ࡱ> 5@Jbjbj22 7XXT````   $ LLL804$ -pp")C O,,,,,,,$.R 1fC,Y W%)WWC,``-A"A"A"W` ,A"W,A"&A"g"VG%@ %d LE% +t-0-%01C!1%$ $ ````1 %WWA"WWWWWC,C,$ $ ($"($ $ (mr. sc. Mladen Tomorad Kompjutorski laboratorij Odsjek za povijest Filozofski fakultet Ivana Lu ia 3 10000 Zagreb e-mail: mladen.tomorad@ffzg.hr Primjena informacijskih tehnologija u nastavi povijesti Autor je u lanku prikazao mogunosti primjene informacijskih tehnologija u nastavi u na nekoliko razina. Razmotrena je primjena na studiju povijesti na Filozofskog fakulteta u Zagrebu, raznovrsnim projektima, osnovnim i srednjim akolama. Autor se pritom posebno osvre na djelovanje Kompjutorskog laboratorija Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu iji je voditelj. Naglaaene su mogunosti primjene informacijski tehnologija u svakodnevnom ~ivotu, nastavi, izvannastavnim aktivnostima, istra~ivanjima i prou avanju zavi ajne povijesti. Primjeri primjene obuhvaaju sve segmente obrazovanja. Autor mogunosti primjene informati kih tehnologija sagleda s aspekta idelno opremljene u ionice A-202 na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ali pritom ne zaboravlja i stvarno stanje opremljenosti naaih akolskih prostora. Stoga u razmatranju autor esto navodi nu~nost opremanjem osnovnih i srednjih akola potrebnom informati kom opremom. U razmatranju problematike autor se kriti ki osvre i na trenutno stanje informati ke pismenosti u naaem akolstvu te nu~nost sustavnog informati kog opismenjavanja nastavnika i u enika. Uvod Danas, u informati kom dobu 21. stoljea, gotovo se neprimjetno, nametnula modernizacija povijesnih znanosti. Ona je uo ljiva u povijesnim istra~ivanjima, ali i u nastavi povijesti. Uz pomo informacijskih tehnologija temeljenih na klasi nim kvantitativnim metodama statistike danas nastaju raznovrsne baze podataka primjenjive u kunom ili poslovnom okru~enju. Baze padataka primjenjive u povijesnim znanostima rezultat su istra~ivanja, a potom obrade podataka uz pomo ra unala. Informacijski resursi takoer se koriste pri ra unalnoj obradi teksta i raznih povijesnih izvora, izradi multimedijskih povijesnih sadr~aja namijenjenih airokoj publici na Internetu ili u obliku CD-ROM-ova, a u posljednje vrijeme i neizostavnih Powerpoint prezentacija. Informacijske tehnologije nude pregrat mogunosti uporabe pa ih je i iz tog razloga nu~no ato prije prenijeti i primijeniti u akolskim prostorima. Kada informacijske tehnologije budu u veoj mjeri od sadaanje prisutne primjenjene u akolama biti e ih nu~no prilagoditi potrebama svakodnevne nastave, izvannastavnim aktivnosti, ali i izvanakolskom vremenu u enika i nastavnika. U svom pregledu mogunosti primjene informacijskih tehnologija u nastavi povijesti nastojat u ukratko prikazati kako i na koji na in nastavnici povijesti mogu primijeniti raznovrsne oblike ra unalnih tehnologija u nastavnim i izvannastavnim aktivnostima. Kompjutorski laboratorij Odsjeka za povijest U narednom tekstu prikazat u mogunosti primjene informacijskih tehnologija u nastavi povijesti. One su dijelom rezultat dvogodianjeg djelovanja Kompjutorskog laboratorija Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Laboratorij je osnovan u sije nju 2002. g. s ciljem modernizacije nastave povijesti i istra~ivanja na Odsjeku za povijest. Voditelj laboratorija je mr. sc. Mladen Tomorad, a njegov zamjenik Hrvoje Gra anin. Danas u sklopu njegovih raznih aktivnosti djeluje vei broj suradnika raznih struka. Inicijativa za osnivanje Kompjutorskog laboratorija nastala je tijekom 2001. g. u vrijeme pripreme meunarodne konferencije Povijesna istra~ivanja, studij povijesti i informatizacija. U sklopu konferencije prvi su puta prikazane mogunosti primjene informati kih tehnologija u povijesnim i srodnim znanostima. Samo sazivanje skupa nametnula je sve vea potreba za razmjenom iskustava i osmialjavanjem strategije daljnjeg razvoja povijesnih znanosti s obzirom na neizbje~nu informatizaciju povijesnih istra~ivanja te studija i nastave povijesti. Skup je odr~an na Filozofskom fakultetu u Zagrebu od 10. do 12. prosinca 2001. g. U okviru znanstvenog dijela konferencije svoja su iskustva u primjeni informati kih tehnologija iznijeli brojni stru njaci iz raznih znanstvenih podru ja, njih aezdesetak, od kojih je polovica bila iz inozemstva. Posebna je pa~nja bila usmjerena na tri temeljna podru ja: informatizaciju povijesnih istra~ivanja, informatizaciju studija povijesti i informati ko umre~avanje u povijesnim istra~ivanjima i studiju povijesti. Posebno su bila interesantna izlaganja u okviru sekcije o informatizaciji studija i nastave povijesti gdje su referenti su izlo~ili svoja iskustva u primjeni teorijskog informati kog modela u podu avanju povijesti, primjeni kvantitativnih metoda u nastavi povijesti, primjeni ra unala u nastavi povijesti i unapreivanju povijesnog mialjenja, a prezentiran je i software WebCT koji omoguuje obrazovanje na daljinu. Kompjutorski laboratorij trenutno djeluje na nekoliko razina. Brine se o odr~avanju web stranica Odsjeka za povijest, pru~a informati ku podraku nastavnicima i raznovrsnim projekatima, nabavci i odr~avanju opreme, digitalnom snimanju i izradi Powerpoint prezentacija. U Kompjutorskom laboratoriju idejno je osmialjen prvi znanstveno-kulturni i informati ki projekt Croato-Aegyptiaca Electronica - Baza podataka egipatskih spomenika u muzejskim i privatnim zbirkama u Hrvatskoj. Voditelj projekta je mr. sc. Mladen Tomorad, a njegova realizacija je zapo ela potkraj 2003. uz financijsku podraku Ministarstva znanosti i tehnologije. lanovi i suradnici laboratorija u skladu s potrebama Odsjeka za povijest organiziraju i izvode informati ke te ajeve za nastavnike i studente Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U buduem nastavnom planu i programu Odsjeka za povijest predvien je nastavni predmet Osnove ra unarstva za povjesni are kroz kojeg bi se studenti profesorskog i znanstvenog usmjerenja obu ili u primjeni i prilagodbi suvremenih informacijskih tehnologija raznovrsnim potrebama povijesnih znanosti. U narednih nekoliko godina planiramo uvoenje izbornih kolegija raznih usmjerenja koji bi uklju ivali detaljnu izobrazbu ra unalne obrade teksta, grafi ku obradu izvora, literature i slikovnog materijala, izradu raznovrsnih baza podataka, izradu web stranica s povijesnim sadr~ajima, primjenu ra unala u istra~ivanju zavi ajne povijesti, demografske povijesti, ekohistoriji i sl. Ra unalno usmjereni izborni kolegiji na Odsjeku za povijest interdisciplinarno su organizirani i usmjereni. Do sada su se izvodili u suradnji s Odsjekom za informacijske znanosti, a u planu je aira suradnja i osmialjavanje sli nih izbornih predmeta u suradnji s drugim odsjecima. Kompjutorski je laboratorij trenutno smjeaten u sobi A-200, na II. katu Filozofskog fakulteta uz knji~nicu Odsjeka za povijest. Opremljen je suvremenom ra unalnom i audio-vizualnom opremom (dva ra unala, A-4 i A-3 skener, nekoliko printera raznih formata, prijenosni LCD projektor, dva digitalna fotoaparata, video kamera i razni oblici software-a). Primjena ra unala u povijesnim istra~ivanjima Napredak ra unalne tehnologije u posljednjih desetak godina toliko je izrazit da je danas gotovo nemogue raditi bilo koji posao bez pomoi kompjutora koji uz sve to uvelike ubrzava rad i istra~ivanja. Na Odsjeku za povijest djeluje desetak raznovrsnih interdisciplinarnih projekata koji obrauje teme od stare do suvremene povijesti hrvatskog povijesnog prostora (Eurykleia, Croato-Aegyptiaca Electronica, Signae et litterae, Naselja i komunikacije u kontekstu veza jadranskog priobalja i unutraanjosti, Hrvatska druatva u razvijenom i kasnom srednjem vijeku, Croato-Turcica, Triplex Confinium, Temeljni dokumenti hrvatske povijesti itd. Neki od njih u svojim istra~ivanjima primjenjuju razne oblike informacijskih tehnologija, naj eae u obliku ra unalne obrade izvora i kroz prezentiranje rezultata u obliku baze podataka. Primjena ra unala u nastavi U novije se vrijeme sve viae namee potreba prelaska na ra unalnu voenu nastavu. Na~alost, u brojnim se akolama u Republici Hrvatskoj zbog financijskih nemogunosti nastava izvodi isklju ivo uz pomo plo e i krede, i slikovnog materijala koji prikupljaju nastavnici. No klasi na predavanja ex chatedra sve eae zamjenjuju novi multimedijalni elementi uz primjenu ra unala, osobito na fakultetima. Tehni ki resursi koji omoguuju takvu vrstu nastave iziskuje minimalno jedno ra unalo (po mogunosti prijenosno), prijenosni ili fiksni LCD projektor i zidno platno. Budui da psiholozi navode da 80 % ovjekove percepcije omoguuju vizualni podra~aji koji dovode do br~eg i lakaeg pamenja, u bli~oj e budunosti nastava uz primjenu multimedijskih sadr~aja biti nu~no potrebna, a mo~da i nezamisliva. Uporaba takvih sadr~aja nastavu e u initi zanimljivijom za u enike, a mo~da e kod njih pobuditi interes za daljnim prou avanjem nekog nastavnog sadr~aja. Mogunosti primjene ra unala u nastavi povijesti Uz pomo ra unala profesori u akolama i na fakultetima u nastavi mogu prikazati sve oblike multimedijskih zapisa (grafi ke i slikovne materijale, video zapise, filmove, CD-ROMove, zvu ne zapise itd.) te na taj na in svoja izlaganja u initi mnogo interesantnijim i sadr~ajnijim za u enike - sluaatelje. Za izvoenje takve nastave nu~na je opremljena u ionica projektorom, platnom i prijenosnim ra unalom. Razli ite slikovne materijale nastavnici bi mogli postupno prikupljati koristei se digitalnom kamerom i skenerom, ali i mogunostima Interneta. Kako bi pravilno rukovali opremom nu~no je potrebno osposobiti nastavnike za njihovu uporabu i obradu prikupljenih slikovnih materijala. Rukovanje samim ureajima je relativno jednostavno, ali prikupljanje i obrada materijala iziskuje od nastavnika dosta vremena. No rezultat bi mogla biti zanimljiva nastava. Budui da u enici srednjih akola ve posjeduju dovoljno znanje stranih jezika u nastavi je mogua uporaba i mnogobrojnih edukativnih web stranica s povijesnim sadr~ajima. Primjena ra unala u nastavi povijesti na Odsjeku za povijest Na Odsjeku za povijest primjena informacijskih tehnologija zapo ela je u prosincu 2001. g. i to u naaoj prvoj audio-vizulno opremljenoj u ionici A-001 koja je opremljena u suradnji s Odsjekom za etnologiju. U sije nju i velja i 2003. g. temeljito je preureena u ionica A-202 koja sada ima 26 ra unala i modernu audio-video opremu (LCD projektor, zidno platno, cd/dvd, video, mini disc, kazetofon, grafoskop, dijaprojektor, dolby surround ozvu enje). Potrebna financijska sredstava za opremanje klasi ne u modernu multimedijsku u ionicu dobili smo od Ministarstva znanosti i tehnologije potkraj 2002. g. Kako bi osigurali ato bolje izvoenje nastave u akademskoj godini 2003./2004. tijekom lipnja i rujna ove godine organizirali smo temeljnu informati ku izobrazbu nastavnog osoblja Odsjeka za povijest i nekoliko prezentacija koriatenja raspolo~ive opreme. Trenutno se u nastavi koriste svi oblici prezentiranja digitalnih sadr~aja putem Interneta, cd-romova, video i dvd filmova. U seminarskom radu sa studentima esto se primjenjuje ra unalna obrada povijesnih izvora, autenti ni video i audio zapisi. U,." & ( * , R X v  J  $ <  D b6t"(NfhxFLzɿhnh$G1hh[ ^h\h"hyPKhrh.hCh7jhi hixhDohd hd5;h`hDo5; h`h,Bh,BhhG h`hhGh0:h`hB5:h`hhG5:h`hhG52.`$ & ( * , xh\ $dha$gd` $dha$gd` $dha$gdd$a$gdd$a$gdDodhgd`gd`Hvxz ":bdr<Xj \^`xz׾̰ЩЛД{{{{ h`h+O h`h@ h`hemhQ( h`hdkI h`h; h`h,\3 h`h(< h`h_ h`h& h`hPe h`h.Gh^ h`hm h`h h`hXh`hX5 hd5;hdh[ ^h\h"0$Nxd4jl2JRTbdfvx^`jlٽٯٚz h`h{E h`hehfZ h`hw h`hX h`h_" h`hGo6 h`hT h`h-wn h`h{ h`hba h`hW h`h/ h`hhh h`hJ@h h`hU! h`h& h`h~ h`h+O0.0XZ\bjl,>j^`>~t v x z 񠙒umuhSYmHsHh`h&mHsHh`hIAmHsH h`h-f h`hgT h`hJha h`hDj&h`h (5h`hDj&5 hDo5 h`h@ h`h h`h)+ h`h;e h`hw h`h h`hehQs h`hchM)\^`!@-Z/228;==0>2>?DDDDdLfLLLdhgd` $dha$gd eN$dh`a$gd` $dha$gd` $dha$gd` !!!!!4"D"J"Z"j"l"""8#>#N#h#r#x###6$V$$$&&&$&*&&&''''((D(\((()B)\))ݼȮ䜧Ϝ|hz h`hT h`h^ h`hP P h`hB? h`h.Oh7 h`h- h`h,Q h`h8hSYh`hJ6 h`h!{w h`h,] h`h* h`hr h`hJ h`h-f h`hH h`hIA0))*** *P*****++@-B-----R.d......////&/V//00^00022242^2r2t2v22222223P3Һ h`h#hF h`h# h`hAs h`hqeQ hOhqeQhOmH sH hO6mH sH h`hJ6mH sH hOh6F2h= h`hJ h`h6 h`h* h`hrhz h`hT h`h^3P33333B4P4f444444555.5H5555546F6R6h6j666667<7R77777778"828J888888\9羷ŰŬŬŬ} h`h1 h`hT"h$ h`hQzz h`hVhVh4 h`h*h$0N h`h h`h6e h`hCm/ h`hLe h`h7}h`h#6h`h7}6hE h`h h`hx h`h#h]71\999999999::@:H:T::;;;0;6;8;N;;<D<T<Z<<<<<F=J=P=Z=======0>2>?? ?^?j?????@@@ǹǹDzDzǤΎΎΎΎh| h`h h`h okh`h ok5 h`hGc h`hh h`hy9 h`he h`hX#5 h`hhX#5 h`h h`hQzz h`h h> h`hTE h`h1 h`hx6@ AAbAAAA(BBBBB(C*C,C4C6CNCVCCCD.DD@DLDDDDDDDDNEPEREλδohd]d h`h6h W h`hI$REEEEjFGG,G0GFGHGbG|GGHHHII4IIIIIIJ$J&J6J8JHJJJLJNJ`JdJfJJJ*KLbLdLfLzLLLLLL߹߹段h`h(dOJQJaJh`h 5h`hh&5 h`h h`h (hqg h`hzk hg*^ h`hTh! h`h(dh"3h`hV96h`h(d6 h`hV9 h`hahhh W h`h61LLLM6M2OJQJaJh OJQJaJhdOJQJaJh`h+OJQJaJh`hT"OJQJaJhqgOJQJaJh`h(dOJQJaJh`h9 rOJQJaJLTTRUTUZ]^,Ll؞ڞ> $dha$gdfdhgd` $dha$gdDo $dha$gd` $dha$gd` $dha$gd`$dh`a$gd`TULVVVVWWWWXXX Z[[]~~~\^`p.|obbh`h2OJQJaJh`h"OJQJaJh:OJQJaJh;qXOJQJaJh`h7:OJQJaJh`haOJQJaJhPOJQJaJh`huqOJQJaJ h`hrh`hr5h`ha5 hDo5 h`h3kG h`h:Uh#h*bh= h`hh&$ bli~oj je budunosti u planu po etak izvoenja izborne nastave za studente u kojoj bi prikazali airoke mogunosti primjene infomati kih tehnologija u povijesnim znanostima. Povijesni sadr~aji na Internetu Na Internetu se gotovo na svim jezicima svijeta mogu pronai web portali s povijesnim sadr~ajima. Na~alost u Hrvatskoj gotovo da i nema web stranica sli nog sadr~aja. U naaoj zemlji interes za njih sigurno postoji, ali nedovoljna finacijska sredstva i nedostatak zainteresiranih stru njaka koji bi na njima radili stavili uporabu povijesnih sadr~aja na Interneta u drugi plan. Upravo s ciljem da se neato promijeni na tom polju Kompjutorski laboratorij Odsjeka za povijest zapo eo je pripremu izrade web stranica s edukativnim sadr~ajima o povijesti starog vijeka. Ideja za izradu ovog web portala nastala je tijekom pripreme web stranica projekta Croato-Aegyptica electronica. Potkraj o~ujka 2004. g. airokoj javnosti biti e dostupni sadr~aji o povijesti i kulturi starog Egipta. Tijekom godine u planu je i izrada web stranica koje e povijest ostalih kultura i civilizacija Mediterana od mlaeg kamenog doba do arapskih osvajanja sredinom 7. stoljea. Na web stranicama e se tako moi nai sadr~aji vezani uz politi ku povijest, kulturu, vjeru, svakodnevni ~ivot, pismo i jezik, istaknute li nosti, glasovite spomenike, nalaziata, povijest istra~ivanja odreenog podru ja, hrvatsku egiptoloaku terminologiju, tablice vladara i dinastija od 5500. g. pr. Kr. do 642. g., povijest egiptologije, novosti o novim istra~ivanjima u Egiptu, novim knjigama, konferencijama i izlo~bama. Svi sadr~aji biti e popraeni raznovrsnim slikovnim materijalom i interaktivnim povijesnim kartama. Ovaj web portal takoer e nuditi raznovrsne likove na sli ne portale u svijetu i web stranice glasovitih muzeja. U enici i nastavnici takoer e se moi upoznati i s blagom hrvatskim muzejskih institucija putem baze podataka koja je u nastajanju. Takoer postoji ideja o pokretanju projekta web stranica sa sadr~ajima o ekohistoriji i zavi ajnoj povijesti pojedinih regija Republike Hrvatske. Realizacija ove ideje ovisiti e o iskazanom interesu samih znanstvenika i nastavnika povijesti iz svih krajeva Hrvatske. Sami nastavnici nesumljivo najviae mogu pridonijeti razvoju sli nog portala tako da s u enicima istra~uju povijest zavi aja. Na taj na in, uz podraku Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, hrvatski osnovnoakolski u itelji i srednjoakolski profesori mogu sami unaprijediti hrvatski virtualni svijet s raznovrsnim sadr~ajima vezanim uz povijest prostor u kojem djeluju i rade. Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu spreman je potpomoi sli an projekt brojnim savjetima i tehni kom podrakom. U financiranje projekta trebali bi se uklju iti uredi za kulturu i obrazovanja pojedinih gradova i ~upanija, Ministarstvo obrazovanja, Zavod za akolstvo i itav niz drugih institucija, a vjerojatno postoji mogunost finaciranja i iz gospodarskog sektora. Takoer, svaka odgojno-obrazovna institucija (fakulteti, akole) morala bi izraditi vlastite web sadr~aje. U prvom redu to bi trebala biti Internet stranice koje bi pru~ale sve informacije o akoli, istodobno slu~ei kao neka vrsta akolskih novina na kojima bi bili predstavljeni radovi u enika ovisno o predmetu uz koji su radovi vezani. Na takvim stranicama zaposlenici akole i u enici mogli bi pokazati svoje radove nastale u nastavnim, ali i izvannastavnim aktivnostima (referate, eseje, izlo~bene panoe o povijesti svoga kraja i sl.). Komunikacija na daljinu Uz sve ve re ene primjene danas je neizostavna i meusobna komunikacija putem elekroni kih medija koji omoguuju brzu i jednostavnu razmjenu mialjenja i ideja, a pru~aju i mogunost suradnje na projektima na daljinu. Software WebCT koji se besplatno mo~e nabaviti putem CARNeta omoguuje i odr~avanje nastave na daljinu. Za takav oblik nastave potrebno je ra unalo, web kamera, pristup Internetu, a audio oprema (poja alo, zvu nici), LCD projektor i zidno platno. Na taj na in izlaga , profesor ili predava  mo~e dr~ati neko predavanje i biti u isto vrijeme putem Internet veze u kontaktu s osobama koje prate izlaganje u nekom drugom gradu pa i dr~avi. Mogunosti primjene ra unala u nastavi povijesti u osnovnim i srednjim akolama U osnovne i srednje akole nu~no je potrebno prenijeti sve ve do sada navedene mogunosti infomati ke tehnologije. Meutim, zbog postojeeg nastavnog plana i programa primjena je ograni ena samo na praenje redovne nastave i to prvenstveno kroz koriatenje raznih oblika digitalnih sadr~aja i Interneta. U izvannastavnim aktivnostima ne postoje nikakva ograni enja primjene informacijskih tehnologija. Mogunosti primjene vrlo su raznovrsne. Nu~no je kroz povijesne grupe i sli ne aktivnosti animirati u enike na samostalni rad, naravno, uz upute nastavnika. Vrlo je va~no da se izvannastavnim sadr~ajima primijeni interdisciplinarnost raznih struka (npr. informatike, povijesti umjetnosti, zemljopisa, knji~evnosti, etnologije, muzeologije i sl.) i suradnja viae nastavnika koji bi svojim kolegama i u enicima pomogli u ostvarivanju svojih ciljeva. Za ostvarivanje ovih zadataka neophodno je opremanje akola s potrebnom informati kom opremom (LCD projektor, prijenosni kompjutor, digitalni fotoaparat, skener i potrebni kompjutorski programi). No, takoer je potrebno obaviti i edukaciju nastavnika kako da se koriste s opremom, ali i mogunosti njene primjene u nastavi. Navest emo samo neke od mogunosti primjene informati ke tehnologije: digitalno snimanje, obrada i skeniranje izvora, izrada baza podataka, web stranica i sl. Svi radovi u enika mogu biti prezentirani na razrednom panou, putem glasila akole ili putem najboljeg i najdostupnijeg medija - Interneta. Bilo bi dobro da se na web stranicama akole, u suradnji s nastavnikom informatike, izrade web stranice s raznim povijesnim sadr~ajima koje ureuju u enici. Za ostvarivanje ovih ciljeva potrebna je i temeljita informati ka izobrazba u enika. Primjena ra unala u nastavi zavi ajne povijesti Zavi ajnu povijest najbolje je prou avati u okviru izvannastavnih aktivnosti npr. povijesne grupe jer nastavni plan i program trenutno ne pru~a neke druge mogunosti. U izvannastavnim aktivnostima potrebno je animirati u enike da viae pa~nje posvete istra~ivanju proalosti svoga kraja i da svoje radove prezentiraju uz pomo ve spomenutih modela. Primjena ra unala u nastavi zavi ajne povijesti mogua je kroz izradu web stranica nastalih tijekom nastavne godine, baze podataka koje je mogue pretra~ivati uz pomo raznih oblika tra~ilica. Pritom je vrlo va~no da tekst bude popraen i vizualnim, po mogunosti, i audio materijalom. Nastavnici u akolama viae bi pa~nje trebali posvetiti suradnji s muzejskim institucijama kraja u kojem ~ive. Ovo je naro ito va~no kod prou avanja zavi ajne povijesti jer se u enicima mora prezentirati i proalost kraja u kojem ~ive. Digitalna kamera i kasnija obrada slika na ra unalu idealno omoguuju da se kulturno-materijalni ostazci proalosti brzo i jednostavnu prenesu u akolski prostor ili na web stranice akole. Primjeri nekih akola zorno pokazuju kako i na koji na in je najbolje prou avati povijest svoga kraja. Kemijsko-geoloako tehni ka akola iz Zagreba zorno pokazuje kako u okviru izborne nastave u enicima predo iti povijest zavi aja (u njihovom primjeru povijest grada Zagreba od prapovijesti do naaih dana). Profesori ove srednje akole, Miroslav `aai i Tihana Glavina, ponudili su svojim u enici dodatnu nastavu koji su u inili zanimljivom i sadr~ajnom uz pomo primjene ra unala. Odli nim spojem vizualnog materijala, muzejskih predmeta i povijesnih injenica oni su pribli~ili povijest jednog grada, a pritom napravili i tematski vrlo zanimljivo koncipiranu bazu podataka izraenu u Microsoft Access. Zaklju ak U ovom kratkom radu pokuaao sam navesti sve raspolo~ive mogunosti primjene informacijske tehnologije u povijesnim znanostima u narednih nekoliko godina. elnici Ministarstva obrazovanja Republike Hrvatske u proteklih su nekoliko tjedana istakli potrebu za ubrzavanjem razine informati kog opismenjavanja nastavnika i u enika. Takve izjave daju naslutiti da e se zacrtane raznovrsne mogunosti primjene informacijskih tehnologija u istra~ivanjima i nastavi moi i ostvariti. Ukoliko se ostvare zadani preduvjeti zasnovani na informati kom opismenjavanju u nekoliko iduih godina stvorit e se mogunosti za u inkovitu primjenu informacijskih tehnologija u svih vidovima obrazovanja. Joa jedan od va~nih segmenata primjene informacijskih tehnologija u buduoj nastavi ovisit e i o nastavnom programu povijesti za osnovne i srednje akole, a pri njegovoj izradi trebalo bi predvidjeti i primjenu suvremenih nastavnih pomagala i modernih izvora znanja (Internet, CD-ROM i sl.) koji su zasnovani na informacijskim tehnologijama u nastavi. Sa~etak Autor je u svome radu prikazao mogunosti primjene informacijskih tehnologija u nastavi openito, a potom i u nastavi povijesti. Razmatrana mogunosti veim su dijelom rezultat dvogodianje primjene u nastavi i djelovanja Kompjutorskog laboratorija na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U uvodnim razmatranjima autor je ukratko naglasio raznovrsne mogunosti primjene informacijski tehnologija u svakodnevnom ~ivotu, da bi zatim prikazao djelovanje Kompjutorskog laboratorija iji je voditelj. U razmatranju rada Laboratorija prikazane su mogunosti primjene u istra~ivanjima na primjeru pojedinih projekata i nastavi povijesti na Odsjeku za povijest. Posebno poglavlje posveeno je web stranicama s povijesnim sadr~ajima na Internetu u kojem su predstavljene i neke nove inicijative Odsjeka za povijest. Autor se ukratko osvrnuo i na mogunosti komunikacije na daljinu koja se namee s upotrebom suvremenih tehnologija. Drugi dio rada posveen je primjeni novih tehnologija u nastavi povijesti na fakultetu, osnovnim i srednjim akolama pri emu je posebno naglaaena potreba za sustavnim informati kim obrazovanjem nastavnika i u enika. Autor analizira upotrebu raznovrsne opreme u svim segmentima nastave, ali i u izvannastavnim aktivnostima u enika i nastavnika. Prikazane mogunosti autor razmatra na primjeru idelno opremljene u ionice ili akole navodei svu potrebnu opremu koja mo~e pridonjeti poboljaanju i raznovrsnosti nastave. U kasnijim tekstu autor se kriti ki osvre na stvarno stanje u naaem akolstvu. U razmatranju problematike autor se kriti ki osvre i na trenutno stanje informati ke pismenosti u naaem sustavu obrazovanja te stoga naglaaava nu~nost sustavnog informati kog opismenjavanja nastavnika i u enika. U zavranom poglavlju analizirane su i mogunosti primjene informacijskih tehnologija u nastavi zavi ajne povijesti. PAGE  PAGE 10 .Vhnăڃ fx| N02BFXZpr\lϴܧ§yyooohE~[OJQJaJh3ZOJQJaJh`hYhOJQJaJh0OJQJaJh`hOJQJaJh`hOJQJaJh`h m6OJQJaJh`hP5OJQJaJh`h mOJQJaJhXOJQJaJh`h2OJQJaJh`h OJQJaJ*lr|~ދ*.<>Z؍ڍލ*PBFdޏҸҫґґwmmwwmhW}OJQJaJh`hTOJQJaJh`h/OJQJaJh`h*WOJQJaJh`hjOJQJaJh`hOJQJaJh`h3kGOJQJaJh`h"OJQJaJh iOJQJaJhE~[OJQJaJh`hYhOJQJaJh`hE~[OJQJaJ&,<@hƑȑNJLJNb|̕Εܕ $dzϱϱ܍sfh`hfOJQJaJh`h,9OJQJaJh`h(dOJQJaJh`hwOJQJaJh`hhOJQJaJh,9OJQJaJh3VOJQJaJh OJQJaJh=xOJQJaJh`hyOJQJaJh`h5WOJQJaJhW}OJQJaJh`h4OJQJaJ(ʖԖؖ 8@^d.:H ڜ"֞؞ڞܻܮwf!hDo0J56B*mHphsHhfhX0J6]h/Ihf h`hXh`hX5'h`hhR0J56B*mHphsHh`h)OJQJaJh8OJQJaJh`h(dOJQJaJhC_OJQJaJh`hhOJQJaJh`hfOJQJaJh,9OJQJaJ"ڞ<>z|ğԟ rtڡܡޡTԥ"$^bzdz׼x h`h* h`h h`hehB h`h{p h`h!qh@0 h`hu h`h=| h`huThz|ܡ"FHRؾ:LN &`#$gdX b $dha$gdPW $dha$gd` $dha$gd`6nت^̫Ϋ(8ƬȬFJ FX¯±ܱ8<İՍ{t{t{t{tph0: h`hPYvhG# h`h<8 h`h h`h/v h`h#- h`h[g h`h{/ h`hY'h`hY0J56B*mHphsH!h`0J56B*mHphsHh> h`h* h`hp h`h%e h`hu h`hehC1,<@Գس\ܴ޴xRTVʶ̶ֶ~hT|:bd6ǼҼҵz h`h h~= h`hb h`hq h`h"h`hc5 hDo5 h`hc h~=hZ~I h`hZ~Ihh h`h}Wh6'5 h`h{/ h`h h`h[g h`h*Yh0: h`hWJ h`h@ h`hPYv0ھ$xƿڿ$&:vzPRbx"68:<LNPfXj:~˽ĵĮĪh AhsHh?mh-7hlhdhPWhPW5 hPW5hPW h`hi{hZ33~N FNn4> FHJɸ쏋h5KhhX bhX bCJhwF0JCJaJmHnHuhX bhX b0JCJaJ!jhX bhX b0JCJUaJhQzzhX b hX b0JjhX b0JU h`hPWhdhwFh?zh AhsHhp  "$&(*,.02468:<> &`#$gdX bh]hgdX b>@BDFHJ $dha$gd`50&P P:pa. A!"#$%SS@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHZ@Z k Heading 1$$dh@&a$5CJ\aJmHsHtH R@R k Heading 2$$dh@&a$5CJ\aJtH V@V  Heading 3$<@&5CJOJQJ\^JaJJ@J  Heading 4$<@&5CJ\aJDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No ListH@H |IP Balloon TextCJOJQJ^JaJHB@H k Body Text$dha$ B*phtH RR@R _xBody Text Indent 2dx^hO"h _xIzvoa  i pjesma 21-40 mjestaB*aJphtH .X@1. _xEmphasis6]@ @B@ Footer  p# 5CJ aJ4OR4 Style1 OJQJaJ.)@a.  Page NumberHC@rH |qBody Text Indentx^6U@6 |q Hyperlink >*B*ph4@4 X bHeader  p# $U            $U0CWfs<BC4 qVWst2"3"d"e"k&l&&&)*+++J-2688889k;l;;;;<?T@qBrBBBDFIII(JkKMMMNRQTTTTUUU U U U U UUUUUUUUUUUUUUUUUUU U!U"U%U000000000000000000p0p0p0p00000p0000 00 0(0(0(0(0(0(000p00000000000080080p00080800p0@0H0H0H0H0H0H00p0H0H0H0H0P0P00P0P00@0p0X0X0X000p0H0H0H@0@0@0@0@0@00 6#00000000000000000000000000BC4 &)*889%UO900O9000O900O900O900O900'.O900O900X`O90 0ت.O90 0O90 0O900{.O900O900O900  )P3\9@RELTU.lڞ<~J/2346789:;<>jklmnpqrs\L>>J05=otuH1 !!/0Ob$fϑ:J  R$mѢ@n"zR$wKPwR"2WoR$ʉwҪD;2',K"@/0(  B S  ?$U OLE_LINK1k;%U;%U),177;DRNRRRRRSUSWSWSbShSSSSSS{TTTTU%U/0BCVWefrs;=AD35 prUWru1"3"c"e"j&l&&&))**++++I-K-2266888899j;l;;;;;<<??S@U@pBrBBBCDFFIIII'J)JjKlKMMMMNNQQSQTTUUU U%U33),177;DRNRRRRRSUSWSWSbShSSSSSS{T%U6T=TTU U%UMladen Tomoradw& RH[?J ZO4 ^Thh^h`o(.88^8`o(.^`o(.^`o()pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L. ZORH[?w& R         @po6 >c3P@TxTy-7qTzk  e i4B?z 2 @ ,p*(< i x?!U! ""6"_"\h"u"G#^$F$`&Dj&n(o()+1+#-Cm/$x/{/@0C1$G16F23>Z3,\3X#56'5P5Go678<8V9 9,9y9::7:>;c<s=}=~=>B?q@ AB&B.D{EVEwF^G3kGH,HsH/I;I?IdkI)sIZ~IWJyPKy#MN N$0N eN.OP P|IPy#QqeQhRuTgTVm V3V*W}W;qXY'YSY3ZMYhB\r_fT2weaT|..7fZ 0K<5Jy hhGT"X\kr Gc !&jt7j=|h?u#0:`6ekh& %d.G8y=2V ) Wln5KKd_$@(d+peTE XNo]7a#w>5Wr>2;X]yO*baFd)Ra{(1tK'9Q(hqg+O#9n,B.1G,QF %fh{Wr"*b: '/ EafOIT@oSW^*Y[g_bJHiUbwi== ("3q U U U U UUUUUUUU%U@6T6T<6T6TT  !"#%')*$U@@ @@@@@@@@"@$@&@(@*@2@6@:@<@B@D@H@J@L@N@R@V@Z@~UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma"1{&Ƙ{F= BH+ BH+24dTT3QH)?%mrMladen TomoradMladen Tomorad   Oh+'0  8 D P \hpxmrrMladen TomoradladladNormalTMladen Tomorad61dMicrosoft Word 10.0@x*p8@x@VƐ@ BH՜.+,0 hp  &Filozofski fakultet - Zagreb, Croatiaa+TA mr Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvxyz{|}~Root Entry FData w1Table1WordDocument7SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q