Pregled bibliografske jedinice broj: 387125
Oprema župne crkve svete Lucije i župne crkve svete Barbare u Kostreni
Oprema župne crkve svete Lucije i župne crkve svete Barbare u Kostreni // Zbornik Katedre Čakavskoga sabora Kostrena: život, kultura i povijest Kostrene / Vranić, Silvana (ur.).
Kostrena: Katedra Čakavskog sabora Kostrena, 2009. str. 55-70
CROSBI ID: 387125 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Oprema župne crkve svete Lucije i župne crkve svete Barbare u Kostreni
(The Furnishings of St. Lucy’ s Parish Church and of St. Barbara’ s Parish Church in Kostrena)
Autori
Kudiš Burić, Nina ; Tulić, Damir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Zbornik Katedre Čakavskoga sabora Kostrena: život, kultura i povijest Kostrene
Urednik/ci
Vranić, Silvana
Izdavač
Katedra Čakavskog sabora Kostrena
Grad
Kostrena
Godina
2009
Raspon stranica
55-70
ISBN
953-7073-03-3
Ključne riječi
župna crkva svete Lucije, župna crkva svete Barbare, oprema, radionica Antonija Michelazzija, Josip Kaplan, Mirko Šubic, Franc Jenko, radionica „ Jnsam & Prinoth“ , tirolska skulptura, oltar i pala svetog Nikole
(parish church of St. Lucy, parish church of St. Barbara, furnishings, workshop of Antonio Michelazzi, Josip Kaplan, Mirko Šubic, Franc Jenko, workshop „ Jnsam & Prinoth“ , sculpture from Tirol, altar of St. Nicholas and its altarpiece)
Sažetak
Kostrenska se crkva svete Lucije u dokumentima prvi put spominje 1492., a sjedištem župe postaje 1789. godine. Tijekom navedenog razdoblja crkva je bila u nekoliko navrata pregrađena, a 1714. biva proširena. Već 1738. crkva je opet obnovljena. Njezin sadašnji izgled posljedica je velike nadogradnje i obnove iz 1912. godine, u vrijeme župnika Mihovila Grčevića. Glavni je oltar podignut darovima Kostrenjana 1799. godine. On se najvjerojatnije može uvrstiti među proizvode riječke altarističke radionice koja je nakon smrti Antonija Michelazzija nastavila njegovu tradiciju. Bočni oltari sv. Mihovila Arkanđela i sv. Nikole proizvedeni su u radionici Josipa Kaplana u Zagrebu, najvjerojatnije oko 1912. godine. Pala svetog Mihovila je doslovna i relativno kvalitetna kopija slike (1635) Guida Renija iz Kapucinske crkve u Rimu, a potječe iz kapele koju je na svojem posjedu u Žuknici izgradio Franjo Ksaver Loy u prvoj polovici 19. stoljeća. Postaje križnog puta u tehnici ulja na platnu, na bočnim zidovima crkve, izradio je slovenski akademski slikar i resturator Mirko Šubic (Ljubljana, 8. lipanj 1900. – 14. listopad 1976.). Orgulje su proizvod ljubljanske gradionice „ Franc Jenko“ . Kapelanijska crkva svete Barbare prvi se put spominje 1789. Župnom crkvom postaje 1839. Njezin glavni oltar je vjerojatno izradila neka skromnija altaristička ruka ili pak ista radionica kao i glavni oltar u Svetoj Luciji, ali na zalazu svoje aktivnosti. Možda bi ga se moglo povezati s radionicom Nikole Pasqualina koji je sredinom 19. stoljeća za župnu crkvu u Grobniku kopirao mramornu propovjedaonicu Antonija Michellazija iz riječke crkve svetog Vida. U niši oltara, gdje je nekad stajala sačuvana pala svete Barbare, sada se nalazi drveni kip iste svetice, nastao u tirolskoj radionici „ Jnsam & Prinoth“ . Oltar svetog Nikole su podigli Kostrenjani 1853. godine. Na njemu se nalazi zanimljiva pala s prikazom istog sveca iz 1860. godine.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
009-1012654-0942 - Slikarstvo i skulptura u Istri i Hrvatskom primorju od 16. do 18. stoljeća (Kudiš, Nina, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Rijeka