Pregled bibliografske jedinice broj: 388177
VARIJABILNOST VISINSKOG RASTA OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica L.) U TESTOVIMA PROVENIJENCIJA U HRVATSKOJ I SLOVENIJI
VARIJABILNOST VISINSKOG RASTA OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica L.) U TESTOVIMA PROVENIJENCIJA U HRVATSKOJ I SLOVENIJI // Šumarski list, 11-12 (2008), 529-541 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 388177 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
VARIJABILNOST VISINSKOG RASTA OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica L.) U TESTOVIMA PROVENIJENCIJA U HRVATSKOJ I SLOVENIJI
(EUROPEAN BEECH (Fagus sylvatica L.) HEIGHT GROWTH VARIABILITY IN CROATIAN AND SLOVENIAN PROVENANCE TRIALS)
Autori
Ivanković, Mladen ; Bogdan, Saša ; Božič, Gregor
Izvornik
Šumarski list (0373-1332) 11-12
(2008);
529-541
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
genetska raznolikost; ekotipska varijabilnost; kvantitativna svojstva
(genetic variation; ecotypes; quantitative traits)
Sažetak
Prikazani su rezultati istraživanja varijabilnosti visinskog rasta provenijencija obične bukve (Fagus sylvatica L.) u dva terenska pokusa smještena u Hrvatskoj i Sloveniji. Pokusi provenijencija osnovani su tijekom proljeća 1998. godine sa biljkama starosti 2 godine. U hrvatskom se pokusu nalazi trideset i šest, a u slovenskom trideset i osam europskih provenijencija. Biljke su posađene u eksperimentalnom dizajnu randomiziranog blok sustava (RBD), u tri ponavljanja, a svaka je provenijencija zastupljena sa po 150 sadnica. Hrvatski pokus čine provenijencije iz 13 europskih zemalja: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Francuska, Hrvatska, Velika Britanija, Njemačka, Niziozemska, Poljska, Slovenija, Švedska i Ukrajina, a slovenski provenijencije iz 16 europskih zemalja: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Francuska, Hrvatska, Velika Britanija, Njemačka, Italija, Luxemburg, Nizozemska, Poljska, Slovačka, Slovenija, Švedska i Švicarska. Rezultati rada odnose se na preživljenje i visine biljaka starosti 2+8 godina (nakon 8 godina rasta u terenskom pokusu), izmjerenih u jesen 2005. godine. Promatrajući oba istraživana pokusa, provenijencija P-13 (Soignes-Belgija) imala je najbolje preživljenje u slovenskom pokusu (94 %). Najveće prosječne visine biljaka od 242, 80 cm imala je lokalna provenijencija u slovenskom pokusu P- 53 (Postojna - Mašun). Rezultati istraživanja uspijevanja provenijencija na različitim staništima pokazuju kako su pojedine provenijencije (P-05 Bretagne F, P-31 Urach D, P-17 Westfield GB) fenotipski stabilne, odnosno pokazuju opću adaptiranost, za razliku od drugih koje su fenotipski nestabilne, odnosno pokazuju specifičnu adaptiranost (P-64 Nizbor, CZ, P-51 Horni Plana-Ce CZ). Rezultati analize varijance pokazali su da je efekt provenijencija bio statistički značajan samo u slovenskom testu, dok u hrvatskom pokusu i u kombiniranoj analizi nije bilo značajnih razlika između analiziranih provenijencija. Efekt interakcije provenijencija s blokovima bio je statistički značajan izvor varijabilnosti u oba pokusa, ukazujući na snažne utjecaje mikrostanišnih razlika. Međutim, u hrvatskom testu blokovi su postavljeni prema nagibu terena, a ne paralelno sa slojnicama što je vjerojatan uzrok visoke statističke značajnosti interakcije provenijencija s blokovima. Nadalje, u slovenskom su pokusu blokovi imali nejednak broj provenijencija, što je također vjerojatan uzrok statističke značajnosti interakcije blok × provenijencija. Vjerujemo da su prethodno navedeni razlozi doveli do precijenjenjivanja interakcija kao izvora varijabilnosti, a time istovremeno i do podcijenjivanja efekta provenijencija. Tukey-Kramer-ov test signifikantnosti razlika između provenijencija nije pokazao klinalni obrazac geografske varijabilnosti, pa bi se moglo zaključiti da je genetska varijabilnost ekotipskoga karaktera. Međutim, buduća istraživanja, koja bi uključila i ekološke varijable originalnih majčinskih sastojina, trebala bi više razjasniti obrazac uočene genetske varijabilnosti u istraživanim pokusima. Rezultati ovih istraživanja svoju primjenu mogu imati u oplemenjivanju kao i u očuvanju genetskog bogatstva obične bukve.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
024-0242108-2099 - Oplemenjivanje i šumsko sjemenarstvo (Ivanković, Mladen, MZOS ) ( CroRIS)
068-0242108-0425 - Očuvanje genofonda i oplemenjivanje šumskog drveća nizinskih šuma (Kajba, Davorin, MZOS ) ( CroRIS)
068-0242108-2773 - Varijabilnost i očuvanje genofonda plemenitih listača u Hrvatskoj (Idžojtić, Marilena, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko,
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Science Citation Index Expanded (SCI-EXP)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus