Naslov
Kultura i okoliš
(Culture and Environment)

Autori
Cifrić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Veleučilište Baltazar Zaprešić

Grad
Zaprešić

Godina
2009

Stranica
325

ISBN
978-953-96539-9-4

Ključne riječi
bioetika; ekološka etika; kulturni imperijalizam; održivi razvoj; raznolikost kultura; religija; svjetski ethos
(bioethics; environmental ethics; cultural imperialism; sustainable development; cultural diversity; religion; world ethos)

Sažetak
Knjiga, osim predgovora, sadrži devet poglavlja: Kulturna raznolikost, Biblijske poruke suvremenom čovječanstvu, Prirodni i kulturni krajobrazi, Ekološka etika, Svjetski ethos, Imperij ili zajednica kultura?, Kultura i nasilje, Sociokulturni kontekst bioetičkog pitanja, te Održivi razvoj. U njima se problematiziraju različiti aspekti odnosa kulture i okoliša. Polazi se od činjenice čovjekove trajne povezanosti s prirodom, ali različitog razumijevanja odnosa prema prirodi. Autor zastupa ideju o potrebi razumijevanja « jedinstva prirode i kulture» , nasuprot modernom dualističkom shvaćanju u kojemu se kultura i čovjek shvaćaju kao izuzeti iz prirode a priroda kao objekt čovjekova djelovanja. U poglavlju Kulturna raznolikost zastupa se teza o raznolikosti kultura kao vrijednosti, nasuprot činjenici kulturne entropije kao i biotičke entropije. Obje entropije posljedice su koncepta napretka. Poglavlje Biblijske poruke suvremenom čovječanstvu problematizira neka paradigmatska iskustva judejsko-kršćanske tradicije. Čovjekova kulturna evolucija (ruža kulturne evolucije) sustavno je utjecala na « koloniziranje» prirode i stvaranje antropobiotičke ekumene, čiji je vidljiv učinak kulturni krajobraz. Odnos prema prirodi i okolišu tematizira se i kao etički aspekt, pa se u poglavlju Ekološka etika referiraju različiti etički odnosi i koncepcije ekološke etike. U tom kontekstu značajan je koncept svjetskog ethosa i temeljnih čovjekovih zajedničkih vrijednosti nazočnih u različitim kulturama i religijama koje se temelje na dva etička načela: « ljudskost» i « uzajamnost» . Suvremene tendencije kulturnog imperijalizma, u poglavlju Imperij ili zajednica kultura, razmatraju se kao pitanje homogenizacije kultura i stvaranje novog globalnog imperija, različitog od ranijih imperija. Autor zastupa tezu o potrebi stvaranja globalne zajednice različitih kultura a ne jedne kulture kao kulturnog imperija. Svaka kultura u sebi sadrži neke oblike nasilja koja sama definira U antropološkom smislu nasilje nije epifenomen nego supstancijalnost kulture, pa u poglavlju Kultura i nasilje ističe da svaka kultura priprema generacije za ostvarivanje nekih oblika « nasilja» kao i za obranu. Nasilje se ritualizira i simbolizira. Poglavlje Sociokulturni kontekst bioetičkog pitanja raspravlja o bioetičkom pitanju i zastupa tezu o biocentričkoj i antropocentričnoj bioetici. Pokazuje se kako su pojedini oblici života moralni objekti čovjekova etičkog pristupa životu, na kojima su nastali različiti bioetički pristupi. Posljednje poglavlje Održivi razvoj problematizira ideju održivosti i koncept održivog razvoja u povijesnom i aktualnom pogledu. Knjizi je priložena korištena literatura i kazalo imena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA