Naslov
Latentna struktura indikatora slobodnog vremena učenika gimnazija
(Latent structure of leiasure time indicators of grammar school male students)

Autori
Bilić, Žarko ; Bonacin, Danijela ; Lovrić, Franjo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Proceedings of 1st International Internet Symposium Sport Science - Young People Ideas / Doc.dr.Dobromir Bonacin - Travnik, 2009, 135-140

Skup
1st International Internet Symposium Sport Science - Young People Ideas

Mjesto i datum
Travnik, Bosna i Hercegovina, 21.03.2009. - 23.03.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
slobodno vrijeme ; struktura ; gimanzijalci ; rekreacija
(leisure-time ; structure ; male grammar school students ; recreation)

Sažetak
Na uzorku od 400 učenika gimanzija u Hercegovini od I do IV razreda provedeno je istraživanje u prostoru slobodnog vremena. Podaci su prikupljeni anketom sa 60 indikatora. Inicijalni rezultati su podvrgnuti transformaciji podataka normalizacijom, te zatim podvrgnuti faktorskoj analizi s rotacijom u varimax poziciju. Rezultati su pokazali da postoji realno šest latentnih dimenzija koje opisuju: a) spoznaja o vrijednosti vježbanja u slobodnom vremenu, b) educiranost, c) pasivnost, d) aktivitet, e) spoznaja o resursima, i f) nazaintersiranost. Na temelju ovih pokazatelja može se razložno pretpostaviti kako je struktura slobodnog vremena mladih osoba muškog spola - gimanzijalaca uzrasta 15- 19 godina dosta kompleksna, iako se mogu locirati četiri načelno pozitivna skupa stavova a, b, d, i e, dok pasivnost (c) i nezainteresiranost (f) treba dodatno istražiti, kako bi se iskoristile mogućnosti aktivacije tjelesnim vježbanjem. Za zaključiti je da su mladi ljudi muškog spola u srednjoj školi (gimanzijalci) uvelike usvojili buduća ponašanja, te je za očekivati da će u vrlo skoro vrijeme te stavove prenositi dalje u svoje socijalne sredine. Kako se radi o gimanzijalcima, za očekivati je i da će mnogi od njih nastaviti školovanje u pravcu fakulteta te je dio njihovih stavova o slobodnom vremenu sigurno usmjeren i prema budućim nositeljima temeljnih sustavnih vrijednosti. U tom smislu bi trebalo na znanstveno objektivan način utvrditi što je sve utjecalo na stvavove o slobodnom vremenu i jesu li baš onakvi kakve očekujemo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA