Naslov
Utjecaj specifične hiposenzibilizacije na nespecifičnu reaktivnost bronha u astmatične djece i adolescenata
(Influence of specific immunotherapy on nonspecific bronchial reactivity in asthmatic children and adolescents)

Autori
Raos, Miljenko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
28.10

Godina
1997

Stranica
55

Mentor
Kanceljak-Macan, Božica

Neposredni voditelj
Kanceljak-Macan, Božica

Ključne riječi
nespecifična bronhalna reaktivost; dječja astma; Dermatophagoides pteronyssinus; specifična imunoterapija
(nonspecific bronchial reactivity; childhood asthma; Dermatophagoides pteronyssinus; specific immunotherapy)

Sažetak
Dinamika nespecifične bronhalne reaktivnosti evaluirana je tijekom trogodišnjeg razdoblja praćenja, zasebno u astmatične djece alergične na Dermatophagoides pteronyssinus i u zdrave djece tijekom normalnog razvoja. U uzorak astmatične djece uključena su 32 ispitanika oba spola u dobi od 10 do 19 godina. Ispitivanje nespecifične bronhalne reaktivnosti provedeno je metakolinskim testom, standardiziranom metodom, na početku i na kraju trogodišnjeg razdoblja provođenja isključivo specifične hiposenzibilizacije. U uzorak zdrave djece uključeno je 30 ispitanika oba spola u dobi od 9 do 19 godina. Ispitivanje nespecifične bronhalne reaktivnosti provedeno je metakolinskim testom, standardiziranom metodom, na početku i na kraju trogodišnjeg razdoblja normalnog razvoja. Standardizirani metakolinski test učinjen je na istovjetan način u obje skupine ispitanika (I etapa) i na kraju (II etapa) tijekom trogodišnjeg razdoblja praćenja. Nespecifična bronhalna reaktivnost evaluirana je na dva načina: 1. indirektnim načinom procjenjujući stupanj bronhokonstriktornog odgovora u ispitanim skupinama na temelju usporedbe prosječnih relativnih promjena indikatora plućne mehanike uvjetovanih inhalacijom metakolina u I i II razdoblju ispitivanja. 2. utvrđivanjem i usporedbom provokativne koncentracije metakolina, koje dovode do pada FEV1 za najmanje 20% (PC20FEV1) tijekom trogodišnjeg razdoblja praćenja hiposenzibilizirane astmatične i zdrave djece. Utvrđeno je da u skupini astmatične djece prije provođenja hiposenzibilizacije ima više bronhalnih hiperreaktora u odnosu na zdravu djecu (21/32=66%; 6/30=20%; p<0,005). Specifična hiposenzibilizacija na Dermatophagopides pteronyssinus u astmatične djece nakon trogodišnjeg razdoblja povećala je podnošljivost otopine metakolina u 18/21 bronhalnih hiperreaktora, a 9/21 reaktora postalo je normoreaktivno. Kod zdrave djece na početku i na kraju trogodišnjeg normalnog razvoja, broj brohnalnih hiperreaktora ostao je praktično nepromijenjen (6/30=20%; 8/30=26,7%), a kretao se u području blage i granične hiperreaktivnosti. Najosjetljiviji test za utvrđivanje i praćenje dinamike hiperreaktivnosti bronha uvjetovan inhalacijom metakolina je FEV1 i FEF25-75, što nije utvrđeno za parametre PEF, FEF50, FEF25 kao i FVC i FEV1/FVC%. U astmatične djece u usporedbi sa zdravom utvrđena j poremećena ventilacijska funkcija pluća po opstruktivnom tipu, što se očitovalo nižim izmjerenim vrijednostima FEF50 i FEF25-75, te SGaw, a nije se očitovala u relativnom ostvarenju od korištenih očekivanih vrijednosti. Rezultati prospektivnog ispitivanja nespecifične bronhalne reaktivnosti u trogodišnjem razdoblju ukazuje da ona nije statički biološki fenomen u alergičara i da specifična hiposenzibilizacija značajno utječe na smanjenje bronhokonstriktornog odgovora, uvjetovan nespecifičnim stimulusom, što se može smatrati indirektnim dokazom smanjenja labilnosti bronha, kao osnovnog patofiziološkog poremećaja oboljelih od astme.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA