Naslov
"Pedagogije ženskog" u Zajedničkoj kupki Ranka Marinkovića
("Pedagogies of the feminine" in Ranko Marinković's Zajednička kupka)

Autori
Grdešić, Maša

Izvornik
Umjetnost riječi : časopis za znanost o književnosti (0503-1583) LII (2008), 1-2; 37-68

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
ženski žanrovi ; odgoj ; čitateljica ; feministička teorija ; književna teorija
(women's genres ; education ; the female reader ; feminist theory ; literary theory)

Sažetak
Tekst nudi analizu "odgojne" tematike u Marinkovićevim romanima "Zajednička kupka" i "Never more" te filmu "Nikad nedjeljom" Julesa Dassina, i to na trima razinama. Prva se razina tiče motiva odgojno-obrazovnog djelovanja muških likova na ženske: u "Zajedničkoj kupki" sudac svojoj ženi pripovijeda poučne priče jer želi na nju moralno djelovati, u "Never moreu" glavni junak Bartol neobrazovanoj djevojci Iti pripovijeda grčke mitove kao "ženske priče", a u filmu američki intelektualac Homer namjerava obrazovati i preodgojiti glavnu junakinju, prostitutku Illiju. Neobrazovanost ženskih likova pritom se očituje u načinu na koji pristupaju književnim, odnosno pripovjednim tekstovima. Smatram da bi se različiti pristupi pričama u romanima i filmu mogli interpretirati pomoću sljedećih pojmovnih parova, koji do određene mjere odgovaraju podjeli na "muški" i "ženski" pristup: Bitijeve podjele čitatelja na "potrošače" i "estetike" (prema Marinkoviću), "uživatelje" i "suce" (prema Goetheu), promatrače prvog i drugog reda (prema Luhmannu), kao i Girardova razlikovanja između "romantične laži" i "romaneskne istine". Druga se razina analize "odgojne" tematike odnosi na problematiku ženske popularne kulture, odnosno "ženskih žanrova". Budući da se u "Never moreu" mit o Antigoni sasvim jasno svodi na "pričicu za djevice", tj. "žensku priču", bila mi je namjera povući paralelu između odgojnog djelovanja muških likova na ženske i načina na koji feminističke teoretičarke pokušavaju djelovati na svijest tzv. običnih žena, običnih čitateljica. Treća razina analize spomenutim odgojnim pričama pridružuje i onu o književnoj teoriji koja za sebe zadržava pravo na konačno, ispravno čitanje nekog teksta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA