Pregled bibliografske jedinice broj: 385889
Analitička epidemiologija multiple skleroze u Gorskom kotaru: "Case control" studija bolesti i navika u ishrani
Analitička epidemiologija multiple skleroze u Gorskom kotaru: "Case control" studija bolesti i navika u ishrani // Zbornik sažetaka / Orovčanec Kira (ur.).
Novi Sad: Udruženje neurologa Jugoslavije, 1988. (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 385889 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Analitička epidemiologija multiple skleroze u Gorskom kotaru: "Case control" studija bolesti i navika u ishrani
(Analytic epidemiology of multiple sclerosis in Gorski Kotar, Croatia: multiple sclerosis and nutrition)
Autori
Mesaroš, Elika ; Sepčić, Juraj ; Antonelli, Licia ; Materljan, Eris ; Materljan, Branka ; Peršić, Lino ; Milohanović, Severin ; Šepić Grahovac, Dubravka ; Rudež, Josip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka
/ Orovčanec Kira - Novi Sad : Udruženje neurologa Jugoslavije, 1988
Skup
VIII kongres neurologa Jugoslavije
Mjesto i datum
Novi Sad, Srbija, 07.11.1988
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Analitička epidemiologija; Multipla skleroza; Prehrana; Hrvatska
(Analytic epidemiology; Multiple sclerosis; Nutrition; Croatia)
Sažetak
Pedesetjedan bolesnik od multiple skleroze (MS) iz Gorskog kotara, Hrvatska, standardiziran dijagnostičkim kriterijima po J. H. Baueru (IMAB kriteriji), i 103 nasumce izabrane kontrolne osobe iste dobi, spola, mjesta rođenja, boravišta i društveno-ekonomskog stanja bili su obuhvaćeni epidemiološkim ispitivanjem « ; case-control» ; tipa. Anketni list je sadržavao stotinu pitanja o navikama ishrane prije nastupa bolesti. Procjena « ; odds ratio» ; je bila izračunana za sve pokazatelje koji su bili učestaliji u bolesnika no u kontroli. Statistička značajnost bila je ispitana χ 2 testom. Značajne razlike bile su nađene za sljedeće komponente ishrane: svakodnevna konzumacija različitih količina punomasnoga mlijeka (OR:8.5 ; p>0.01) ; vrlo učestala, praktički svakodnevna konzumacija krumpira (OR:7.1, p>0.01). U radu se raspravlja o štetnoj ulozi nekih sastojaka ishrane na proces demijelinizacije. Punomasno mlijeko bi moglo nepovoljno djelovati zbog visokog sadržaja zasićenih masnih kiselina ; za ulogu krumpira nemamo prikladno tumačenje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka
Profili:
Licia Antonelli
(autor)
Elika Mesaroš-Kanjski
(autor)
Lino Peršić
(autor)
Josip Rudež
(autor)
Juraj Sepčić
(autor)
Dubravka Šepić-Grahovac
(autor)
Eris Materljan
(autor)