Pregled bibliografske jedinice broj: 384453
Zavičaj u frazemu i frazem u zavičaju
Zavičaj u frazemu i frazem u zavičaju // Dijete i jezik danas. Zavičajnost u nastavi hrvatskog jezika - Interkulturalnost u nastavi stranih jezika. Zbornik radova s međunarodnog stručnog i znanstvenog skupa, Čakovec-Osijek, 2007. / Đuro Blažeka (ur.).
Čakovec: Odsjek u Čakovcu Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2007. str. 160-172
CROSBI ID: 384453 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zavičaj u frazemu i frazem u zavičaju
(Local culture in phraseme and phraseme in local culture)
Autori
Lukić, Milica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Dijete i jezik danas. Zavičajnost u nastavi hrvatskog jezika - Interkulturalnost u nastavi stranih jezika. Zbornik radova s međunarodnog stručnog i znanstvenog skupa, Čakovec-Osijek, 2007.
Urednik/ci
Đuro Blažeka
Izdavač
Odsjek u Čakovcu Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Grad
Čakovec
Godina
2007
Raspon stranica
160-172
ISBN
978-953-6965-07-6
Ključne riječi
frazemi, leksikologija, mjesni govori
(phraseme, lexicology, local speaches)
Sažetak
Zavičaj u frazemu i frazem u zavičaju Udžbenikom Marka Samardžije Leksikologija hrvatskoga jezika i povijest hrvatskoga jezika u XX. stoljeću leksikologija je hrvatskoga jezika zajedno s od nje neodvojivim elementima opće leksikologije 1995. godine prvi put ušla u hrvatske srednje škole kao nastavno gradivo, samo desetljeće i pol nakon što se leksikologija u nas afirmirala kao sveučilišna disciplina. Među najzanimljivijim su leksikološkim temama one koje se odnose na frazeologiju budući da, kako je to opisao Vladimir Anić u tekstu Slavka Goldsteina Pogled u vlastito lice, « ; Frazeološki izrazi u najvećoj mjeri čuvaju sliku naših mentaliteta i ukupnost života. Oni govore o preklapanju svjetonazora, vjerovanja i predrasuda. Mogu ih dijeliti svi pripadnici istoga jezika, ali ih mogu dijeliti pripadnici raznih jezika, kulture i civilizacijske regije.» ; Kada ovu problematiku povežemo s temom Zavičajnost i hrvatski jezik, tada se otvara mogućnost obradbe frazeološkoga sloja zavičajnih, u ovom slučaju slavonskih idioma, u odnosu na standardni jezik. Primjeri frazema iz nekih slavonskih šokačkih govora primjereni populaciji srednjoškolskih učenika bit će omjereni o moguće ekvivalente u standardnome hrvatskom jeziku. Pozabavit ćemo se samo jednim oblikom frazeološke analize – onom semantičkom (koja uz sintaktičku i strukturnu ulazi u temeljne oblike frazeološke analize ; vidi: Željka Fink Arsovski, Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra, Zagreb 2002), koja se bavi frazeološkim značenjem, načinom njegova formiranja, motiviranošću, podrijetlom frazema itd. Odabir je takve obradbe frazema motiviran podjednakom zanimljivošću i za jezikoslovce i za one koji to nisu, pa je utoliko prihvatljivija i za obradbu unutar nastavnoga procesa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
