Naslov
Praćenje aktivnosti kore nusbubrežne žlijezde jelena lopatara (Dama dama L.) neinvazivnom metodom
(Non-invasive monitoring of adrenocortical activity in fallow deer (Dama dama L.))

Autori
Konjević, Dean

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Veterinarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
31.03

Godina
2009

Stranica
119

Mentor
Janicki, Zdravko ; Božić, Frane

Ključne riječi
jelen lopatar; kortizol; izmet; neinvazivna metoda; stres
(fallow deer; cortisol; faeces; non-invasive method; stress)

Sažetak
Glukokortikoidi kao hormoni kore nusbubrežne žlijezde tradicijski su često korišteni kao pokazatelj stresa. Unatoč takvom dugogodišnjem promišljanju danas se sprega između aktivnosti kore ovih žlijezda i samog stresa uvelike osporava prvenstveno u činjenici da je tumačenje pojma stres preširoko i obuhvaća brojne podražaje. Također je poznato kako aktivnost kore nusbubrežnih žlijezda koleba tijekom dana, ali i sezonski uslijed brojnih čimbenika koji nisu ovisni o stvarnome stresu. Ipak, unatoč svemu spomenutome, a zahvaljujući činjenici da promjene i zahvati u okolišu uzrokuju promjenu u aktivnosti kore ovih žlijezda, bilježenje promjena u količini izlučenih glukokortikoida, upotpunjeno sa pripremnim istraživanjima te proučavanjem dotične populacije/jedinke i njenog staništa mogu ukazati na stresnost pojedinih situacija te pomoći u osmišljavanju mjera za unaprjeđenje uzgoja. U ovoj disertaciji je istražena aktivnost kore nusbubrežnih žlijezda jelena lopatara sa područja NP Brijuni i lopatara iz ograđenog uzgoja sa područja Radobojskog Orehovca. Da bi se izbjeglo ometanje objektivnosti polučenih rezultata uslijed neprikladnosti metode uzorkovanja, primijenjena je neinvazivna metoda određivanjem metabolita kortizola u izmetu. U tu su svrhu prikupljani anonimni uzorci izmeta jelena sa oba područja tijekom četiri godišnja doba. Uzorci su prikupljani metodom praćenja, označavani i pohranjivani u što kraćem vremenskom intervalu na – 20 °C. Dobivena krivulja dinamike izlučivanja kortizola glede pojedinih godišnjih doba odgovara istoj zabilježenoj u drugih jelenskih vrsta koje borave u umjerenom klimatskom području. Pri tome su najviše vrijednosti metabolita 11, 17 – DOA zabilježene tijekom zime (srednja vrijednost Brijuni – 1216, 74 ; Krapina – 1043, 95 ng/g izmeta), a najniže tijekom rane jeseni (srednja vrijednost Brijuni - 531, 87 ; Krapina – 417, 86 ng/g izmeta). Razlozi za ovakvu krivulju izlučivanja kortizola u jelenske divljači leže prvenstveno u metaboličkim promjenama koje nastupaju tijekom zimskoga razdoblja. S druge pak strane, usporedbom dva promatrana staništa razvidne su niže vrijednosti izlučivanih metabolita za područje Radobojskog Orehovca. Mišljenja sam kako spomenute razlike ukazuju na stupanj prilagodbe na uznemiravanje od strane ljudi, od svakodnevnih aktivnosti na uređenju staništa i prihrane divljači do turističkih aktivosti. Dijelom je ova razlika najvjerojatnije naglašena i kolebanjima izlučivanja neovisnim o stresu, kao što je potraga za hranom, sam čin hranjenja i pretraživanje staništa. Praćenje aktivnosti kore nusbubrežne žlijezde lopatara na području Radobojskog Orehovca nije potvrdilo jači negativni učinak zimskoga razdoblja na lopatare u zatočeništvu. Rezultati dobiveni u sklopu ove disertacije predstavljaju prvo praćenje aktivnosti kore nusbubrežnih žlijezda u jelena lopatara te s obzirom da potječu iz područja bez intenzivnog stresa mogu poslužiti kao okvirne referentne vrijednosti za procjenu stresnosti pojedinih zahvata u populaciji ili staništu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA