Pregled bibliografske jedinice broj: 387674
Quid est veritas? Promišljanje pojma istine na tragu postkoncilske teologije
Quid est veritas? Promišljanje pojma istine na tragu postkoncilske teologije // Filozofska istraživanja, 23 (2003), 4; 867-880 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 387674 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Quid est veritas? Promišljanje pojma istine na tragu postkoncilske teologije
(Quid est veritas? Reflection on the Concept of the Truth Based on Postcouncil Theology)
Autori
Tanjić, Željko
Izvornik
Filozofska istraživanja (0351-4706) 23
(2003), 4;
867-880
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
istina ; postkoncilska teologija ; grčka filozofija ; kršćanska koncepcija
(Truth ; Postcouncil Theology ; Greek philosophy ; Christian conception)
Sažetak
Namjera ovoga rada nije baviti se pitanjem pojma istine u povijesti niti napraviti neki detaljni sažetak promišljanja problematike istine u teologiji. Ono što se čini zanimljivim jest pokušati prikazati tendencije u diskusiji oko poimanja istine u teološkoj misli, posebice postkoncilske teologije. Pitanje istine jedno je od pitanja koje je uzrokovalo krizu u teološkom promišljanju. Korijeni te krize mogu se tražiti u različitim okruženjima i različitim razdobljima. U dvadesetom je stoljeću više nego ikada izašlo na vidjelo da se izgubilo jedno jedinstveno shvaćanje pojma istine, premda se sa druge strane činio duboki napor kako da se ne prepusti samome sebi ovaj temeljni znanstveni pojam. I među filozofima ne postoji suglasnost što bi trebao biti smisao, značenje, uvjet, kriterij istine. U filozofskom i prirodno-znanstvenom području promišljanje o istini zapalo je u krizu poradi spoznaje relativnosti i situiranosti razumskih sposobnosti, koje su se pokazale transcendentalno, socijalno, kulturno-povijesno i fizički uvjetovanima. Ipak, prava je kriza nastala prožimanjem shvaćanja razuma eksperimentalnim ili korigirajućim znanjem, po kojem spoznaja i istina imaju legitimnost tek kada se mogu višestruko verificirati ili falsificirati. Takav pozitivistički stav i sam je doživio svoj kraj i zapravo se pokazala istinitom metafora o znanosti kao o brodu kojega se zapravo bezuspješno želi popravljati na otvorenome moru. Kraj govora o univerzalnom shvaćanju istine postmoderni mislioci prihvatili su kao pozitivan izazov, jer smatraju nemogućim govor o univerzalnom horizontu istine kao i mogućnost zadnjeg utemeljenja argumentacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Teologija
