Pregled bibliografske jedinice broj: 384443
Kulturalno-antropološki aspekti hajdučkog naseljavanja južne Istre (1671.-1676.)
Kulturalno-antropološki aspekti hajdučkog naseljavanja južne Istre (1671.-1676.) // Lingua Montenegrina - časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja, br. 3 / Čirgić, Adnan (ur.).
Cetinje: Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje, 2009. str. 381.-406. (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 384443 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kulturalno-antropološki aspekti hajdučkog naseljavanja južne Istre (1671.-1676.)
(The Cultural-Antropological Aspects of Brigand's Settling of the Southern Istria (1671-1676))
Autori
Bertoša, Slaven
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Lingua Montenegrina - časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja, br. 3
/ Čirgić, Adnan - Cetinje : Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje, 2009, 381.-406.
Skup
Život i djelo akademika Vojislava P. Nikčevića
Mjesto i datum
Cetinje, Crna Gora, 25.10.2008. - 26.10.2008
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
južna Istra; hajduci; XVII. stoljeće
(southern Istria; hajduks; 17th century)
Sažetak
Naseljavanje hajduka u Puljštinu predstavlja karakterističnu epizodu organizirane kolonizacije, koja pruža detaljan uvid u vrlo kompliciran mehanizam takvih seoba i objašnjava uzroke mnogih neuspjelih pokušaja da se doseljenici smjeste u Istri. Iako su bili doneseni posebni propisi i izvršene opsežne pripreme, tijekom naseljavanja, smještaja i uklapanja pridošlica u istarske prilike pojavile su se mnogobrojne nesavladive poteškoće i brojne konfliktne situacije. O kratkotrajnom boravku hajduka u Istri, a posebice njihovom proslavljenom vođi Baji Nikoliću Pivljaninu, ima u povijesnoj literaturi prilično fragmentarnih podataka. Ta je epizoda svojom žestinom zadirala u mnoge suštinske probleme onodobne Mletačke Istre, počevši od pitanja agrara, privredne inicijative istarskog žiteljstva, organizacije obrane grada Pule i njegove okolice, suzbijanja krijumčarenja, gospodarskih i pravnih odnosa između Serenissime i njezinih podanika, pa sve do odnosa između starosjeditelja i novih stanovnika koji su u organiziranim i samoinicijativnim seobama naseljavali Istru. Nastojanje da se provede organizirana seoba hajduka u južnu Istru poticale su gospodarske, populacijske i diplomatske potrebe, ali su pritom pokretački motivi obiju strana bili dijametralno suprotni. S obzirom na zasluge koje su hajduci stekli dugogodišnjim ratovanjem u službi Venecije, Senat je bio spreman pružiti im privremeni povlašteni status, ali nije napuštao svoju osnovnu zamisao da hajduke što prije izjednači s ostalim pridošlicama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
101-1012647-2613 - Povijest zapadne Hrvatske (Istra, Kvarnersko primorje, Gorski kotar, Lika) (Strčić, Petar, MZOS ) ( CroRIS)
303-3030822-0814 - Istarsko društvo XVI.-XIX. stoljeća: povijesne i kulturološke teme (Bertoša, Slaven, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Profili:
Slaven Bertoša
(autor)
