Pregled bibliografske jedinice broj: 384888
EKOLOŠKE KARAKTERISTIKE I PRIMJER POREMEĆAJA U EKOSISTEMU JADRANSKOG MORA
EKOLOŠKE KARAKTERISTIKE I PRIMJER POREMEĆAJA U EKOSISTEMU JADRANSKOG MORA // HBD, Zagreb, 1987. Zbornik sažetaka priopćenja, pp.44-45 / Gomerčić, Hrvoje (ur.).
Zagreb: Hrvatsko biološko društvo, 1987. str. 44-45 (plenarno, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 384888 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
EKOLOŠKE KARAKTERISTIKE I PRIMJER POREMEĆAJA U EKOSISTEMU JADRANSKOG MORA
(ECOLOGICAL CHARACTERISTICS OF THE ADRIATIC SEA AND AN EXAMPLE OF THE ECOSYSTEM DISTURBANCE)
Autori
Benović, Adam
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
HBD, Zagreb, 1987. Zbornik sažetaka priopćenja, pp.44-45
/ Gomerčić, Hrvoje - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 1987, 44-45
Skup
Treći kongres biologa Hrvatske
Mjesto i datum
Mali Lošinj, Hrvatska, 05.10.1987. - 10.10.1987
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Ekologija; Jadransko more; ekosustav; poremećaj
(Ecology; Adriatic Sea; ecosystem; disturbance)
Sažetak
Geografski položaj, klimatski uvjeti, konfiguracija obale i batimetrija jasno se odražavaju u ekološkim karakteristikama Jadranskog mora i uvjetnoj podjeli na južni, srednji i sjeverni Jadran. Ovoj podjeli znatnim dijelom doprinose morske struje s kružnim tokovima u južnom i srednjem Jadranu. Faktori okoliša, uključujući upliv s kopna, odražavaju se u zonama produktivnosti i koncentraciji biomase uz obalu, osobito u zatvorenim područjima (npr. ušća rijeka, Malostonski zaljev, Mljetska jezera, Kaštelanski zaljev) i u sjevernom Jadranu, negdje s jasnim eutrofikacijskim procesima. Južni Jadran je izrazito oligotrofno područje a srednji Jadran je prelazno područje. Poremećaji ekosistema nastaju u područjima gdje je ubacivanje organskih tvari premašilo kapacitet prihvata. Ne zanemarujući važnost ograničenih poremećaja uz obalu npr. Kaštelanski zaljev), ističe se primjer poremećaja u ekosistemu otvorenih voda sjevernog Jadrana. Analiza podataka temperature, slanosti, kisika i hidromeduza u posljednjih 80 godina pokazuje početak raslojavanja vrijednosti kisika u površinskim i pridnenim slojevima mora i pad broja vrsta hidromeduza u razdoblju 1955. - 1965. Posljednjih godina su drastično smanjeni broj vrsta i saturacija kisika u pridnenim slojevima. Poremećaj u ekosistemu sjevernog Jadrana je na granici stvaranja H2S, to u određenim uvjetima pomicanja pridnenih slojeva može uzrokovati masovni mortalitet širokih razmjera.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija, Biologija
