Naslov
Jöcherov "Allgemeines Gelehrten-Lexicon" (1750-1751) o hrvatskim filozofima
(Aaa)

Autori
Balić, Davor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Recepcija hrvatskih filozofa u svijetu / Pavo Barišić - Zagreb : Institut za filozofiju, 2000, 8-9

Skup
Recepcija hrvatskih filozofa u svijetu

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 08.11.2000. - 09.11.2000

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Christian Gottlieb Jöcher; "Allgemeines Gelehrten-Lexicon"

Sažetak
Nakon studija filozofije i teologije, Christian Gottlieb Jöcher (1694-1758) iz Leipziga, uz filozofiju je na Sveučilištu u Leipzigu predavao i kolegij o povijesti učenjakā (Gelehrtengeschichte). Tijekom 1750. i 1751. godine u Leipzigu je objavio "Allgemeines Gelehrten-Lexicon" u četiri sveska. Na 4754 stranice obrađeno je otprilike 76 tisuća natuknica, a treba spomenuti i oko 17 tisuća upućenica. U svom "Lexiconu" Jöcher je obradio učenjake svih naroda &raquo ; od početka svijeta&laquo ; , kako muškarce tako i žene. Svaka je natuknica obrađivala život i spise. Pri svakoj od natuknica Jöcher je zabilježio i izvore kojima se je služio, a konačni broj od 318 izvora, "Allgemeines Gelehrten-Lexicon" čini vrlo ozbiljnim i temeljitim biografskim leksikonom. Zato, primjerice, "Allgemeine Deutsche Biographie" smatra Jöcherov "Lexicon" najpotpunijim djelom takve vrste gotovo do kraja 19. stoljeća, za živote njemačkih, a napose inozemnih učenjaka. U Jöcherovu djelu obrađeno je otprilike dvadesetak hrvatskih filozofa. Primjerice, iz rane renesanse obrađen je Juraj Dragišić, iz kasne renesanse Frane Petrić, Pavao Skalić, Nikola Vitov Gučetić. Od hrvatskih baroknih filozofa Jöcher je uključio samo Vinka Brattutija, a od svojih suvremenika samo Đuru Armena Baglivija. Prema uhodanoj metodologiji, uz ime svakoga hrvatskoga filozofa zabilježeni su: rodno mjesto, vrijeme i mjesto studiranja, redovnička pripadnost, profesure, ostali značajni biografski podaci, objavljena djela. Na kraju natuknica Jöcher pokratama upućuje na izvore kojima se je služio. Zbog bogatstva izvorā , ali i ozbiljnosti pristupa, Jöcherov je "Lexicon" reprezentativan, dostojan i utjecajan pokazatelj recepcije hrvatskih filozofa u svijetu sredinom 18. stoljeća. Štoviše, mogao je biti i vrijednim izvorom pri istraživanju povijesti hrvatske filozofije, jer još sredinom 18. stoljeća uveliko nadilazi rezultate do kojih su dosegli pionirski prikazi hrvatske filozofske baštine od Markovića (1881) do Filipovića (1956).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA