Naslov
Novi nalazi fitopatogenih gljiva na samoniklom biljnu u Hrvatskoj i mogućnosti njihovog širenja na kultivirano bilje
(Novi nalazi fitopatogenih gljiva na samoniklom biljnu u Hrvatskoj i mogućnosti njihovog širenja)

Autori
Miličević, Tihomir ; Ivić, Dario ; Cvjetković, Bogdan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Program i sažeci priopćenja 53. seminara biljne zaštite / Bogdan Cvjetković - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2009, 48-49

Skup
53. Seminar Biljne Zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 10.02.2009. - 13.02.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Fitopatogene gljive; samonikle biljke; kultivirane biljke
(Plant pathogenic fungi; native plants; cultivated plants)

Sažetak
Tijekom 2007 i 2008 godine na širem području Hrvatske u sklopu znanstvenog projekta "Horologija fitopatogenih gljiva na vrstama od posebne važnosti u flori Hrvatske" praćena je pojava fitopatogenih gljiva na samoniklim biljnim vrstama koje su u srodstvu s kultiviranim biljem, te na biljnim vrstama koje imaju izražena dekorativna svojstva i kao takve se mogu introducirati u hortikulturu. Uzimani su uzorci zaraženih biljnih organa sa simptomima mikoza i na temelju morfologije sporulacijskih organa determinirane su fitopatogene vrste gljiva. Od većeg broja utvrđenih fitopatogenih vrsta gljiva i njihovih biljaka domaćina vrijedno je spomenuti one za koji su to novi ili prvi nalazi kod nas i nalaze kad se radi o novim biljkama domaćinima za pojedine gljive. Na endemičnoj i strogo zaštićenoj vrsti Iris croatica (hrvatska perunika), koja ima veliki potencijal za uzgoj u hortikulturi utvrđena je gljiva Puccinia iridis (hrđa), a na također endemičnim i zaštićenim vrstama perunika Iris illyrica (ilirska perunika) i Iris pseudopallida (dalmatinska perunika) utvrđena je gljiva Cladosporium iridis (pjegavost lišća). I za jednu i drugu gljivu ovo su prvi nalazi u Hrvatskoj, a također i prvi spomen ovih vrsta perunika kao biljaka domaćina u svijetu. S obzirom da se iste vrste gljiva javljaju i na kultiviranim perunikama, postoji velika mogućnost njihovog širenje s ovih samoniklih vrsta na one koje se uzgajaju kao ukrasne. Na divljim smokvama utvrđene su dvije vrste gljiva i to Mycosphaerella bolleana (pjegavost lišća) i Diaporthe cinerescens (rak grana), koje se također javljaju i na kultiviranim smokvama, i to je prvi nalaz ovih gljiva na smokvama kod nas. Na dudu je utvrđena gljiva Mycosphaerella mori (pjegavost lišća), što je također prvi nalaz kod nas. Na ilirskoj gladioli (Gladiolus illyricus) je utvrđena gljiva Septoria gladioli (pjegavost lišća). Na izrazito dekorativnoj endemičnoj vrsti ljiljana (Lilium martagon var. cattaniae) je utvrđena gljiva Botrytis elliptica, što je i prvi nalaz ove gljive kod nas, kao i prvi nalaz biljke domaćina za ovu gljivu u svijetu. Na lavandi utvrđena je gljiva Septoria lavandulae (pjegavost lišća), što je prvi nalaz kod nas, a važan je stoga jer se lavanda zadnjih godina sve više širi u uzgoju. Na zaštićenoj i dekorativnoj vrsti mekolisnoj veprini (Ruscus hypoglossum) utvrđena je gljiva je Coniothyrium sp. (pjegavost lišća), što je također prvi nalaz ove gljive kod nas. Također je utvrđen i veći broj drugih fitopatogenih vrsta gljiva koje će biti predstavljene u radu, a koje su važne kao mogući patogeni i na kultiviranim biljnim vrstama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA