koja se treba poduzeti u nadolazeim danima. Do predlo~enoga je roka tekue poslove trebao i nadalje vodio Poslovni odbor, proairen s dva ili tri lana Koalicije. Na dvije sjednice Poslovnoga odbora koje su odr~ane 15. i 16. listopada, na kojima su prisustvovali i lanovi Hrvatsko-srpske koalicije, raspravljalo se o ustroju Sredianjega odbora i o njegovim zadaama. lanovi su Poslovnoga odbora zaklju ili da se Sredianjem odboru predlo~i da izda proklamaciju na narod u kojoj e biti ozna ena na ela narodne politike, odnosno istaknuto narodno jedinstvo itavog naaeg naroda i rjeaenje njegova problema ne parcijalno, nego u svojoj cjelokupnosti. Posebno je trebalo naglasiti suverenost jugoslavenske dr~ave, osnovane na narodnom samoopredjeljenju. Kona no, Sredianji je odbor trebao odlu iti imade li se sazvati hrvatski Sabor te kakvo e on stanoviate zauzeti u sadanje doba. Skupivai se zakazanoga dana, neposredno poslije objavljivanja promaaenoga Manifesta cara i kralja Karla I.(IV.) o federalizaciji cislajtanskoga dijela Monarhije, lanovi su Sredianjega odbora proveli temeljitu raspravu koja je trajala tri dana, tj. do 19. listopada. Zasjedanje je rezultiralo izborom lanova Predsjedniatva: A. Koroaec, predsjednik, A. Paveli i S. Pribievi, potpredsjednici, S. Budisavljevi, M. Drinkovi  i I. Lorkovi, tajnici. Zasjedanje je iznjedrilo Deklaraciju Sredianjega odbora NV SHS, kojom je, izmeu ostaloga, otklonjen vladarev Manifest i otvoreno zatra~eno ujedinjenje cjelokupnoga naaeg naroda Slovenaca, Hrvata i Srba na itavom njegovom etnografskom teritoriju, bez obzira na ma koje pokrajinske ili dr~avne granice, u kojima danas ~ive u jednu jedinstvenu potpuno suverenu dr~avu. Otprilike u isto vrijeme kada se odr~avalo trodnevno zasjedanje Sredianjega odbora NV SHS u Zagrebu, osnovan je i Glavni odbor NV SHS za Bosnu i Hercegvinu. Dne 21. listopada, tj. na dan kada je u zagreba kim jutarnjim novinama ve bio otisnut negativni odgovor Woodrow Wilsona, predsjednika Sjedinjenih Ameri kih Dr~ava, na austro-ugarsku mirovnu notu od 4. listopada, odr~ao je Sredianji odbor sjednicu na kojoj su formirane pojedine sekcije i izabrani njihovi pro elnici. M. Drinkovi je izabran za prvoga ovjeka sekcije za narodnu obranu, Stjepan Radi je postao pro elnik agrarne, a I. Lorkovi finacijsko-politi ke sekcije. S. Budisavljevi je preuzeo sekciju za financiranje NV SHS, a B. G. Angjelinovi je stao na elo sekcije za agitaciju i organizaciju. Sekcija za promet je povjerena V. Wilderu. Sekcija za aprovizaciju imala je dva elnika: Cezara Aka ia i Svetozara Delia. Sekciju za socijalnu politiku preuzeo je Vilim Bukaeg. Upravna je sekcija doala u nadle~nost Predsjedniatva. Pripremne radove u sekciji za mirovne pregovore vodio je Fran Barac. Odluka o popunjavanju pro elni koga mjesta u ustavnoj sekciji nije bila donesena zbog neslaganja lanova Sredianjega odbora. Sljedeega dana, 22. listopada, u povodu Wilsonova odgovra, u Zagrebu su, ispred Hrvatskoga narodnog kazaliata i Sabornice, odr~ani veliki skupovi podrake NV SHS. Okupljenoj masi graanstva govorima su se obratili najistaknutiji lanovi NV SHS: A. Paveli, S. Radi, B. G. Angjelinovi, S. Pribievi, M. Drinkovi, V. Bukaeg i dr. Vrlo je vjerojatno da su joa istoga dana A. Paveli i S. Pribievi bili kod bana Antuna Mihalovicha ~elei od njega saznati ato bi on, kao prvi ovjek izvrane vlasti u banskoj Hrvatskoj, u inio ako bi lanovi NV SHS, koji su i narodni zastupnici, slo~no podnijeli u Saboru prijedlog o raskidu svih dr~avnopravnih veza s Ugarskom. Napuatajui Banske dvore, dva su potpredsjednika NV SHS imali dojam da se ban ne e protiviti njihovoj nakani. Na sjednicu Sredianjega odbora, odr~anoj 23. listopada, pozvan je i ban Mihalovich, emu se on spremno odazvao. Ban je prisutne lanove Odbora upozorio da se mora nai na in da NV SHS doe u doticaj sa Zemaljskom vladom, jer dvije vlade ne mogu postojati, tj. vlada NV SHS i zakonita vlada banske Hrvatske. Sa sjednice je upuen poziv pristaaama NV SHS da po svim mjestima (gradovima i selima) po mu osnivati Odbore Narodnog Vijea. Dana 26. listopada, Predsjedniatvo je NV SHS uputilo Luki `njariu i Mihovilu Mihaljeviu, zapovjedajuim austro-ugarskim generalima u Zagrebu, upit o tome ato kane poduzeti ako bi doalo do prekidanja dr~avno-pravnih veza s Monarhijom. Oba su generala, prije nego ato su se stavili na raspolaganje NV SHS, tra~ili da ih vladar razrijeai prisege, ato je on odmah i u inio. Nakon ato je u Be u imao odreene politi ke razgovore s predsjednikom vlade Lammaschom glede budunosti Monarhije, Koroaec je, 26. listopada, uz dopuatenje austrijskih vlasti, kao izaslanik NV SHS u Zagrebu, zajedno s Gregorom }erjavom, tajnikom be koga Jugoslavenskog kluba, otputovao u `vicarsku, gdje im se pridru~io i Melko ingrija. Rad Sredianjega odbora nastavljen je i 27. listopada. Nakon rasprave koja se povela o goruem pitanju vojske, prihvaeni su Angjelinovievi prijedlozi: 1. da se iz vojni kih spremiata dobavi oru~je za Narodno vijee; 2. da se naoru~a za utorak [29. listopada] akademska garda za o uvanje mira i reda prigodom manifestacione sjednice Hrvatskog sabora; 3. da se hrvatski i srpski sokoli organizuju i naoru~aju u istu svrhu. Posljednji austro-ugarski ministar vanjskih poslova, Gyula Andrssy ml., uputio je 28. listopada, uz suglasnost cara Karla, mirovnu notu Washingtonu u kojoj je stajalo da je Monarhija spremna ato prije zapo eti pregovore i ato skorije potpisati primirje na svim ratiatima. Bio je to posljednji znak iz Be a na koji se ekalo u Zagrebu. Istoga je dana u audijenciji kod Karla bio i ban Mihalovich, kojega je vladar, nakon ato je sasluaao njegovo izvjeae o stanju u Hrvatskoj, otpusti s rije ima: Radite ato vas je volja. U tom je asu od presudne va~nosti za daljnji razvoj dogaaja bila odluka Zajedni koga ministarstva rata u Be u, uznemirenoga zbog sve te~ih unutarnjih nemira u dr~avi, da dopusti vojnim zapovjedniatvima da u slu aju potrebe stupe u doticaj s predstavnicima narodnih vijea na njihovim podru jima, kako bi se o uvao mir i red u umiruoj Monarhiji. Na sjednici Sredianjega odbora, 28. listopada, Paveli je u svojstvu presjedatelja stavio na dnevni red pitanje pripremanja odluka koje su trebale biti izglasovane na sutraanjoj sjednici hrvatskoga Sabora. Iznesena su dva stajaliata: 1.) diktatorsku vlast imade u svoje ruke preuzeti Narodno Vijee; 2.) da se polako bez diranja u krunska prava stvore airoki preduvjeti za rad Narodnoga Vijea. Tijekom sjednice vrlo je aktivan bio S. Radi koji je izjavio da prvi akt hrvatskoga Sabora trebala biti proglaaenje banske Hrvatske suverenom dr~avom i sastavnim dijelom dr~ave S.H.S. te provedba potpune likvidacije s monarhijom i dinastijom. Nakon dolaska generala `njaria i Mihaljevia sjednica je Sredianjega odbora privremeno prekinuta, a Predsjedniatvo se s dvojicom visokih asnika povuklo na posebnu konferenciju. Okon avai pregovore generali su izjavili da se bezuvjetno pokoravaju vladi NV SHS. Nakon njihova odlaska iz Sabornice, uzeti su u pretres preani prijedlozi, koje se namjeravalo podnijeti na sutraanjoj sjednici hrvatskoga Sabora. Prvi je preani prijedlog, zastupnika S. Pribievia i drugova, glasio: I. Predla~e se visokom saboru, da zaklju i: Hrvatski dr~avni sabor na temelju potpunoga prava narodnoga samo-odredjenja, koje je danas ve priznato od svih zaraenih vlasti, stvara ovaj zaklju ak: Svi dosadaanji dr~avno-pravni odnoaaji i veze izmedju kraljevine Hrvatske-Slavonije i Dalmacije s jedne strane, te kraljevine Ugarske i carevine Austrijske s druge strane razrijeaavaju se. Ukida se dakle i niatetnim proglasuje napose hrvatsko-ugarska nagodba (zakonski lanak I. god. 1868.), a isto se tako ukidaju i niatetnim proglasuju svi kasniji njeni dopunjci ili revizije tako, da od danas Dalmacija, Hrvatska i Slavonija ne ima s kraljevinom Ugarskom ni pravno, ni fakti no nikakovih zajedni kih dr~avnih poslova. II. Dalmacija, Hrvatska, Slavonija sa Rijekom proglaauje se posve nezavisnom dr~avom prema Ugarskoj i Austriji, te prema modernom na elu narodnosti, a na temelju narodnoga jedinstva Slovenaca, Hrvata i Srba pristupa u zajedni ku narodnu suverenu dr~avu Slovenaca, Hrvata i Srba na cijelom etnografskom podru ju toga naroda bez obzira na ma koje teritorijalne i dr~avne granice u kojima narod Slovenaca, Hrvata i Srba danas ~ivi. Sveopa narodna ustavotvorna skupatina svega ujedinjenoga naroda Slovenaca, Hrvata i Srba odlu it e sa unapred odredjenom kvalificiranom veinom, koja potpunoma zaatiuje od svakoga majoriziranja, kona no kako u formi vladavine, tako u unutraanjem dr~avnom ustrojstvu naae dr~ave utemeljene na potpunoj ravnopravnosti Slovenaca, Hrvata i Srba. Potom je pro itan preani prijedlog A. Pavelia i drugova: Predla~e se visokom saboru, da zaklju i: Sabor kao predstavnik kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije smatra objavu Narodnog Vijea od 19. o. mj. za sebe obvezatno, te izjavljuje, da priznaje Narodnome Vijeu Slovenaca, Hrvata i Srba vrhovnu vlast. Na istoj je sjednici zaklju eno da NV SHS za vrhovnu vlast u svim jugoslovenskim zemljama, koje su zastupane u Narodnom Vijeu, proglaauje predsjedniatvo Narodnoga Vijea, koje sa injavaju: A. Koroaec, predsjednik, A. Paveli i S. Pribievi, potpredsjednici te S. Budisavljevi, I. Lorkovi i M. Drinkovi, tajnici. Takoer je@B< @ B : V Z  X Z ^ `  ~ HJ¾¶Ƃh[hhs%dh:"rh=r(h h4dhnhzTh]hh#MhwhAh81h%h1hah[*hhc{ hThThT hwC6 hT6hThT6hTh]J5hThr53B< > @ -t3b8@:<<FhYhmh/T`h@VhhNh*g/h*g/6h*g/h hdhd2hhEhX`h 0hhA?*+R+T++++D,F,,,,,,,-*-.-L-P-------..//00001(111111(2L2N222230323N3T3V3X3`3r3t3v344ĬĨĤН hhh hYhhhVhch5hv;xhwhA&0hqkh`hh#h!hWhGehGe6hShohGeh@Vh:4644444 5 5 5(5*5>5D5F5H555566|6~6 7 777777^8`8b8d8j8x888999>:@:B:::::B;b;t;v;;;<<><|<~<<<<=ок޶hOh1hBhDDhlh>> ???@@P@AAAB@BBBDBPBlBtBBB8C:ClCCCTDVDDDEF2FBFFFxGGGHHHFHHHVH\HHHI0IJIRIbIhItIIIIIIZJJ:K[N[[[\<\N\P\f\l\|\\\]]]]].^__>`|`~```apaaaaaabbbb&cFcrctcvcxccccccc@dBdPdddeefehejeŽŽŽŹŽŹŹŵűűűŹŵű屭h"hohXhhsAhz_h@h(ih$h)yhCi%h]xh#Nhah\kh-hD h'hL hL h'Djeze|eee$fFfHfRfTfhkkllllllm mVmXmpnnnnnToVoXooopjpppppppqqqqq(q*qwhwxwwxxxxxxxxxxxxypyyyyyzȸ켴İĤĘhl!h\86h\8hl!h !a6hl!h| }6h'Xh>Ih:qhvhh_Sh5ch| }h14hzh"shl!hV0J6hh42DhV0Jh& hah"h5h9hF8z"{v{x{z{{{||||t}v}}(~^~h .Thrxȁ΁jp؂ނ̄΄Є@rDZfhjȼмԸԼȼȼhXhg %hFmhX.hTHh =h8 jhEuhCi%h$=h] hkhVh>Athl!h:qh_Shah.zh>Ih"sD|΄hP:2JLjr 88*h,$a$gda‡ԇڇ2Hvxވފ6 NRBDNPRT\z.6Ґސ&*8:<Ēؒܒbdޓരhqh3ho^ h4bCh<hM"hbh+ h&h+hh$hx`hwhhjhah.zhoThHVh h$=hg %hX?ޓNʕ024ؗ\TVҙԙ(,nHJL:֝24jxڟܟ^` zh{hMh+ hn h'hhhQh!h.=h MYhhehmxhMhhK+Jh:fh h4bChJzhhk;hg^h<hah!4:ڡFL֣(~Ԥܤޤ&(4DRnt~¥ĥƥʥ̥>TZƦȦԦ֦ئܦީvx~LNhjPtvxh,h)hah&!h0h7 h'hh#h|hq<h}hMhMh{N jednoglasno prihvaeno da do kona nog sastava vlade imade kao vlada Narodnog vijea fungirati njegovo predsjedniatvo. Sjednica je zaklju ena u zoru 29. listopada. Ujutro 29. listopada Bogdan Madakovi, predsjednik hrvatskoga Sabora, otvorio je sjednicu na kojoj je prisustvovao i ban Mihalovich. Marko Novosel, saborski bilje~nik, pro itao je preani prijedlog S. Pribievia i drugova koji je nekoliko sati ranije usvojen na sjednici Sredianjega odbora NV SHS. Dobivai rije  od predsjednika Sabora, Pribievi je obrazla~ui preani prijedlog izjavio da treba jasno naglasiti i prema vani i prema unutra da se u smislu pro itanoga prijedloga naaa nezavisna potpuno suverena dr~ava prote~e na itavom naaem narodnom teritoriju od So e tamo do Soluna. Prijedlog su narodni zastupnici primili uz burni pljesak i poklike ~ivio. Nakon ato je pro itan preani prijedlog Pavelia i drugova, koji je takoer ve bio prihvaen na Sredianjem odboru NV SHS, njegov ga je glavni predlagatelj dodatno obrazlo~io. Nakon potpredsjednika NV SHS, za rije  se javio ban Mihalovich, koji je izjavio: ast mi je u ime vlade izjaviti, da potpunoma usvajam stanoviate hrvatskoga sabora u pogledu jednog i drugog predloga, pa da cijelu egzekutivu stavljam na raspolaganje Narodnome Vijeu. Potom je Medakovi stavio na glasovanje Paveliev preani prijedlog koji je jednoglasno prihvaen. Bio je to zavrani potez u procesu stvaranja Dr~ave Slovenaca, Hrvata i Srba (Dr~ava SHS), zapo etom Deklaracijom NV SHS od 19. listopada. Nakon donoaenja dviju sudbonosnih odluka, narodni su zastupnici napustili Sabornicu da bi prisustvovali misi zahvalnici u ~upnoj crkvi sv. Marka. Nakon ato je poslijepodne prihvaen zapisnik sjednice, Sabor je zaklju io svoj rad. Bila je to za dugo vremena posljednja sjednica hrvatskoga Sabora koji je svoje djelovanje obnovio tek tijekom Drugoga svjetskog rata. Od osnutka vlade Dr~ave Slovenca, Hrvata i Srba u Zagrebu do prvoprosina koga akta u Beogradu (29. listopad  1. prosinac 1918.) Odmah nakon zavraetka rada Sabora, Sredianji je odbor odr~ao sjednicu na kojoj je M. Drinkovi otvorio pitanje austro-ugarske ratne mornarice smjeatene u lukama na Jadranu. Nakon rasprave je odlu eno da u Pulu, kao izaslanici NV SHS, pou Ante Tresi-Pavi i, Ivan Marija ok i V. Bukaeg. U nastavku je sjednice S. Pribievi izvijestio prisutne da je Predsjedniatvo NV SHS suglasno da se nova vlada povjeri banu Mihalovichu, da dotadaanji odjelni predstojnici za pravosue (Aleksandar Badaj) te bogoatovlje i nastavu (Milan Rojc) ostanu i nadalje u vladi. Za predstojnike ostalih odjela imenovani su: S. Budisavljevi za unutarnje poslove, }. Petri i za narodno gospodarstvo, Franjo Braum za financije, Edo Markovi za prehranu, Cezar Aka i za poatu brzojav i telefon, V. Bukaeg za socijalnu skrb, V. Wilder za ~eljeznice, Gjuro `urmin za trgovionu, obrt i industriju, M. Drinkovi za narodnu obranu. Za perovou je postavljen Vladimir Havli ek. Gotovo su istodbno, tj. u razdoblju od 29. do 31. listopada, izabrani Albert Kramer za tajnika NV za Sloveniju, Matko Laginja za povjerenika za Istru i Rikard Lenac za velikoga ~upana za grad Rijeku i okolicu. Dana 29. listopada Predsjedniatvo je NV SHS uputilo proglas bivaim austro-ugarskim vojnicima, u kome ih se poziva na bezuvjetnu disciplinu, jam i amnestija glede ranijega samovoljnog napuatanja vojnih jedinica, ali i prijeti prijekim sudom ako bi sudjelovali u pobuni protiv nove vlasti. Na sjednici Sredianjega odbora odr~anoj sljedeega dana, 30. listopada, zaklju eno je da Narodni svet u Ljubljani i Narodno vijee za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu predlo~e Predsjedniatvu NV SHS u Zagrebu svoje kandidate za pokrajinske vlade, a da ih ono zatim potvrdi. Na taj su na in sa uvane autonomije pokrajinskih narodnih vijea, a nije povrijeen autoritet sredianjega NV SHS u Zagrebu. Za razliku od slovenske i bosanske vlade, dalmatinska je nastala kao rezultat politike svraenoga ina (2. studenoga). Naime, Predsjedniatvo NV SHS imenovalo je, 3. studenoga, Ivo Krstelja povjerenikom za Dalmaciju, tj. nakon ato je njezina vlada ve bila sastavljenao bez osvrtanja na Zagreb. Proces raspadanja austro-ugarske vojne sile nastavio se nezaustavljivom brzinom. Dana 30. listopada car Karlo je izdao previanji nalog da e se mornarica, mornari ke ustanove i druga mornari ka imovina sukcesivno predati jugoslavenskom Narodnom vijeu u Zagrebu. Mogui razlog vladareva prepuatanja ratne mornarice NV SHS mo~e se tra~iti i u njegovoj nadi da e se, nakon zavraetka rata i sklapanja mirovnih ugovora, Monarhija sa uvati u nekoj formi (Nova Austrija) te da e u novu vladu ui i predstavnici dr~ava nastalih na njezinu ozemlju. Na taj bi na in, zapravo, brodovlje izru eno NV SHS ponovno doalo pod Karlovo zapovjedniatvo. Predsjedniatvo NV SHS je 31. listopada, napravilo svoj prvi diplomatski korak uputivai notu ameri koj, britanskoj, francuskoj, talijanskoj i srbijanskoj vladi: Dr~ava Slovenaca, Hrvata i Srba, koja se konstituirala na teritoriju ju~nih Slavena, ato je dosad spadalo u sastav austro-ugarske monarhije, i koja je spremana stupiti u zajedni ku dr~avu sa Srbijom i Crnom gorom, izjavljuje formalno da se ne nalazi u ratnom stanju sa aliiranim dr~avama. Sredianji je odbor istodobno izvijestio i Jugoslavenski odbor o noti upuenoj savezni kim vladama te dodao da Narodno vijee ovlaatuje Jugoslavenski odbor u Londonu, da zastupa interese dr~ave Slovenaca, Hrvata i Srba kod drugih dr~ava. Izaslanstvo NV SHS, predvoeno A. Tresi-Pavi iem, stiglo je 31. listopada u Pulu te se popelo na admiralski brod Viribus Unitis, gdje ih je ekao admiral Mikls Horthy. Primopredaja ratne mornarice izveden je prema carevu nalogu i bez ijednoga incidenta. Dobivai u svoje ruke ratno brodovlje nestale Monarhije, Sredianji je odbor, na sjednici odr~anoj 31. listopada, imenovao kontraadmirala Dragutina Pricu povjerenikom za mornaricu, a kapetana bojnoga broda Janka Vukovia Podkapelskoga zapovjednikom flote. Talijansko pomorsko zapovjedniatvo ubrzo je saznalo ato se dogodilo u Puli te je odlu ilo izvesti brzu akciju sa ciljem potapanja admiralskoga broda usidrenoga u luci. Akcija dvojice talijanskih diverzanata (Paolucci i Rosseti) bila je munjevita i zastraaujue u inkovita  admiralski brod Viribus Unitis potopljen je zajedno sa svojim zapovjednikom Vukoviem Podkapelskim s kojim je u plavoj grobnici nestalo oko dvjestopedest mornara. Potonue Viribus Unitisa ozna io je po etak kraja ratne mornarice Dr~ave SHS. Shvaajui da se Dr~ava SHS ne e moi lako odr~ati bez vlastite vojne slile, M. Drinkovi je u ime NV SHS objavio poziv na mobilizaciju: Sveta je du~nost svakoga sina naae domovine, da obrani od propasti svoju ljubljenu dr~avu, koja se u mukama raa. No, na njegov se poziv gotovo nitko nije odazvao. NV SHS je raspolagalo minimalnim naoru~anim snagama: 25. i 53. domobranska pukovnija u Zagrebu (slabo popunjene), neato hrvatskih i srpskih lanova sokolskih organizacija, naoru~ani omladinci i studenti, odred mornara iz Pule, Narodna stra~a i poneke dragovolja ke skupine te jedinice srbijanskih ratnih zarobljenika. Drinkovi je u punom smislu rije i bio general bez vojske. Primirje izmeu Austro-Ugarske Monarhije, koja je u odreenoj mjeri postojala joa samo formalno, i zemalja Antante potpisano je 3. studenoga u Padovi, a stupilo je na snagu sljedeega dana. Talijanska je strana, nepriznajui realnost nestanka Monarhije i proglaaenja Dr~ave SHS, vjeato iskoristila uvjete primirja za zauzimanje onih teritorija na isto nojadranskoj obali koji su joj bili obeani tajnim Londonskim ugovorom iz 1915., ali i viae od toga (Rijeka). Na sjednici Sredianjega odbora odr~anoj 3. studenoga upuena je nova nota vladama u Washingtonu, Londonu, Parizu, Rimu i Skopju, tj. srbijanskoj vladi te Jugoslavenskom odboru u kojoj je ponovljeno, uz odreena pojaanjenja, sve ono ato je ve re eno u noti od 31. listopada te dodano da NV SHS moli visoke antantine vlasti da priznaju pravo naaeg narodnog samoodreenja u potpunom opsegu te da se talijanskim okupiranjem jednog dijela naaeg narodnog teritorija ne stvara prejudic protiv potpunog naaeg narodnog i dr~avnog ujedinjenja. Ubrzo nakon dolaska u }enevu Koroaec je, 3. studenoga, saopio vladama Francuske, Velike Britanije, Italije, Sjedinjenih Ameri kih Dr~ava i Srbije da je NV SHS vrhovna vlada jugoslovenskih zemalja te ih moli da izvole priznati Narodno vijee u Zagrebu kao redovnu vladu. Predsjednik NV SHS nadalje je izjavio da vlada u Zagrebu smatra kao svoj zadatak osloboenje austro-ugarskih Jugoslovena od svake tue vladavine i njihovo ujedinjenje s njihovom braom iz Srbije i Crne Gore u nezavisnu dr~avu, na osnovi na ela narodnosti i prava narodnoga samoodreenja. Na Koroa evo tra~enje priznanja NV SHS Paai je odgovorio 8. studenoga. U }enevi su od 6. do 9. studenoga predstavnici NV SHS (A. Koroaec, M. ingrija i G. }erjav), Jugoslavenskoga odbora (A Trumbi, Gustav Gregorin, Nikola Stojanovi, Jovan Banjanin i Duaan Vasiljevi), predsjednik srbijanske vlade (Nikola Paai) i zastupnici u srbijanskoj Narodnoj skupatini (Marko Trifkovi, Milorad Draakovi i Vojislav Marinkovi) odr~ali konferenciju. Sudionici konferencije jednoglasno su, u deklaraciji od 9. studenoga, sve ano i pred celim svetom konstatirali ujedinjenje Dr~ave SHS i Kraljevine Srbije u dr~avu Srba, Hrvata i Slovenaca, o ekujui raairenih ruku u bratski zagrljaj i narod Crne Gore. Na temelju postignutoga sporazuma odlu eno je osnovati zajedni ko ministarstvo za kraljevinu Srbiju i podru ja Narodnoga Vea u Zagrebu, komu je zadaa, da organizuje zajedni ku dr~avu SHS, kojoj e konstituanta doneti ustav. Osnutkom zajedni koga ministarstva, tj. vlade sastavljene od 12 ministarstava, nije se diralo u opstojei upravni sistem u Kraljevini Srbiji i Dr~avi SHS, tj. i nadalje su ostale kraljevska vlada i vlada NV SHS, ali sa smanjenim opsegom poslova. No, }enevskome sporazumi nije bilo sueno da bude duga vijeka. Zbog otpora u samoj vladi (Stojan Proti i dr.) Paai je bio prisiljen, 14. studenoga, izvijestiti Koroaca, Trumbia i ingriju da njihov dogovor nije naiaao na odobravanje odlu ujuih srbijanskih politi kih imbenika te da odustaje od }enevskoga sporazuma. Na sjednici Sredianjega odbora, 4. studenoga, V. Kora je predlo~io da Predsjedniatvo NV SHS pozove u pomo Antantine ete, uklju ujui i srbijanske, koje bi trebale obraniti naa teritorij od vojske bivae A.[ustro] U.[garske] ato se u krajnjoj dezorganizaciji vraa s bojiata. Osim Srbiji, NV SHS se za vojnu pomo, 4. studenoga, obratilo i vrhovnom zapovjedniku savezni kih vojski maraalu Fochu. U svome nastojanju da zaustavi daljnje prodiranje talijanske vojske na isto nojadranskoj obali, Predsjedniatvo NV SHS protestiralo je kod ameri koga predsjednika Wilsona: Poato je [...] Italija sa svojim etama po ela zaposjedati naae isto narodne teritorije i svojim ratnim brodovima ulaziti u naae luke, Narodno Vijee, tuma ei osjeaj i ~elje cijeloga naaeg naroda, umoljava predsjednika velike ameri ke republike, da nam sa svojom monom zaatitom pomogne, da dr~ava Slovenaca, Hrvata i Srba nesmetano provede zajedno i u suglasju sa Srbijom i Crnom Gorom dr~avno ujedinjenje cjelokupnoga naaeg naroda. Na sjednici Sredianjega odbora, 11. studenoga, raspravljalo se o republikanskoj i monarhi noj formi dr~ave S.H.S, ali nisu mogli donijeti nikakav konkretan zaklju ak. Optereeni brojnim unutarnjim i vanjskim problemima lanovi NV SHS vjerojatno nisu ni primijetili, ako ih je uope i zanimalo, da se u Be u, 11. studenoga, austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj Karlo I.(IV.) odrekao prijestolja. U Be u je dan kasnije, 12. studenoga, njema ko-austrijsko Narodno vijee proglasilo republiku. Istoga dana, 13. studenoga, kada je u Beogradu potpisano primirje izmeu pora~ene Maarske i savezni kih dr~ava, potpukovnik Duaan T. Simovi je stigao u Zagreb kao delegat Vrhovne komande srbijanske vojske pri NV SHS. Prije odlaska na novu du~nost Simovia je primio regent Aleksandar, koji ga je i imenovao za delegata, te mu je zapovjedio da u Zagreb prenese njegove pozdrave, i pozdrave srbijanske vlade i izrazi njihovu spremnost izla~enja u susret svim ~eljama NV SHS glede odr~avanja unutarnjega reda i zaatite nacionalnih granica. Simovia je u Zagrebu, na ~eljezni koj postaji, do ekao V. Wilder koji ga je odveo M. Drinkoviu u Sabornicu, gdje se nalazilo sjediate Predsjedniatva NV SHS. Tu su ga do ekali: S. Pribievi, A. Paveli, A. Kramer, I. Lorkovi i dr. Predavai svoje diplomatske punomoi Simovi je prenio prisutnima Regentovu spremnost da Srbija pru~i pomo Dr~avi SHS. Nakon Simovia rije  je uzeo I. Lorkovi koji je govorio o stvaranju Dr~ave SHS s granicama na Drini, Savi i Dunavu te o njezinoj neovisnosti od kraljevina Srbije i Crne Gore i priznatoj od srbijanske vlade. Sasluaavai Lorkovia Simovie je, otklanjajui davanje bilo kakvih politi kih izjava, rekao i sljedee: Srbija, koja je u ovom ratu dala 1 miliona ~rtava za osloboenje i ujedinjenje svoje jednokrvne brae preko Dunava, Save i Drine, ne mo~e ni u kom slu aju dozvoliti, da se na njenim granicama formira neka nova dr~ava, koja bi u svoj sastav uzela sve njezine sunarodnike i da - posle 4-godianjih muka i potpunog poraza neprijatelja  ostane u pozadini i sve plodove dobivene pobede prepusti drugome, koji je u ratu u estvovao na neprijateljskoj strani. Srbiji, po pravu oru~ja, a na osnovu ugovora o primirju s Maarskom [...] pripada sledea teritorija: Banat do linije Oraava-Karansebea-r. Maroa-Arad-ispod Segedina; Ba ka do linije Horgoa-Subotica-Baja; Baranja do linije Batasek-Pe uj-Bar  i dalje rekom Dravom do Oseka; Srem i Slavonija do linije ~elj.[ezni ke] pruge Osek-akovo-`amac; cela Bosna i Hercegovina i Dalmacija do rta Planka. Van te teritorije, da se mo~ete opredeljivati po volji: da idete sa Srbijom ili da formirate zasebnu dr~avu. Poslije krae autnje rije  je uzeo A. Paveli i izjavio da NV SHS ne pomialja na formiranje neovisne (jugoslavenske) dr~ave nego da ~eli ujedinjenje sa Srbijom. No, prema njegovu mialjenju, tu su se, ipak, postavljala dva pitanja: 1. oblik zajedni ke dr~ave, tj. federativno ureenje u kojem bi postojale posebne upravne jedinice: Srbija, Crna Gora, Makedonije, Bosna i Hercegovina, Vojvodina, Hrvatska, Dalmacija i Slovenija i 2. razgrani enje izmeu hrvatskoga i srpskog stanovniatva koje bi se zbog izmjeaanosti moralo provesti preseljavanjem i izmjenom srpskoga stanovniatva iz Hrvatske i Zapadne Bosne i hrvatskoga pu anstva iz Hercegovine. Paveliu je Simovi kratko odgovorio da o pitanju budueg dr~avnog ureenja ne treba sad raspravljati. Paveliu nije preostalo niata drugo nego da se povu e i ustvrdi da sada glavno pitanje formiranje zajedni ke dr~ave. Tijekom boravka u Zagrebu Simovi je u viae navrata izvijestio svoju Vrhovnu komandu o vojno-politi kom stanju u Dr~avi SHS. Na sjednicu Sredianjega odbora, 20. studenoga, S. Pribievi je ustvrdio da je slabost itave situacije u Dr~avi SHS u tome, ato se dosada nijesmo stavili u u~i dodir sa kraljevinom Srbijom i kraljevinom Crnom Gorom, jer naai izaslanici ne imadu pravo sklapati na svoje ruke obvezatne ugovore s ententinim vlastima uime Narodnoga vijea S.H.S. u Zagrebu. Bila je to viae nego jasna osuda }enevskoga sporazuma. Dana 23. i 24. studenoga odr~ana je sjednica Sredianjega odbora kojoj je predsjedavao S. Pribievi. Prema njegovim uvodnim rije ima Dr~ava SHS se nalazila u kriti nom stanju i trebalo je brzo djelovati, tj. stvoriti zajedni ku dr~avu sa Srbijom, da zemlja ne bi upala u kaos. Na dnevnom se redu sjednice nalazio prijedlog dalmatinske vlade o ~urnom ujedinjenju Dr~ave SHS sa Srbijom, koji su potpisali I. Krstelj i Josip Smodlaka. Njihov je prijedlog bio popraen ultimativnom prijetnjom da e Dalmacija sama proglasiti ujedinjenje sa Srbijom ako Sredianji odbor u roku od pet dana ne donese odluku o stvaranju zajedni ke dr~ave. U dva se dana izredalo viae govornika iznosei obrazlo~enja raznih prijedloga o ujedinjenju sa Srbijom. Na kraju je izabran odbor od sedam lanova, koji je trebao izraditi zajedni ki prijedlog o provedbi ujedinjenja. Na poslijepodnevnoj je sjednici drugoga dana zasjedanja Sredianjega odbora, nakon provedene rasprave, prihvaen, uz jedna glas protiv (Radi), prijedlog Odbora sedmorice da se izabere delegacija od 28 lanova koja e otii u Beograd da tamo u sporazumu sa srbijanskom vladom i predstavnicima svih stranaka u Srbiji i Crnoj Gori, neodgodivo provede organizaciju jedinstvene dr~ave. Odbor sedmorice je predlo~io i Naputke po kojima su lanovi delegacije morali postupati u Beogradu. Na sjednici Sredianjega odbora, 26. studenoga, raspravljalo se o ato ~urnijem odlasku u Beograd. Nakon du~e rasprave veina prisutnih se raziala svojim kuama u uvjerenju da se sutradan, 27. studenoga, ne putuje u Beograd. S. Pribievi i njegovi pristaae ostali su na okupu te su zaklju ili da se ipak putuje. Voenje NV SHS prepuateno je privremeno banu Mihalovichu, S. Budisavljeviu i V. Bukaegu. Zanimljivo je, da je na istoj sjednici Radi isklju en iz Sredianjega odbora, ali ne i njegova stranka. Ujutro, 27. studenoga, lanovi delegacije, koja nije bila u punom sastavu, krenuli su sa zagreba koga glavnog kolodvora u Beograd. Delegacija je 28. studenoga stigla u Beograd. Nakon sve anoga do eka zapo ele su pojedina ne audijencije kod regenta Aleksandra. Predstavnici srbijanske vlade: S. Proti, Ljuba Jovanovi i Mom ilo Nin i ubrzo su po eli pregovarati s predstavnicima delegacije NV SHS o na inu i formi proglaaenja dr~avnoga ujedinjenja. Donesena je odluka da se izabere odbor od aest lanova u koji e svaka strana odrediti svoja tri predstavnika. Srbijanski su predstavnici bili: S. Proti, Lj. Jovanovi i M. Nin i, a predstavnici NV SHS: S. Pribievi, A. Paveli i J. Smodlaka. Budui da nijedna strana nije htjela otezati proglaaenje ujedinjenja dogovoreno je da delegacija NV SHS uputi adresu regentu Aleksandru u kojoj e mu saopiti zaklju ke Sredianjega odbora od 24. studenoga, a Regent e u svome odgovoru proglasiti ujedinjenje Kraljevine Srbije s Dr~avom SHS. Prilikom voenja pregovora lanovi delegacije nikada nisu posegnuli za Naputkom koji je cijelo vrijeme bio ugodno smjeaten u d~epu grkokatoli koga sveenika J. `imraka. Stoga su Naputak joa suvremenici duhovito nazvali  viaticum. Na zajedni koj sjednici delegacije NV SHS i srbijanskih predstavnika, 1. prosinca, pro itan je i kona no stiliziran tekst Adrese i Odgovora regenta Aleksandra. Ujedno je dogovoreno da e sam in ujedinjenja biti istoga dana, u ve ernjim satima, u Regentovoj privremenoj rezidenciji na Terazijama (kua Krsmanovi). Pro itavai u ime delegacije NV SHS Adresu A. Paveli je uskliknuo: Neka ~ivi slobodna ujedinjana Jugoslavija!. U Odgovoru regent Aleksandar je u ime Njegova Veli anstva Kralja Petra I. proglasio ujedinjenje Srbije sa zemljama nezavisne dr~ave Slovenaca, Hrvata i Srba u jedinstveno Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. Ju~noslavenskim politi arima s juga Austro-Ugarske Monarhije okupljenima u NV SHS, kratkotrajna je Dr~ava SHS poslu~ila kao most za siguran izlazak iz srednjoeuropskoga uljudbenog kruga i brzi ulazak u balkanski geopoliti ki prostor sa svim njegovim zamkama. Izvori i literatura (izbor): a) izvori: S. BUDISAVLJEVI, Stvaranje dr~ave Srba, Hrvata i Slovenaca, Zagreb, 1958.; D. JANKOVI  B. KRIZMAN, Graa o stvaranju jugoslovenske dr~ave (1. I  20. XII 1918), I.-II., Beograd, 1964.; B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora 'Narodnog vijea Slovenaca, Hrvata i Srba' u Zagrebu, Starine, Zagreb, 1958., knj. 48; A. PAVELI (zubar), Stvaranje Narodnog vijea u Zagrebu, Zagreb, 1935.; S. PRIBIEVI, Diktatura kralja Aleksandra, [2. izdanje], Zagreb, 1990.; S. PRIBIEVI, Izabrani politi ki spisi, H. MATKOVI, prir., Zagreb, 2000.; S. RADI, Politi ki spisi, govori i dokumenti, Zagreb, 1995.; Zapisi Dra Josipa Smodlake, Zagreb, 1972. F. `I`I, Dokumenti o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1914.-1919., Zagreb, 1920.; Stenografski zapisnici sabora kralj. Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Petogodiata 1913.-1918., sv. VI., Zagreb, 1917.(!); }enevska konferencija o jugoslavenskom ujedinjenju. Dogaaji, dokumenta i komentari., Zagreb, 1919. b) literatura: M. BALOTA [M. MIRKOVI], Puna je Pula, Zagreb, 1960.; B. BOBAN, Stjepan Radi u vrijeme Prvoga svjetskog rata, Zagreb, 2006.; Lj. BOBAN, Kada je i kako nastala Dr~ava Slovenaca, Hrvata i Srba, asopis za suvremenu povijest, Zagreb, 24/1992., br. 3; J. HORVAT, Politi ka povijest Hrvatske, 2. dio, [2. izdanje], Zagreb, 1989.; D. JANKOVI, }enevska konferencija o stvaranju jugoslovenske zajednice 1918. godine, u: Istorija XX veka, ZR, Beograd, V/1963.; H. KAPID}I, Veze austrougarske Vrhovne komande i narodnih vijea u vrijeme raspada Habsburake Monarhije, Godianjak druatava istori ara Bosne i Hercegovine, Sarajevo, XVII/1966.-1967. (1969.); S. KOPRIVICA-O`TRI, Konstituiranje Dr~ave Slovenaca, Hrvata i Srba 29. listopada 1918. godine, asopis za suvremenu povijest, 25/1993., br. 1; B. KRIZMAN, Raspad Austro-Ugarske i stvaranje jugoslavenske dr~ave, Zagreb, 1977.; B. KRIZMAN, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu. Hrvatsko-srpski politi ki odnosi, Zagreb, 1989.; H. MATKOVI, Svetozar Pribievi i Samostalna demokratska stranka do aestojanuarske diktature, Zagreb, 1972.; M. PAULOV, Jugoslavenski odbor, Zagreb, 1925.; Petar PEKI, Propast Austro-ugarske monarhije i postanak nasljednih dr~ava, Subotica, 1937.; J. PLETERSKI, Prvo opredeljenje Slovenaca za Jugoslaviju, Beograd, 1976.; H. SIROTKOVI, O nastanku, organizaciji, dr~avnim pitanjima i sukcesiji Dr~ave SHS nastale u jesen 1918., asopis za suvremenu povijest, 24/1992., br. 3; N. `EHI, Narodno vijee SHS za Bosnu i Hercegovinu i njegova djelatnost nakon sloma Austro-Ugarske (novembar  decembar), Prilozi, XVIII/1982., br. 19; D. `EPI, Italija, Saveznici i jugoslavensko pitanje 1914-1918, Zagreb, 1970.; M. }E EVI, Slovenska ljudska stranka i jugoslovensko ujedinjenje 1917-1921., Beograd, 1973.     PAGE  PAGE 3 .024LN02V ,BH,>vz>V&¾澦殙 h$6hbRhF hThhj(hj(6hWKhj(hZh6hkhh)h^Ch)kh8yhhbha h'hheBh%!haU<&V06Rlnpx"Rj`fh  lnt ƾꮺ⢞⚖hwNXhM|hmhUh!jh9H=hahRh,M hkiDhwhwPhaFh$hB0h)h&hqh`:hrh[`hLhj( h6hj(hj(6: rFX| 6hjl 2:`bLNprt"Zr Jbdt0np|ȼȼȴİhzzh<,h5hRh$hDhjhVhch~h0Xh *h&BhO|hohshah|Mh=4hWh$h!jh @|~(@Bhj, " > X Z p ~     ( 4 F Z x     BTZ͡Ս}}h>jhctFhCh,!hh"+hghg6hghrhDch}h h!6 h!h!h!h!6h!hd>h&h5hIha h$h h}+yhjh$hzzhzz6hVhzzh31TV468:zhlnZ6b0:<NP^`txz| &84p@|ନؤh^=ehIh> Wh=hRhih?hhmhUh.hQshqK hrShph1.hahhChCh0$h[x(hctFh>j=| &R!!(!R!!!!"t#######'N)))* *6*8*:*v*x***+++.+d++h,j,Z-\-..2 23ÿû÷𳯳h^h~hmhhFSh$ehx< hJhih?2h'hQ )ho^ hNhS?h[h, hh hh= hhshh$hphshah=h@h. 4h,Z- 2t36>:>FLLMNRz\n`vaitlo qqHq^qqr$a$gd$a$gdXD$a$gd$a$gdbg$a$gdV$a$gda3J3p3r3t33464t4@5B5D5666778888n88888884989l9999::<:>::::::;~;;;;;&<Z<\<<====>>>^>t>x>z>žųh[hh"0Whhzh' hvh' hvh Dh Dhbghhih=;h|)hMh_4 h{h{hsh>)h^h!3_h{>z>>>>?R?z?????2@CCDDFFFFF|GGGGGGGGHHJHHHHHXK LLL L6L^LdLfLLLLLLMMMMxN|NNNŽŽŽŹŵűɭ隖ѽh<hhbghWc hhEhjhAMhEhS\hnh}+yh!3_hAk%h hoh38hD hNI_ hH* hD hh"0Wh hh h Dhh8NNNN*OQQQ RRRlSpSk@kkkkkkrltlvllllllllԸԸ̯ԯЫУhW&`hW&`6h_hW&` h}+y6h}+yh}+y6hSp:hbhO6h>khOh}+yh*ph-h,LhbhP_hbth@*h!G]h|Mh?lllRm\mlmnmmmmmmmnnnoooooo q qqqq4qDqFqHqNqZq^q`qbqqqqqqqqǻǯǣuhAh_6CJaJhAh_CJaJhAh24CJaJhAh246CJaJhAhXD5CJaJhAhW&)5CJaJhAh245CJaJhAh{B5CJaJ hA5hhq/hW&`hFMh6lh@;h_h_6h_h?*q*rrrrssssssstFtdtfthtttttttuHuuuuuu v vvBvbvdvfvvvv w^wwxxxxxxxxxӼ޼ӟӀhr CJaJhAh_6CJaJhAhx%CJaJh|MCJaJh-86CJaJhAh{B6CJaJhAh{BCJaJhAh246CJaJhAh24CJaJhAh_CJaJhAh6CJaJhAhCJaJ2rshttuvbv wxxxfyyz{|~8v؁&^2$a$gd24$a$gd$a$gdXDxyy,yDydyhyjyzyyyyyyzzzzzzz{<{{{{{{>|^||||f}}~8PxTrtv˿ִִ֜֜ֆ˿hAhgCJaJhAh#CJaJhAh_6CJaJhAh/Dt6CJaJhAh/DtCJaJhAhl6CJaJhAhlCJaJhAh_CJaJhAh246CJaJhr CJaJhAh24CJaJ2vxzҁԁց؁l$&8\^bXf0246Jʆȼȱ걥ȼӝh<;- h<;-0Jjh<;-0JUh:wjh:wUhAhl6CJaJhAhlCJaJhAh246CJaJhAh24CJaJhAhGCJaJhAh6CJaJhAh_CJaJhAhCJaJ422468:h]hgdc{ &`#$gdc{$a$gdXD*,.0268:hAhGCJaJh:wh<;-h-/0JmHnHujh<;-0JU h<;-0J,1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List4 @4 c{Footer  p#.)@. c{ Page Number>> _? Footnote TextCJaJ@&!@ _?Footnote ReferenceH*H2H ,z Balloon TextCJOJQJ^JaJb!efgxq r 1 !N').36I89Z:g>?rA(CDEGIKkX]___(dIeg~j1m4n3o7qsuwLzrՃDž=̐6*̓ŸGKLit0B̥UϦ3Bx= ϩaXޭ<>ADGQRS^_`c00000000000000p0p0000p00 0 0(0(00000808080p0p0@0@0@0@000p0X0X0X0X0`0`0`00h000p0p0p0p0p0x000000000p00000000p0000p000000000p000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00ޚ cw $$$'<*+4=KjYje|szޓ& ||3z>Nn`lqxv:\_`abcdefghjkl|h,r2:]i8^  '!! !dgwxp s 02!!!!!M'O'))..3366H8J899Y:[:f>h>??qAsA'C)CDDEEGGIIKKjXlX]]____'d)dHeJegg}jj0m2m3n5n2o4o6q8qssuuwwKzMzqsԃփ~ƅȅ<>ː͐57)+˓͓ßFHJLhist/0AB˥̥TUΦϦ23ABwx<= Ωϩ`a WXݭޭ;<<>>??ABDEGH`c!!Uz<<>>??ABDEGH`c!!<<>>??ABDEGH`c zmatijevic8m H$l<@t)\`8EBF6JCfY,ITv"*[Xf:uEC}7 h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.[XfIT@t)EC}H$8m CEB C3zUZq #n }M"JJT^y.z{ #'z '`7O}h z!<Rav{|L  BS[?ZgndO"^/iSTFVKVcj.   % 7 7 F qK P[ p  g$ 8 ? D o^ C x D: R< I ,M J^ ! .) * OX R] ] GR[c6l@)-8M 3>GUVm%X.46Jxjx|&!"(4">n`z\ $5S?BIahrz l.50Xx`k(:CDg qx12F7J4O\xdXhj&R,/(E'Ftl|MM ,J(intJ N,O4d"s~i*Q7v<_ U.47B[d 6((`:[1$%q< J4^ bsy KoYDA[]  + 0 5 x< a e To |!!!%! >!UF!^!a! b!l!#m!q!q!A"V"""F"N"R"x" # #<#lZ#m#n#$W$Kh$ey$g %O#%_%Ci%Ak%x% &&&&&7&N&Wd&' '!"'N)'SE'Q'i}'(j(=r([x()Q )^ ))()W&)K.)F:)]* *!*XE*?P* T*l*++"+%+9+SS+Hl+s+,,I,8,<,D,%R,.-6-<;-R-U-...1.F.W.`.wk./-/[e/*g/q/!0A&0.0~70B0`0v001R1i"131=u1v2 2E2;'2?2d2333*3d.3!4+41424ZF4iG4xO4W4Z4z425555B5F5J5Q5w5y5-6@6lN6AP6S67|7L>7@7gD7D7~7{8p 8t8-8"838mS8a_8E`8`l8t8~89<9C?9V9,&>'>8>h>wl>s>=y>? ?_?b?$@Z*@+@C@BE@g@i@j@EAwA2A-_A bAqAsAHyAq7B~HBNBeB0sB CCCMCTC}VCXC[C^C4bCSgCqCwC|CD D D42DDDXDkiDnmDtD!E#E(ET;E)^E"F=FFFoJF?SF:\FaFctF}FGJ(G2G DGzGzG%HA#H=-HDH)DH>QHTHdHI2I>IBKIUI[IVsIJK+JV0J;JvJ~JSK /K{KGL,LILSL*\LcLtLNyL|MM#MAMFM~HMt_M`McMtMpNgNOBO#O&O!+O WW.W"0WoWoWwW2|WX'XwNXqjXrXYYHYY#Y+Y,YKAYsIY MY6ZTZ(YZoZ [5[h[|[\\\\@\o+\S\pY\v\] ]B3]A]!G]]]Ls]^q;^>^A^~I^! _z___!3_D_NI_P_V_i_xw_[` ` `W&`E`/T`X`3q`z`aaa? a !anaL{abbbZb&`bAfbhbxbyb}b$ c&c5cDcPcPcWcs%d*dAdAd9SdC!e{%e^=eHeJeLeiejkeCfff+fd6fUf[flf g]g(!g"g,g:gagbgI!h[*hYlh i?iii%i*i;iWihj8 jj j>jx}j0kkk(2kAk\kqkl&l0l60lEflx mmFmGmHmtJm5nXnt|nC~no.'o.opp!p*pX4pBpVp/_pfpmptpq qhFq^Uq bqHr:"rFSr4UrXr_rcyrlsssGs JsWs[stt#t^3t>At/DtVtbtbtct\ntyttuuu.uD5uEuQuYuVluqu|zu!|uvv,v,:v=vjvtvww(w:wRw }wv;xKxNx]x|`x`y>yUy)y}+y7y8yUfyny&z5zJz3LzOzRzRzSzzz{`{{{m{ {Q4{8{e_{c{d{t{y}{s~{|,|I|M|!}| }E}~r~#~y>~&J~O~OU~U~}~1GOHsx&& 0GFL6-Kdo0$9o;x<RXgkos (5fgO|C1">CCMRi*p~" =Bg^cq&'v;K2=@ESiwHD<eQiy7`. CFZHY$ehr}*$5~oxu=AMN!VGejhkw -OHIVQ} ,j_}H!!$'qDvF )14d'~ 3uHT`)k3PsbyPzO) OV+^crjc1:AQW_KbM*'HDJipqD!C^lt-9>Wb.5 OMdsb2FSx%},qFl"@*,?\Ub $N4?hjJb<,'3H _z5]`im|L 0E]Li&Tr~W/0 1W^~}0r4{TXhgqs0dnp  e-4\8T]hrz Op$#j#,0V )+.%4uZjkn>p[+$)A:Ngu!5@XEY\ue!j 1=44^ateec"u-4@dPWhkr=kr|@^iru~&7CU`gvh)~a#6W37)Yr kd7'.o`cggVp{xJ$R3;DF$H?Vt $*T)UUY:qs,<wP=^`'ADKbHwj39B]Y=rmx}~5?ENzO& j<VbrD WJremyO)NXA/;7@IZ[m.:16PVf )@BR\e.:Zu_o1COQRZxB $04x~;$W FXf;;y~]D!WKTm=O_ze~p "o8KNSXev|6 PS_445IZ`moz>%J\34c9DI]JTUyl A8ko$T5<g~89K=} <N%j1l6n?V`~Y0kLjp?(O@P]ywVP,!08@tLLfqw%g/0NRViop|)`u n)=rXgwrFGjboo=$@jFr\u)*2CQ_SQdg,HJjRcuz\C_E|L`fU $w,X/M'JQNl<ERp( 9E?ajU3\d]_9TCOw!-5=DFGUv`jy'M'U:ft$@m2| 6OYe^aw-x{] >)I[VI,.Tvr{}C-;f!"81V=Xbbz>4$&B\-9CJ2eg]py||CnQIn->rQ#-0611<H'?{BDYW~rv+;{01CQc6!Kom"3:ANRCZv[[rw,z )%!U#hmMxzz8]k\o=pv"Mci"6X>kC_ >#NY Z`^<FWu ^GLU@V%&2(k;DGwQ~fsr|  *.@TT(opQs0}%'p4HZK\fuv$&,,?\@!!!!\  !"#'()*+./24567:;<?@ADFHIKNOUWbPP P PPPPPP P"P$P&P*P0P4P6P:PDPFPHPJPLPNPVPXPZP\P^PdPfPlPpPrPtPvP|P~PPPPPPPPPPPPPUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma"1 fqN;Y<;Y<4d 2QHX?^3t7Narodno vijee Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu (1918 zmatijevic zmatijevic,        Oh+'0 $0 L X dpx8Narodno vijee Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu (1918aro zmatijevicemat Normal.dote zmatijevice113Microsoft Word 10.0@TŨ.@ڻ@J[6;՜.+,0$ hp  HIZP <YA 8Narodno vijee Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu (1918 Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     Root Entry F\x6Data 1TableMQWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q