Pregled bibliografske jedinice broj: 38652
Stanovništvo i naselja Unsko-sanskog područja 1879.-1921. godine. Etnička struktura stanovništva i naseljena mjesta Unsko-sanskog područja u službenim popisima 1879., 1885., 1895., 1910. i 1921. godine
Stanovništvo i naselja Unsko-sanskog područja 1879.-1921. godine. Etnička struktura stanovništva i naseljena mjesta Unsko-sanskog područja u službenim popisima 1879., 1885., 1895., 1910. i 1921. godine. Bihać: Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine, 1998 (monografija)
CROSBI ID: 38652 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stanovništvo i naselja Unsko-sanskog područja 1879.-1921. godine. Etnička struktura stanovništva i naseljena mjesta Unsko-sanskog područja u službenim popisima 1879., 1885., 1895., 1910. i 1921. godine
(Inhabitants and settlements of Una-Sana Region from 1879 to 1921. Ethnic structure of inhabitants and settlements of Una-Sana Region according to census in 1879, 1885, 1895, 1910 and 1921)
Autori
Kozličić, Mithad
Ostali urednici
Mujadžić, Mirzet ; Jakupović, Esad
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine
Grad
Bihać
Godina
1998
Stranica
487
ISBN
9958-680-01-7
Ključne riječi
Unsko-sansko područje; službeni popisi; Austro-Ugarsko razdoblje; Bosna Hercegovina; Unski prometni koridor; veza Jadran - Panonija; povijest
(Una-Sana Region; census; Austro-Hungarian epochy; Bosna and Hercegovina; Una's traffic corridor; Adriatic - Pannonia line; history)
Sažetak
U knjizi se kritički donose svi popisi stanovništva za razdoblje 1879.-1921. godine za Unsko-sansko područje. Pritom se ima u vidu da je Unsko-sansko područje po sred središnjeg dijela unskog prometnog koridora koji tisućljećima povezuje istočnojadranske luke (Obrovac, Zadar, Šibenik, Split) s tržištima u Panoniji. Kako je u istraživanju tog fenomena nebrojeno toponimijskih problema, optimalnim se pokazalo razriješiti ih kroz austrijske popise stanovništva, jer oni donose mogućnost (gotovo na razini egzaktnog), za razrješenje takvih dvojbi. Stoga se osim samih popisa dalo i širi analitički tekst (oko 1/5 knjige), gdje su predočena rješenja do kojih se došlo. Posebna se pozornost poklonila toponimijskoj građi koja je predočena abecedno (str. 283-423 knjige). Pritom se odmah dalo i suvremene ubikacije. Kad se već posegnulo za popisima, predočene su i mijene etničke strukture na tom području u razmatranom razdoblju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest