Pregled bibliografske jedinice broj: 384466
Tko je, kada i zašto gradio utvrdu Gradišče kraj Margečana?
Tko je, kada i zašto gradio utvrdu Gradišče kraj Margečana? // Ivanečka škrinjica, 4 (2008), 22-33 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, ostalo)
CROSBI ID: 384466 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tko je, kada i zašto gradio utvrdu Gradišče kraj Margečana?
(Who, When and Why has The Gradišče Fort near Margečan Constructed?)
Autori
Belaj, Juraj
Izvornik
Ivanečka škrinjica (1845-710X) 4
(2008);
22-33
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo
Ključne riječi
Gradišče kod Margečana; ivanovci; utvrda; srednji vijek
(Gradišče near Margečan; Knights Hospitaller; Fortification; Middle Ages)
Sažetak
Ostaci utvrde Gradišče nalaze se sjeverozapadno od sela Margečan u općini Ivanec. Iako impozantne veličine, dužina joj je oko 152 m, a prosječna širina oko 28 m, ova se utvrda ne spominje u izvorima, a nije nam poznato niti njezino srednjovjekovno ime. U radu se opisuje njezin položaj, njezini vidljivi ostaci te se prikazuju ranija istraživanja i spoznaje o povijesti Gradišča. Početkom jeseni 2004. godine obavljena su desetodnevna probna sondažna istraživanja ostataka ove utvrde. U istraživanju je otvoreno više manjih sondi pomoću kojih je otkrivena širina, izgled te pružanje zidova na više pozicija. Na kraju tih istraživanja izrađen je približni tlocrt utvrde. Pokretni materijal pronađen u sondama nije mnogo pomogao pri datiranju nastanka i egzistencije utvrde, jer je pronađeno tek desetak ulomaka srednjovjekovne keramike, a velika većina materijala potječe iz visinskoga naselja formiranoga još u doba starije faze kulture polja sa žarama. Ipak, osim što je utvrda smještena unutar granica belskog preceptorata odnosno kaštelanata vitezova ivanovaca (Viteškoga reda Hospitala Svetoga Ivana Jeruzalemskog) i neki drugi pokazatelji ukazuju da su najvjerojatnije upravo ivanovci sagradili i ovu utvrdu naglašenih gospodarskih značajki: sam oblik utvrde odnosno njezin longitudinalan položaj, pojave pojedinih građevinskih elemenata, masivnosti zidova ali i njezino nespominjanje u povijesnim dokumentima. U radu se predlaže nastavak arheoloških istraživanja utvrde, barem jednog manjeg segmenta, u nadi da će se pronaći pokretni materijal koji bi mogao pomoći za pouzdaniju dataciju utvrde. Takva bi istraživanja trebala rezultirati prezentacijom istraženih objekata, prvenstveno ulazne kule te pojedinih segmenata obrambenih zidova.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arheologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
197-1970677-0676 - Srednjovjekovno arheološko nasljeđe Hrvatske (5.-17. stoljeće) (Belaj, Juraj, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za arheologiju, Zagreb
Profili:
Juraj Belaj
(autor)