Pregled bibliografske jedinice broj: 385498
Kliničko značenje pridruženog infarkta desne klijetke u bolesnika s akutnim infarktom miokarda donje stijenke lijeve klijetke
Kliničko značenje pridruženog infarkta desne klijetke u bolesnika s akutnim infarktom miokarda donje stijenke lijeve klijetke // Knjiga sažetaka
Opatija, Hrvatska, 1993. str. 28-28 (poster, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 385498 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kliničko značenje pridruženog infarkta desne klijetke u bolesnika s akutnim infarktom miokarda donje stijenke lijeve klijetke
(Clinical meaning of right ventricular involvement in patients with acute inferior myocardial infarction)
Autori
Bradić, Nikola ; Štimac, Davor ; Zaputović, Luka ; Mavrić, Žarko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Knjiga sažetaka
/ - , 1993, 28-28
Skup
1. Kongres hrvatskoga kardiološkog društva
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 22.04.1993. - 24.04.1993
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Akutni infarkt miokarda donje stijenke lijeve klijetke; Infarkt miokarda desne klijetke
(Acute inferior myocardial infarction; Right ventricular infarction)
Sažetak
Cilj rada bio je utvrditi kliničko značenje pridruženog infarkta miokarda desne klijetke (IMDK) u bolesnika s akutnim infarktom miokarda (AIM) donje stijenke lijeve klijetke. Analizirana su 623 bolesnika s AIM donje stijenke liječena na Internoj klinici KBC Rijeka u četverogodišnjem razdoblju. Dijagnoza AIM postavljena je na temelju uobičajenih kriterija, a IMDK na temelju ST elevacije od ≥ 1mm u V3R i V4R odvodima. Iz analize su isključeni bolesnici primljeni u bolnicu >10 h od početka boli, s blokom lijeve grane, te nositelji trajnog elektrostimulatora srca. Bolesnici su podijeljeni u 2 grupe: bez pridruženog IMDK (grupa I, N=500) i s pridruženim IMDK (grupa II, N=123). U grupi II, u odnosu na grupu I, nađena je veća incidencija: hipotenzije (21% vs. 2, 8%, p<0, 001), sistemne venske staze (24% vs. 3, 8%, p<0, 001), plućne staze (34% vs. 24%, p<0, 05), fibrilacije i undulacije atrija (27% vs. 16%, odnosno 7% vs. 2%, p<0, 01), poremećaja AV provodnje (19, 6% vs. 7, 3%, p<0, 01), kardiogenog šoka (15, 4% vs. 3, 4%, p<0, 001), te veća smrtnost (15% vs. 7%, p<0, 01) i više maksimalne vrijednosti CK (1315± ; 80 vs. 1125± ; 39 IJ/l, p<0, 05) i LDH (1020± ; 62 vs. 862± ; 23 IJ/l, p<0, 05). U odnosu na grupu I, bolesnici iz grupe II češće su liječeni plazma ekspanderima (20% vs. 1, 6%, p<0, 001), inotropnim agensima (29% vs. 7%, p<0, 001), te primjenom privremenog elektrostimulatora srca (15% vs. 2, 6%, p<0, 001).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Klinički bolnički centar Rijeka