Naslov
Croato-Aegyptica Electronica – model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim i privatnim zbirkama u Hrvatskoj: dokumentacijski i komunikacijski pristup
(Croato-Aegyptica Electronica - model of scientific analysis of Ancient Egyptian artefacts in museum and private collection in Croatia: documentation and communication approach)

Autori
Tomorad, Mladen

Izvornik
Muzeologija (0353-7552) 41-42 (2007); 218-239

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Croato-Aegyptica Electronica; obrada; analiza; egipatski predmeti; muzejske zbirke; privatne zbirke; Hrvatska
(Croato-Aegyptica Electronica; scientific anylisis; Egyptian artefacts; museum collections; private collections; Croatia)

Sažetak
U hrvatskim muzejskim institucijama i privatnim zbirkama čuva se oko 5000 predmeta staroegipatske provenijencije. Artefakati su u naše muzejske institucije dospjeli uglavnom tijekom 19. i prve polovice 20. stoljeća. Datiraju od razdoblja preddinastijskih kultura, koje su se razvile na prostoru Gornjeg i Donjeg Egipta prije ujedinjenja u jedinstvenu staroegipatsku državu, do koptskog razdoblja, odnosno arapskog osvajanja Egipta sredinom 7. stoljeća. Predmeti uglavnom potječu iz Egipta te su u hrvatske institucionalne i privatne zbirke došli putem posrednika. Manji dio predmeta, njih oko 400, potječe s hrvatskog povijesnog prostora iz razdoblja antike, a vezan je uz pojavu i širenje egipatskih i orijentalnih kultova na prostoru rimskih provincija. Veći dio predmeta i zbirki nikad nije sustavno analiziran i obrađen u okviru povijesnih znanosti i muzeološke struke. U ovom radu pokušalo se riješiti pitanje kako tim predmetima pristupiti, kako ih obraditi i dokumentirati. Budući da nove spoznaje na području egiptologije i muzeologije u međurodnim okvirima nameću stvaranja čitavog niza modela obrade i u našoj zemlji je u dizertaciji načinjen model obrade i prezentacije muzejske građe staroegipatske provenijencije, unificirana je terminologija i riješen čitav niz problema koja ova vrsta građe nameće svakom istraživaču i kustosu. Tema članka rada izravno je povezana sa suvremenim svjetskim kretanjima u obradi egipatskih zbirki i računalno podržanim povijesnim istraživanjima. Temeljno istraživanje zasniva se na iskustvima međunarodnih egiptoloških projekata u posljednjih petnaestak godina, smjernicama Međunarodnog vijeća muzeja (The International Council of Museums, ICOM) za obradu i dokumentiranje muzejske građe (CIDOC Guidelines for Museum Object Information: The Information Groups and Categories), raznih međunarodnih i domaćih pravilnika o čuvanju i obradi muzejske građe te raznim smjernicama Međunarodnog odbora za egiptologiju (International Committee for Egyptology, CIPEG) koji djeluje u sastavu ICOM-a. Predstavljeni hrvatski model obrade i prezentacije rezultat je dugogodišnjeg rada na projektu Croato-Aegyptica Electronica, prvom egiptološkom projektu u Hrvatskoj. Osnovni cilje članka bila je uspostava modela analize i obrade staroegipatskih artefakata u hrvatskim muzejskim i privatnim zbirkama na temelju aktualnih spoznaja egiptološke, arheološke i povijesne znanosti, te sustavno prikazivanje mogućnosti primjene raznovrsnih informacijskih tehnologija pri spomenutoj obradi, ali i prezentaciji i osiguravanju pristupa informacijama o zbirkama. U radu su detaljno prikazane sve egipatske zbirke u Hrvatskoj, njihov nastanak, broj i vrsta predmeta, dosadašnja istraživanja te uobičajeni modeli klasične prezentacije. Detaljno je prikazan sadržaj i način vođenja muzejske dokumentacije na temelju inozemnih i domaćih iskustava, pravni propisi i druge smjernice koje uvjetuju moderne oblike vođenja muzejske dokumentacije arheološke građe. Posebna pažnja pridana je i problemima zaštite i konzervacije spomenika. U središnjem dijelu rada autor se bavi znanstvenom analizom i obradom staroegipatskih spomenika, njihovom kategorizacijom, problemima ujednačavanja egiptološkog nazivlja u Hrvatskoj, datacijama i kronologijama, materijalima, jezičnim problemima te primjenom IT-a u obradi i dokumentaciji građe. Pritom se posebna pažnja pridaje slikovnoj dokumentaciji, tezaurusima i mogućnostima ispisivanja raznih staroegipatskih i drugih znakova uz pomoć računala. Na brojnim primjerima, koji su rezultat rada projekta Croato-Aegyptica Electronica, prikane su mogućnosti obrade staroegipatskih predmeta uz primjenu računala te su date smjernice jedinstvenog hrvatskog modela obrade. U završnom dijelu rada prikazane su nove mogućnostima prezentiranja muzejske građe putem raznih digitalnih medija (baze podataka, Internet, web portali, CD/DVD-ROM, info-kiosci).

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA