Naslov
Livanjski glagoljski fragment brevijara
(THE LIVNO FRAGMENT OF A GLAGOLITIC BREVIARY)

Autori
Šimić, Marinka

Izvornik
Slovo (0583-6255) 58 (2008); 137-190

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
lIVANJSKI FRAGMENT BREVIJARA; KNJIGA O JOBU; HRVATSKOGLAGOLJSKI RUKOPISI; IKAVIZMI; BOSNA
(LIVNO FRAGMENT; GLAGOLITIC BREVIARY; BOOK OF JOB; CROATIAN GLAGOLITIC MANUSCRIPTS; IKAVIAN DIALECT; BOSNIA)

Sažetak
U članku je opisan jedan list pergamene pronađen u Franjevačkom samostanu u Livnu gdje se i danas čuva. Skinut je s korica Habdelićeva "Dikcionara" iz 1670. g. To je dio brevijara, Temporala, odnosno Knjige o Jobu, glave 30-32. Podrobna jezična raščlamba pokazala je, da je FgLiv odlomak hrvatskoglagoljskoga rukopisnoga brevijara pisanoga glagoljskim ustavom i crkvenoslavenskim jezikom hrvatske redakcije koncem 14. stoljeća u Bosni. To potvrđuju sljedeći paleografski čimbenici: pojedina slova probijaju dvolinijski sustav, gornju liniju prelaze A, L, Ž, a donju B, Z, JU, i P, dok H prelazi i jednu i drugu, štapić se nije posve spustio na donju liniju. Usporedba sa svim hrvatskoglagoljskim brevijarima koji imaju isti dio teksta: 5. vatikanski brevijar, Moskovski brevijar, Dabarski brevijar i 2. novljanski brevijar, pokazala je da je FgLiv po prijevodu najbliži Dabarskom brevijaru, odnosno, da su ta dva rukopisa vjerojatno imala isti predložak. Stoga se manjkavi dio teksta uspoređuje i rekonstruira prema tom brevijaru. Premda zbog oštećenosti fragmenta nema dovoljno elemenata za pojedine tvrdnje, čini se da su ta dva teksta na nekim mjestima u prijevodu starija od onoga u 5. vatikanskom brevijaru. Po jezičnim, morfološkim obilježjima FgLiv se približava najstarijem među uspoređenim rukopisima, tj. 5. vatikanskom brevijaru. Inovativnost u jezičnim crtama dolazi do izražaja na fonološkoj razini, posebice kod refleksa jata. Među svim uspoređenim rukopisima FgLiv ima najviše ikavskih refleksa jata, što ga vezuje za Bosnu gdje su osobine narodnoga jezika brže prodirale u liturgijske rukopise nego u većinu hrvatskoglagoljskih misala i brevijara. Hrvatskoglagoljski rukopisi istoga razdoblja dosljednije čuvaju jat. Na morfološkoj su razini očuvani hrvatski crkvenoslavenski oblici kod imenica, zamjenica, pridjeva i glagola, osim u onim primjerima koji se tiču fonoloških mijena u svezi s jatom. U leksiku FgLiv potvrđeno je nekoliko arhaičnih leksema iz najstarijega slavenskoga književnoga jezika: litoraslie, vsemogi, prišalc, črjevo, požidati, koji svjedoče o starini predloška s kojega je bio prepisan izgubljeni brevijar.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA