ࡱ> 5@L{bjbj22 .XXIl&8%ddd<@|||xxx8D["PYRYRYRYRYRYRY$\R_vY%|vY||[%%%||PY%PY%%%9||;  AxX:PY[0[n:6_#Z_,;||||_|;%vYvYT$T%jTStranka prava (frankovci) u doba vladavine Narodnoga vijea Slovenaca, Hrvata i Srba (listopad - prosinac 1918.) Zlatko MATIJEVI Hrvatski institut za povijest, Zagreb Autor je na temelju znanstvene i publicisti ke literature, objavljenoga arhivskog gradiva te strana koga tiska rekonstruirao djelovanje Stranke prava (frankovaca) tijekom postojanja Dr~ave Slovenaca, Hrvata i Srba (listopad - prosinac 1918.). Krajem listopada 1918. frankova ki su pravaai, s velikim zakaanjenjem, dobili suglasnost cara i kralja Karla I. (IV.) te odlu ujuih maarskih politi kih imbenika (I. Tisza, S. Wekerle) da mogu krenuti u trijalisti ki preustroj dualisti ki ureene Austro-Ugarske Monarhije, tj. pristupiti ujedinjenju hrvatskih zemalja u jednu politi ko-upravnu cjelinu (Zvonimirovo kraljevstvo) pod ~ezlom dinastije Habsburg. Projugoslavenski orijentirana srpsko-hrvatsko-slovenska politi ka elita, organizirana u Narodnom vijeu Slovenaca, Hrvata i Srba, s razlogom pretpostavljajui da bi ih frankovci mogli ozbiljno smetati u namjeri da ju~noslavenske zemlje izdvoje iz Monarhije i ujedine sa Srbijom (i Crnom Gorom), nije dopuatala njihov ulazak u svoje redove. Zbog protivljenja na inu na koji je 1. prosinca 1918. provedeno ujedinjenje Dr~ave Slovenaca, Hrvata i Srba s Kraljevinom Srbijom u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, frankovci su bili izlo~eni represivnim mjerama novoga re~ima. Rat ovaj imao je biti katastrofa, slom hrvatstva, ali dogodilo se protivno. Hrvatstvo joa uvijek imade svoju staru otpornu snagu, a silni sukobi, ogor eni nasrtaji izmeu Hrvata i Srba u ovom ratu dokazuju najja e neosnovanost ideje jedinstva u Hrvatskoj; a dokazuje joa i to, da ideja hrvatstva mora pobijediti u ovoj borbi, a to radi toga, jer je ideja hrvatstva realna ideja, koja po iva na histori koj bazi, na dugom kulturnom narodnom razvoju, dok je jugoslavenstvo tek jedan geografski pojam, jedan artefakt. Znam, da to nije zadnja borba izmeu hrvatstva i jugoslavenstva, znam, da nam pretstoje joa mnogi, veliki i ~estoki sukobi, ali bezuvjetno dr~im, da ta borba mora svraiti potpunom pobjedom hrvatskih ideja, a porazom jugoslavenske ideje. Ivo FRANK Sredinom 1918. Prvi je svjetski rat uaao u svoju petu godinu, a dr~ave lanice Antante joa nisu bile suglasne oko toga tko im je glavni neprijatelj u taboru Sredianjih sila. Za Italiju je to bila Austro-Ugarska Monarhija, a za ostale savezni ke zemlje - Francusku, Veliku Britaniju i Sjedinjene Ameri ke Dr~ave  Njema ka. Niti jedna od njih nije tada, kao svoj ratni cilj, imala potpuno uniatenje Austro-Ugarske Monarhije i njezino brisanje s politi koga zemljovida Europe. Drugim rije ima, vodei politi ki krugovi u dr~avama Antante odnosili su se vrlo suzdr~ano prema zamislima o ruaenju Monarhije i stvaranju neke jugoslavenske dr~avne zajednice od dijelova njezina teritorija. Unato  relativno povoljnom vanjskopoliti kom i vojnom polo~aju, Monarhija je svakodnevno zapadala u sve dublju unutarnju krizu, koja se najte~e osjeala u njezinim ju~noslavenskim zemljama. Opravdano nezadovoljstvo slovenskih politi kih elita polo~ajem njihovih zemalja u austrijskom (cislajtanskom) dijelu Monarhije, ogor enost hrvatskih politi ara zbog dualisti koga ustroja dr~ave koji je doveo do odijeljenosti banske Hrvatske, uklopljene u ugarski (translajtanski) dio Monarhije, od Dalmacije te nedefinirani dr~avnopravni status Bosne i Hercegovine, koja se nalazila pod zajedni kom (kondominijskom) upravom Be a i Budimpeate, prerasli su u nerjeaiv problem koji e znatno pridonijeti kona nom rastakanju i parceliziranju srednjoeuropskoga prostora okupljenoga pod ~ezlom dinastije Habsburg-Lothring. U takvom su vojno-polit kom ozra ju politi ki imbenici na jugu Monarhije po eli sve glasnije isticati zahtjev za ujedinjenje Hrvata, Slovenaca i Srba  triju plemena istoga naroda - u zajedni ku dr~avu. Nakon viaemjese nih priprema u Zagrebu je 5. i 6. listopada 1918. osnovano Narodno vijee Slovenaca, Hrvata i Srba (NV SHS) kojemu je zadaa bila povezati sve politi ke stranke, skupine i pojedince na jugu Monarhije koji su prihvatili program stvaranja jugoslavenske dr~avne zajednice izvan njezinih granica, a zajedno sa Srbijom i Crnom Gorom. S podru ja banske Hrvatske u NV SHS pristupila je veina politi kih stranaka i skupina zastupljenih u saboru kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (dalje: hrvatski Sabor), ali i izvan njega. Od hrvatskih parlamentarnih stranaka u osnivanju NV SHS nije, osim tzv. maarona (unionista), sudjelovala ni frankova ka Stranka prava (SP), iji je saborski klub imao dvanaest lanova. Nekoliko dana nakon ato je osnovan NV SHS, u Zagrebu je, pod dojmom prihvaanja 14 to aka ameri koga predsjednika Wilsona od politi koga vrha Monarhije, sazvana 11. listopada konferencija SP-a, na kojoj su bili strankini saborski zastupnici, lanovi Poslovnoga odbora i izaslanici graanskoga kluba te ostali lanovi stranke iz banske Hrvatske. Strana ko je vijeanje okon ano sljedeim zaklju kom: Nakon ato je habsburaka monarhija prihvatila Wilsonova na ela za mirovne pregovore, te e prema tim na elima preudesiti i nutarnje ustrojstvo svoje temeljem samoodreenja pojedinih svojih naroda, zaklju ilo je predstavni tvo stranke prava jednoglasno, da se smjesta zatra~i na temelju tisuu godianjega prava samoodredjenja, kojega se hrvatski narod nikada nije odrekao, niti ga je izgubio  da se bezodvla no uzpostavi slobodna i samostalna hrvatska dr~ava ujedinjenjem svih hrvatskih zemalja uz povrat Rijeke i Medjumurja. U nastavku zaklju ka, koji je potpisan u ime saborskoga kluba i Poslovnoga odbora SP-a, stoji da se prema rezoluciji, stvorenoj na sastanku hrvatskih i slovenskih zastupnika u Ljubljani godine 1912. slobodnom svojom voljom toj hrvatskoj dr~avi pridru~e i braa Slovenci, da uzmognemo zajedno i u slobodi urediti odnoaaje svoje dr~ave naspram ostaloj slavenskoj brai kao i prema ostalim narodima habsburake monarkije. Na temelju navedenoga zaklju ka predao je Vladimir Prebeg, predsjednik frankova koga saborskog kluba, u svoje ime i u ime svojih zastupni kih sudrugova, predsjedniatvu hrvatskoga Sabora, 14. listopada, sljedei Zahtjev: Visoko predsjedniatvo! Pred 1300 godina utemeljio je hrvatski narod svoju dr~avu i s njom svoje pravo suverenoga samoodreenja. Tim svojim pravom doaao je hrvatski narod kaanje i u sklop habsburake monarkije. U mirovnoj ponudi, upravljenoj na predsjednika Wilsona, stavila se je habsburaka monarkija slu~beno na stanoviate slobode i ravnopravnosti svojih naroda, te im priznala pravo samoodredjenja. Tim je asom priznato, da prestaje gospodstvo jednih naroda nad drugima, te hrvatskomu narodu opet otvoren put da sam odlu i o svojoj sudbini. Budui da ugarsko-hrvatska nagoda od 1868. zna i gospodstvo tudjeg, magjarskog naroda nad hrvatskim, budui da je ta nagoda zapreka ujedinjenju svih hrvatskih zemalja u slobodnu i samosvojnu hrvatsku dr~avu, to potpisani zastupnici Stranke Prava, koja se je uvijek borila za odstranjenje ove nagode, ne priznajui joj zakonitosti, smatrajui nu~nim, da sabor kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije izre e, da tu nagodu ne priznaje i ne smatra obvezatnom po hrvatski narod, i time da u jednu ruku odstrani ovu zapreku ujedinjenju hrvatskog naroda, a u drugu ruku da omogui, da hrvatski narod na predstojeoj mirovnoj konferenciji samostalno zastupa interese svoje i svoje dr~ave. Molimo zato, da visoko predsjedniatvo izvoli odmah sazvati sjednicu hrvatskog dr~avnog sabora sa dnevnim redom: 'Ukinue hrvatsko-ugarske nagodbe (z. l. I. 1868.) te proglaaenje slobode i samostalnosti hrvatskoga naroda'. Komentirajui Zahtjev za ukidanje Hrvatsko-ugarske nagodbe i ujedinjenje svih hrvatskih zemalja na temelju hrvatskoga dr~avnog prava, frankova ki su pravaai raa lanili sli nosti i razlike izmeu svoga programa i jugoslavenskoga programa NV SHS: Kako e se rieaiti to naae pitanje? Mi, pravaai ga zovemo hrvatskim, oni, jugoslaveni, jugoslavenskim. Mi pravaai tra~imo i zahtievamo, da se sve hrvatske zemlje: Banovina, Dalmacija, Bosna-Hercegovina, Istra, slovenske zemlje, uz povrat Medjumurja i Rieke, sjedine u jedno dr~avno tielo  u dr~avu Hrvatsku. Oni, jugoslaveni tra~e, da se sve jugoslavenske zemlje ili zemlje u kojima ~ivi 'narod Slovenaca, Srba i Hrvata' t. j. Banovina, Dalmacija, Bosna-Hercegovina, Istra i slovenske zemlje (a valjda i Medjumurje te Rieka) ujedine u jednu dr~avu, u Jugoslaviju. Mi pravaai na temelju starog hrvatskog dr~avnog prava i narodnog samoodredjenja, oni, jugoslaveni samo na temelju narodnog samoodredjenja. Koja nas dakle  nas pravaae i njih jugoslavene  razlika dieli? Nikakva, to jest tek tolika, ato mi pravaai hoemo, da to sve bude dr~ava Hrvatska, a oni, jugoslaveni  Jugoslavija. [...] Nu sada dolazi drugo jedno pitanje. Stoje li naai Jugoslaveni doista samo na iztaknutom stanoviatu, naime na ujedinjenju zemalja, u kojima sada ~ive Hrvati, Srbi i Slovenci u Monarhiji ili oni zahtievaju u taj sklop i Srbiju te Crnu Goru?! Jesu li za ujedinjenje hrvatskih i slovenskih zemalja na jugu Monarhije ili su za - krfski pakt? Drugim rie ima: jesu li za malu ili veliku Jugoslaviju? Ako svi Jugoslaveni, ato su se udru~ili ovih dana u Narodno viee, stoje na krfskom paktu t. j. ako izstupaju za veliku Jugoslaviju, onda ih od pravaaa dieli velika razlika. Pravaai tra~e i zahtjevaju prema svome programu samo hrvatske i slovenske zemlje na jugu Monarhije u jednu dr~avu Hrvatsku. Zahtjev frankova kih pravaaa nije nikada stavljen na dnevni red hrvatskoga Sabora, jer je odlukom njegova Predsjedniatva  odbijen. Osim Zahtjeva za ukinue Hrvatsko-ugarske nagodbe, vodstvo SP-a se odlu ilo i na neposrednu akciju kod samoga cara i kralja Karla I. (IV.). Poslovni odbor stranke odobrio je da strana ko izaslanstvo izvijesti vladara o pravaako-frankova kom stajaliatu glede politi koga rjeaenja na jugu Monarhije. Zahvaljujui preporuci ugarskoga ministra-predsjednika Sndora (Alexandra) Wekerlea, Aleksandar Horvat, predsjednik stranke, te Ivo Frank i Josip Pazman, narodni zastupnici, imajui u vidu carev Manifest (16. listopada) i Deklaraciju NV SHS (19. listopada), primljeni su 21. listopada u Bad Ischlu u audijenciju kod Karla. Frankova ki su izaslanici naiali kod vladara na potpuno razumijevanje. On je usvojio njihovo stajaliate da se Monarhija, u skladu s programom SP-a, preuredi u trijalisti kom smislu, ali je upozorio na poteakoe s obzirom na njegovu vladarsku prisegu, koja ga je spre avala da iata u ini bez pristanka Maarske jer je polo~io prisegu na magjarski ustav i stoga u ugarskoj poli Monarhije ne mo~e provesti nikakove reforme, ako ga prije toga Magjarska ne razrieai te prisege u tom pogledu. Ipak, Karlo je ovlastio frankova ke izaslanike da u njegovo ime kod grofa Tisze i magjarskog ministarstva [vlade] izrade, da ga se rijeai prisege glede integriteta zemalja krune sv. Stjepana. Frankova ki su pravaai, uputivai se sljedeega dana, 22. listopada, u Budimpetu, postigli uspjeh: magjarsko je ministarstvo [vlada] rijeilo cara Karla kao ugarskoga kralja njegove kraljevske prisege i dozvolilo mu da on proglasi odcjepljenje Hrvatske i Slavonije ispod Ugarske i ujedinjenje svih hrvatskih zemalja na jugu monarhije u posebnu hrvatsku dr~avu. Dapa e, Istvn Tisza, tada najmoniji ovjek u Ugarskoj, navodno im je rekao: Ich sehe ein, dass wir gegenber Kroatien grosse Fehler begangen haben (Uvidio sam, da smo po inili velike pogrjeake prema Hrvatskoj.). Da se frankova kim politi arima stvar inila gotovom, svjedo i i tvrdnja Frana Milobara da je on iz Budimpeate dobio brzojavku u kojoj se tra~ilo da izradi proglas na hrvatski narod, kojim mu se javlja, da se uspostavlja kraljevstvo Zvonimira. Ipak, frankova ki uspjeh u Be u i Budimpeati nije bio i pobjeda. Daljnji razvoj dogaaja na jugu Monarhije nije pridonosio stvaranju hrvatske dr~ave u sklopu preureene Monarhije. Iako se frankovci nisu slagali s politi kim smjerom NV SHS, to nije zna ilo da oni nisu ~eljeli stupiti u njegove redove i pokuaati utjecati na daljnji razvoj politi ke situacije. Poticaji za ulazak frankova kih pravaaa u NV SHS dolazili su i od njegovih najistaknutijih lanova. Tako su poruke Ivana Lorkovia, tajnika Predsjedniatva NV SHS, upuivane SP-u preko Lavoslava Polia koji je u viae puta, ne odajui u ije ime govori, tijekom listopada 1918. neformalno razgovarao s F. Milobarom. U jednom od razgovora Poli je priopio svome frankova kom sugovorniku da bi stranka u slu aju da ~eli stupiti u NV SHS morala doprinijeti neke osobne ~rtve, tj. da bi morala isklju iti iz svojih redova neke od svojih vodeih ljudi. Milobar je na to, navodno, odgovorio da e frankovci ~rtvovati sve svoje ljude samo da se stvori slobodna i samostalna hrvatska dr~ava i to neovisno o tome hoe li ona biti u okviru ili izvan okvira Monarhije. Saznavai kona no da je Poli samo Lorkoviev glasnogovornik, Milobar ga je zamolio da mu u pisanoj formi saopi ato se o ekuje od SP-a. Bez oklijevanja, Poli je na komadiu papira napisao tri uvjeta koje su frankovci trebali ispuniti prije nego ato im bude omoguen ulazak u NV SHS: 1. Stranka Prava imade isklju iti dr. Horvata, dr. I. Franka i dr. V. Sachsa. 2. Imade glasovati za sjedinjenje sa kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom. 3. Obvezati se, da ne e dati otrgnuti ni jednoga dijela od kraljevine Hrvatske-Slavonije-Dalmacije. Vidjevai ato se od stranke tra~i Milobar je izjavio da zahtjevi pod 1. i 2. trenutno nisu aktualni, a da za dr~avnopravno stanoviate pod 2. ne zna ne e li Stranka Prava a limine odbiti, ili u najboljem slu aju ga prihvatiti pod uvjetom, da se najprije o~ivotvori hrvatsko dr~avno pravo t. j. najprije stvori slobodna hrvatska dr~ava, a onda u ovako slobodnoj dr~avi u slobodnim izborima upita narod, da li hoe u savez sa kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom ili voli ostati sam i samostalan. Da bi potkrijepio svoje mialjenje, Milobar je dodao: Poznavajui mentalitet u Stranci Prava mogu Ti ve ja sada rei, da 'Poslovni odbor' o ovim Tvojim trim to kama ne e niti razgovarati, ako se to ka 2. ne proairi u hrvatskom dr~avopravnom smjeru, i ako to cijelo Nar.[odno] Vijee ne usvoji. Poliev komadi papira predsjednik SP je spravio u svoj stol, da ga priklopi strana kom arhivu. Do slu~benih pregovora izmeu frankova kih pravaaa i Lorkovia nije nikada doalo. Na sjednici Poslovnoga odbora SP-a, 26. listopada, V. Prebeg je izvijestio prisutne da je k njemu doaao izaslanik predsjedni tva 'Narodnoga Viea' i izjavio mu, da to predsjedni tvo ~eli na svaki na in da stranka stupi u 'Narodno Viee' [...]. Nu predsjedni tvo stavlja jedan zahtjev na stranku, to jest, da se ima bezuvjetno sa vodstva, odnosno predsjedni tva Stranke Prava, odstraniti dra Aleksandra Horvata. U slu aju da SP ne ispuni ono ato se tra~ilo, njegovim narodnim zastupnicima ne e biti dopuateno sudjelovanje u radu hrvatskoga Sabora. Dapa e, stranka e biti zabranjena im 'Narodno Viee' preuzme u svoje ruke vlast i nitko ne e moi jam iti za sigurnost, pa i za ~ivot narodnih zastupnika i lanova vodstva stranke. Nakon rasprave u kojoj se veina lanova Poslovnoga odbora izjasnila protiv ultimatuma NV SHS, ipak su usvojeni sljedei zaklju ci: 1. U ovim sudbonosnim asovima, gdje narodi sami imadu da odlu e o svojoj sudbini, Stranka prava u svrhu o uvanja interesa hrvatskoga naroda i u svrhu jedinstvene manifestacije narodne volje, te radi koncentracije svih narodnih sila  stupa u Narodno vijee Slovenaca, Hrvata i Srba, pristaje bezuvjetno na stanoviate Narodnoga vijea izneseno u objavi od 19. X. 1918. te priznaje pravilnik viea obvezatnim za svoje lanove, te je ovlastila narodne zastupnike gg. dr. Vladimira Prebega i Stjepana Zagorca, da taj zaklju ak Narodnom vieu dojavi. 2. Ujedno prima [Poslovni odbor] do znanja, da se je narodni zastupnik dr. Aleksander Horvat povukao iz politi koga ~ivota, a o ekuje to takoer i od u ovaj as iz Zagreba odsutnoga narodnoga zastupnika dra. Ive Franka, do im je ustanovio, da dr. Vladimir Sachs nije lan stranke. Na kraju sjednice za rije  se javio i A. Horvat: Iako prieti najvea pogibelj, da e stranka biti razpuatena, a njezini pojedini pripadnici progonjeni, to se ipak ne mo~emo mi odrei nauka Ante Star evia i programa Stranke Prava, koji tra~e hrvatsku dr~avnu samostalnost i slobodu hrvatskoga naroda, niti nas na to odreknue mogu prisiliti bilo kakve prietnje i nasilja. Iako je ovoga asa zavladala davno snovana izdaja hrvatskih slavosrbskih politi ara, koji su dielom zavedeni, dielom zastraaeni i prevareni, a svi pod uplivom tudjinske propagande i velikosrbskih makinacija, to e Star evianstvo i pravaatvo i program hrvatske dr~avne i narodne slobode ostati vjerovanjem naaim i velike veine hrvatskoga naroda. Sadanja e zabluda sigurno stajati hrvatski narod neizmjernih ~rtava i poni~enja, nu skoro e morati nastati otrieznjenje zavedenih, i narod e opet progovoriti svoju rie  i nastaviti borbu za svoju vlastitu dr~avu i slobodu. Naa e program ostati trajno u sviesti hrvatskoga naroda, a kada bi ga se mi danas odrekli, bio bi poruaen i zadnji aanac borbe za slobodu i za dr~avu. Radi toga je i donesen takav zaklju ak, koji e trajno slu~iti nama na ast, a narodu za korist. Na sjednici Sredianjega odbora NV SHS, odr~anoj istoga dana kad je zasjedao i Poslovni odbor SP-a, Ante Paveli (zubar) je izvijestio prisutne da je V. Prebeg ponudio sporazum svoje stranke s Narodnim Vijeem te izjavio da su frankovci spremni stupiti u njegove redove. Na sjednici Sredianjega odbora NV SHS, 28. listopada, pro itani su zaklju ci frankova kih pravaaa usvojeni dva dana ranije na sastanku Poslovnoga odbora njihove stranke. U raspravi o moguem ulasku SP-a u NV SHS sudjelovali su: Stjepan Radi, Budislav Grga Angjelinovi, Dragutin Hrvoj, D. Pelea, Ivan N. Novak, Vitomir Kora, Ante Tresi-Pavi i, Cezar Aka i, Vilim Bukaeg, Matko Laginja, Janko `imrak, Ivo Krstelj, Tugomir Alaupovi i }ivko Petri i. Nakon rasprave pristupilo se glasovanju. Za ulazak Stranke prava glasovalo je osam lanova Sredianjega odbora, dok su svi ostali bili protiv. Na kraju je prihvaen prijedlog A. Pavelia (zubara) da se odluka 'Narodnog Vijea' nema saopiti 'frankovcima', nego da ih se ima dr~ati u neizvjesnosti i u nadi, da e biti sigurno primljeni. Narodni zastupnici SP-a bili su na sjednici hrvatskoga Sabora, 29. listopada 1918., na kojoj je per acclamationem prihvaen preani prijedlog Svetozara Pribievia i drugova o razrjeaenju svih dr~avno-pravnih odnoaaja i veza kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s kraljevinom Ugarskom i carevinom Austrijom te njezino stupanje, prema modernom na elu narodnosti, a na temelju narodnoga jedinstva Slovenaca, Hrvata i Srba u zajedni ku narodnu suverenu dr~avu Slovenaca, Hrvata i Srba na cijelom etnografskom podru ju toga naroda bez obzira na ma koje teritorijalne i dr~avne granice, u kojima narod Slovenaca, Hrvata i Srba danas ~ivi. Nakon ato je saborski bilje~nik Marko Novosel pro itao preani prijedlog A. Pavelia (zubara) i drugova u kome se tra~ilo da Sabor kao predstavnik kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije prizna NV SHS kao vrhovnu vlast, za rije  se javio V. Prebeg koji je, izmeu ostaloga, rekao da mu je ast [...] izjaviti, da i stranka prava prihvaa predlog, podneaen po gospodinu nar.[odnom] zast.[upniku] dr. Paveliu i drugovima, predlog naime, da se sva dr~avna vlast prenese na Narodno Vijee i da emo glasovati za taj predlog. [...] Poato je tako, visoki sabore, program Stranke prava ispunjen, u onim to kama, u kojima zahtijeva obustavu nagodbe i prelom s Ugarskom te ujedinjenje sviju hrvatskih zemalja u jednu samostalnu neovisnu dr~avu, predlo~it e saborski klub Stranke prava strana komu svomu vijeu [...], da se Stranka prava razidje. Prebegove su rije i popraene burnim pljeskom. Treba naglasiti da su oba preana prijedloga ve bila izglasana na sjednici Sredianjega odbora NV SHS koja je odr~ana u noi uo i sazivanja hrvatskoga Sabora. Kona no, nije nezanimljivo napomenuti da hrvatski Sabor nije detronizirao Habsburgovce s hrvatskoga prijestolja. Prebegova izjava da e saborski klub predlo~iti razlaz stranke izazvao je dosta dvojbi u frankova kim redovima. Stipe Vu eti, istaknuti frankova ki politi ar, u sredianjem je stana kom glasilu stavio pod znak pitanja opravdanost razlaza SP-a: Hoe li stranka prava prestati ili ostati ili se reformirati  ne znam. Neka odlu i naae strana ko viee. Rekao je dr. Prebeg, da se program stranke prava izpunio. Ne, nije se izpunio, nego se je prelomom s Austrijom i Ugarskom pribli~io svojemu cilju. Dok toga cilja nismo postigli, kobno bi bilo stranku razpustiti, nego ju valja preobraziti, da nastavi novim na inom i novom borbom svoju zadau. Na vijeu SP-a, odr~anom u Zagrebu 12. listopada, na kome je bilo pedeset izaslanika, raspravljalo se o prijedlogu frankova koga saborskog kluba glede raspusta stranke. Unato  Prebegovoj preporuci da se prijedlog prihvati, dio izaslanika, koje je predvodio S. Vu eti, nije s tim bio suglasan. Budui da prisutni nisu mogli donijetiTXdfhtvxzV X   B p »´­¦¦´ŸŸ| h`h2i h`ho h`hv-S h`hcz h`hl} h`h>q h`hmj h`h~ h`h h`h4 h`hU]hh6hc{h}0 hwC5 hx06hx0hx06 h5 h5 hx05 hY(50 R T V   *,.t&,)4,6C8RDSdreLwxx~$a$gd=$a$gd= {J{ 6 8 : < p x B~02T ",vxϬϬh` h`h,s h`hU#O h`hcz h`hs h`h h`hl} h`h DH h`ho h`h< h`h2i h`hU h`h>q h`hQp?xz"$4@JVd&8:  `b*,hMCJaJh8CJaJh$CJaJhFE<CJaJhN<hN<CJaJhN<hy< h`h5[ h`hU] h`hp h`h DH h`h h`h =i h`h>q h`h,s h`hU#O8,.hj&0V(,ZXd  !!""""""4#@#b#n##ƾƺƺƶʺhh'h=BhLhw{th93h~dUh Xjhi0JUhh*Zhih,WhhMh<ha'Xh#J1hy<hN<h$h hN<hx0CJaJhN<hN<CJaJhFE<CJaJ2###r&t&v&&&v''''&(Z(\(h(n((((()$)&)()*),)))))))))))))))********++"+*+.+2+6+@+^+t+º°¦좞욞hA7}h&hxDjh G0JUjh7:0JUhh.h Gjhk0JUhThdhnha'XhgIphph,2h`h)h<hhn/:t+v+++++++++ ,,,,.,0,2,4,6,,,,,,,*-h-j-z----........./*/,/\///1r3ǽǯ˫˫˹˙˕xhqh=q6 hnN6hqhlF6hkWhlFh-vojh5Ž꧟}yoyjh,D0JUh;hqhhljh0JUhhl.h6hl.hl.6hh)jh2)0JUh2)hqh2)6hqhW+6jh16h2)0JUhqh;W6hqh=q6h-vohjh=q0JUh=q+>>>>AFABBCCCC DEEBFTF|FFFG&G(GH6H:H~HH J6J:JfLvL~LLLLHMJMLOPOROhOjOlOnO˹˵}sjhc0JUh`hZFihc6hZFih,Dhchn?hn?6hn?hphp6hph4Lh4L6h4LjhV0JUhVhV6hVhMjh h 6h h)jh/R0JUhh/Rjh;0JU-nOPPPPQQ.R2R4R6R8R:RJRRR*S0S>S@SBSDSFSPSRS`SSSSSSSSSSSSS(T*TNTPT\T^T`T~TTθ{whD.jh00JUhOkhh=+hPh k$hZFih=LhZFi6h=Lh=L6h=L hl.hljhJ0JUhJhJ6h7ghJhl.hl.hl.6hth jh@O0JUh]&h@Oh,Dh`.TTTTTTTTTT(UUUUU VV$VV$W4W6WTWVW\WrWWWWWW&X(X*X,X>X\XtXXXXXYPYYYY"Z^ZZοεޱާh jhjj(k*kTlVlfljlllŽŹŽűŹjh]0JUhwhh]jhZi0JUh?hhbhxIhhZihx[h ph^HhhUh?hhJhh,Ph{?~hljh"0JU8lm nJndnpnnnnnoqqqqqqqrr^ssss(t*tttt,u8u:u\uFwHwJwLw^wwwwxxxVxxxvyxy{{{{>|F|ҶڲĤĠh$^dhH?jhX}Z0JUhX}Zh8,h{Bajh^0JUh^jh-0JUhULh#+jhn80JUh-h?hn8jh%j0JUhph4~hx[h=_hbh t6F|T||| }}`}b}}}}}}~~~~DFHZ BDԄք,NTd~j0lprvx̴̰̰̾̾ިhdh#+jhS 0JU hjb6 ht6 h(6hjbhjb6hULjhZ0JUh8Njh(0JUh(jhd0JUhdhjbh8,jhH?0JUh{Bah=-h$^dhH?5~vFN4DTz  $h^ha$gd= $h^ha$gdy$a$gd=ȏ<>LRhnpr"$Tb̒Β (ޓ46`bd~¾¾¾¾´´°jhbZ0JUhbZjh0JUhjhk0JUhkjh* 0JUh^9 h* h4h#+jhCZ0JUhULhh'hZ,lhHBuh^-hCZhdhHh'h8,6ڔܔBDFbdflʖ̖F$8JnprؘFHо꺶ho?h~ hPP2hPP26hUjh>0JUhhAh=hULhPP2hGijhcB`0JUh~Bh~B6hcB`jh~B0JUh~Bh<h<>h4jhbZ0JUhbZhqV5HTpr|Йҙ*.<@TXhnt<prԝȞʞҞJ`*(* Vº°ʺƺh9h4h(*jhy0JUhyhQhFh[hAjh~ 0JUh~ hShUh@h4Khbtho?hshPP2h=?VZhpڤ4JLNPb0246֦h|XΪ>@BDbdȫʬάޭ4ĸįh!Uh"hh^jh0JUhh6h h!6h]h]6hO#h]hhK[hjejh-0JUh-hn3h8~jh90JUh[h5@h9hy6 kona nu odluku o sudbini stranke, odlu eno je da se sazove novo strana ko vijee. Protiv toga prijedloga bio je jedino Ivan Zatluka, koji je tada i istupio iz stranke. Vijee SP-a, odr~ano 29. studenoga, ponovno razmotrivai prijedlog svoga saborskog kluba o raspustu stranke, donijelo je sljedei zaklju ak: Poato je Narodno Viee Slovenaca, Hrvata i Srba u svomu radu nakon 29. X. 1918. napustilo sasvim stoljetni ideal i zahtjev hrvatskoga naroda na posebnu, samostalnu, neovisnu hrvatsku dr~avu, te je u ope stvarajui i ukidajui zakone prekora io po hrvatskomu saboru podijeljenu mu upravnu vlast, i poato je provalom Talijana u naae hrvatske krajeve ugro~eno ujedinjenje hrvatskih zemalja  zaklju uje viee, da se stranka ne razidje, jer je u tomu asu baa neminovna potreba, da se uzdr~e sve hrvatske stranke, da u slo~nomu radu oko ujedinjenja hrvatskoga naroda, o uvaju hrvatsku dr~avu i da tako spase nacionalni i dr~avni idividualitet hrvatskoga naroda od posvemaanje propasti, koja mu prieti. U tu svrhu proairen je poslovni odbor Stranke prava [sa] zadaom, da prema novim prilikama preradi program stranke na isto demokratskim, socijalnim i gospodarskim principima jednakosti i bratstva, da sveobe priznatim pravom samoodreenja naroda i hrvatski narod izgradi svoju republikansku dr~avu u federativnom savezu dr~ava Slovenaca, Hrvata i Srba. Stranka Prava ~eli, da se ovaj savez dr~ava ato prije nae u ato bli~em doticaju sa slobodnom Bugarskom, te ehoslova kom i poljskom dr~avom radi oja anja sveslavenske uzajamnosti, da se tako tim lakae o uvamo od prevlasti inorodnih, ja ih i veih naroda. U svomu novomu programu uzeti e Stranka Prava osobiti obzir na gospodarsko oja anje i na unapredjenje naaega selja tva i naaega maloga obrta. Stranka Prava tra~i, da i hrvatski narod bude naro ito zastupan na mirovnom kongresu. Nakon ato je u Beogradu 1. prosinca 1918., uz sudjelovanje delegacije NV SHS, predvoene A. Paveliem (zubarom) i S. Pribieviem, regent Aleksandar Karaorevi proglasio osnutak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, frankova ki su pravaai, ve sljedei dan, odlu no prosvjedovali. Naglaaavajui da je dr~avno ujedinjenje provedeno bez pitanja i znanja naroda u jugoslavenskim zemljama i bez pitanja i znanja njihovih legalnih predstavni tava sabora hrvatskoga, dalmatinskoga, bosansko-hercegova koga, istarskoga, slovenskoga u Ljubljani, pa i bez pitanja i znanja srpske narodne skupatine u Beogradu, frankovci su u Proglasu, koji je sastavio V. Prebeg, poru ili hrvatskom narodu da njihova stranka ostaje i danas kod svoje odluke za ujedinjenje svih hrvatskih zemalja u republikansku dr~avu u federativnom savezu slobodnih nezavisnih suverenih dr~ava Slovenaca, Hrvata i Srba. Dakako, kona nu je odluku o svojoj budunosti trebao glasovanjem donijeti sam narod. Odgovor na frankova ki prosvjed bio je munjevit. Dnevnik Hrvatska, glavno glasilo Stranke prava za sve hrvatske zemlje, u kome je Proglas objavljen, bio je zaplijenjen, a sam list zabranjen. Kako bi dosko ili zabrani frankovci su Proglas tiskali u obliku letka i plakata te ga tako u inili dostupnim airoj javnosti. Uskoro su uslijedila i uhienja najuglednijih lanova SP-a, pri emu se nije poatovao ni zastupni ki imunitet njegovih narodnih zastupnika. Promijenivai ime u Hrvatska stranka prava i donijevai novi strana ki program (1919.), frankova ki su pravaai nastavili djelovati na jugoslavenskoj politi koj pozornici sve do 6. sije nja 1929., kada je kralj Aleksandar proglasio svoju osobnu diktaturu i zabranio rad svih politi kih stranaka. Zlatko MATIJEVI Stranka prava (frankovci) u doba vladavine Narodnoga vijea Slovenaca, Hrvata i Srba (listopad - prosinac 1918.) Tijekom Prvoga svjetskog rata nijedna od dr~ava lanica Antante nije imala kao svoj ratni cilj potpuno uniatenje Austro-Ugarske Monarhije i stvaranje neke ju~noslavenske dr~avne zajednice na njezinim ruaevinama. Ipak, nezadovoljstvo brojnih slavenskih naroda Monarhije dovelo je do ubrzanoga procesa njezina raspada. Opravdano nezadovoljstvo slovenskih politi kih elita polo~ajem njihovih zemalja, ogor enost hrvatskih politi ara zbog dualisti koga ustroja dr~ave koji je imao za posljedicu odvojenost banske Hrvatske od Dalmacije te nerijeaeni dr~avnopravni status Bosne i Hercegovine prerasli su u problem koji Monarhija nije znala rijeaiti. Po etkom listopada 1918. pripadnici hrvatske, slovenske i srpske politi ke elite osnovali su u Zagrebu Narodno vijee Slovenaca, Hrvata i Srba koje je, izvevai dr~avni prevrat, osnovalo Dr~avu Slovenaca, Hrvata i Srba. Stranka prava (frankovci) koja nije sudjelovala u organiziranju Narodnoga vijea, nastojala je pitanje dr~avnopravnoga ureenja juga Monarhije rijeati uz pomo vladara. Iako su frankovci dobili suglasnost cara i kralja Karla I. (IV.) i odlu ujuih maarskih politi kih imbenika (I. Tisza, A. Wekerle) da mogu krenuti u osnivanje tree dr~avne jedinice (Zvonimirovoga kraljevstva) unutar granica Monarhije, do toga, ipak, nije doalo jer se Monarhija nezaustavljivo raspadala na svoje sastavne dijelove. Pokuaaj frankovaca da uu u NV i tako utje u na njegovu politiku bio je glatko odbijen. Glasavai za odluku hrvatskoga Sabora, koju je pripremilo Narodno vijee, o prekidu svih dr~avnopravnih veza kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te Rijeke s kraljevinom Ugarskom i carevinom Austrijom, frankovci su pristali na rjeaenje hrvatskoga nacionalnog pitanja izvan granica Monarhije. Ustvrdivai da je tom odlukom ispunjen strana ki program, frankova ki je parlamentarani klub najavio raspuatanje Stranke prava. Uvjerivai se da cilj Narodnoga vijea nije odr~anje samostalne Dr~ave Slovenaca, Hrvata i Srba nego njezino ~urno ujedinjenje sa Srbijom i Crnom Gorom u jedinstvenu dr~avu, frankova ki su pravaai odlu ili reformirati svoju stranku i nastaviti se, u novim politi kim okolnostima, boriti za o uvanje hrvatske dr~avne individualnosti. Nakon odlu noga protesta protiv ujedinjenja Dr~ave Slovenaca, Hrvata i Srba s Kraljevinom Srbijom u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca pod dinastijom Karaorevi (1. prosinca 1918.), Stranka se prava naala na udaru represivnih mjera (uhienja, zabrana strana koga tiska). U novoosnovanoj jugoslavenskoj dr~avi frankova ki su pravaai, pod novim imenom i s novim programom, nastavili politi ki djelovati sve do po etka 1929., kada je kralj Aleksandar, nakon ato je uveo diktauru, zabranio rad svih politi kih stranaka.  Bogdan KRIZMAN, Austro-ugarska diplomacija u danima raspadanja Dvojne Monarhije 1918. god., Historijski pregled, Zagreb, 8/1962., br. 1, 15.  O NV SHS opairnije vidi: B. KRIZMAN, Po etak rada 'Narodnog vijea SHS' u Zagrebu 1918 godine, Istoriski pregled, Beograd, 1/1954., br. 2, 39-47; ISTI, Osnivanje 'Narodnog vijea Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu' 1918, Historijski zbornik, Zagreb, 7/1954., br. 1-4, 23-32; ISTI, 'Prevrat' u Zagrebu i stvaranje 'Dr~ave Slovenaca, Hrvata i Srba' u listopadu 1918. godine, Zbornik, Slav. Brod, 6/1968., 173-243; ISTI, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu. Hrvatsko-srpski politi ki odnosi, Zagreb, 1989., 155-244, 299-351; ISTI, Raspad Austro-Ugarske i stvaranje jugoslavenske dr~ave, Zagreb, 1977., 67-120, 134-162, 188-229.  Opairnije vidi: B. KRIZMAN, Stranke u Hrvatskom saboru za vrijeme I svjetskog rata, Zgodovinski asopis, Ljubljana, 19-20/1965.-1966., 375-390.  U NV SHS pristupili su: Hrvatsko-srpska koalicija, Star evieva stranka prava (milinovci), Hrvatska pu ka selja ka stranka, Srpska narodna radikalna stranka i Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije te politi ke skupine oko listova: Glas SHS, Male novine i Novine. Sastav NV SHS u Zagrebu vidi kod: Ferdo `I`I, Dokumenti o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1914.-1919., Zagreb, 1920., 171-174.  Vidi: Ivo PERI, Hrvatski dr~avni sabor 1848.-2000. Drugi svezak: 1868.-1918., Zagreb, 2000., 376.  O nastanku frankova ke Stranke prava vidi: Stjepan MATKOVI, ista stranka prava 1895.-1903., Zagreb, 2001. lanovi saborskoga kluba frankova kih pravaaa bili su: Vladimir Prebeg, Ivan Zatluka, Aleksandar Horvat, Vuk Kia, Josip Pazman, Fran Novak, Stipe Vu eti, Josip Milkovi, Matija Poli, Ivo Frank i Stjepan Pavuni. Stjepan Zagorac je bio lan kluba, ali ne i stranke.  etrnaest Wilsonovih to aka, iz sije nja 1918., trebalo je poslu~iti kao temelj za sklapanje mira izmeu zaraenih strana. Cjelovit tekst vidi kod: F. `I`I, Dokumenti, 110-112. Za frankova ke su pravaae od posebnoga zna enja bile to ke 9., 10. i 11.: U 10. to ki zahtieva Wilson od naae monarkije, da svojim narodima dade najairu autonomiju; u 11. to ki tra~i, da se uzpostave Srbija i Crna gora, a u 9. to ki se zahtieva, da se dr~avne granice Italije izprave prema nedvoumno nacionalnim granicama. U smislu 10. to ke mogu narodi monarkije zahtievati svoje nacionalne dr~ave u monarkiji ili federalizaciju monarhije (bilo kao Bundesstaat ili kao Staatenbund). To ka 11. jest negacija takove 'dr~ave Slovenaca, Hrvata i Srba', gdje bi bile sjedinjene svekolike hrvatsko-slovenske i srpske zemlje, poato se Srbija i Crna gora izlu uju. Nad sve povoljna je za nas to ka 9. jer ako i bi Italija dobila tirolski Trentino, ali bi zato mi mogli tra~iti od Italije onih 50.000 mleta kih Slovenaca za Kranjsku. [...] A to zna i o~ivotvorenje naaega staroga pravaakog programa, zvao ga tko velikom Hrvatskom ili Jugoslavijom.. (F.[ran] MILOBAR, O~ivotvorenje pravaakoga programa na vidiku!, Hrvatska, Zagreb, 1918., br. 2158 /7. listopada/, 1.)  Istvn Burin, austro-ugarski ministar vanjskih poslova, uputio je u Washington, 5. listopada, notu s ponudom za hitno otpo injanje mirovnih pregovora. (B. KRIZMAN, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, 273-274.)  Konferencija stranke prava, Hrvatska, 1918., br. 2163 (12. listopada), 1.  Isto.  O hrvatsko-slovenskom sastanku u Ljubljani opairnije vidi: Andrej RAHTEN, Savezniatva i diobe. Razvoj slovensko-hrvatskih politi kih odnosa u Habsburakoj Monarhiji 1848. - 1918., Zagreb, 2008., 161-169.  Konferencija stranke prava, Hrvatska, 1918., br. 2163 (12. listopada), 1.  Vidi bilj. 8.  O Hrvatsko-ugarskoj nagodbi opairnije vidi: N. RATNER, Postanak Hrvatsko-ugarske nagodbe od godine 1868., Zagreb  Beograd, 1949.; Vasilije KRESTI, Hrvatsko-ugarska nagodba, Beograd, 1969.  Zahtjev su potpisali svi lanovi frankova koga saborskog kuba. (Za slobodu i samostalnost Hrvatske., Hrvatska, 1918., br. 2169 /19. listopada/, 1.)  Nav. prema: V. PREBEG, Hrvatska Stranka Prava., Kalendar Pravaa za godinu 1927., knjiga III, [Zagreb, 1926.], 39-40.  Misli se na bansku Hrvatsku.  O krfskom paktu, odnosno deklaraciji opairnije vidi: Dragoslav JANKOVI, Jugoslovensko pitanje i Krfska deklaracija 1917. godine, Beograd, 1967.  Hrvatsko ili jugoslavensko rieaenje?, Hrvatska, 1918., br. 2169 (19. listopada), 1.  Odgovor sabora na podnesak zastupnika stranke prava, Hrvatska, 1918., br. 2172 (23. listopada), 1.  Iz poslovnog odbora stranke prava, Hrvatska, 1918., br. 2175 (26. listopada), 1.  Ante PAVELI (odvjetnik), Do~ivljaji, Zagreb, 1996., 431.  Austrijski je dio Monarhije trebao biti preureen u saveznu dr~avu, ali se ni na koji na in nije diralo u cjelokupnost zemalja ugarske krune. (F. `I`I, Dokumenti, 176.)  U Deklaraciji je, izmeu ostaloga, stajalo: Tra~imo ujedinjenje cjelokupnoga naaeg naroda Slovenaca, Hrvata i Srba na itavom njegovom etnografskom teritoriju, bez obzira na ma koje pokrajinske ili dr~avne granice, u kojima danas ~ive - u jednu jedinstvenu potpuno suverenu dr~avu [...]. (F. `I`I, Dokumenti, 180.) Za frankova ke pravaae, koji su bili uvjreni da Wilsonovih 14 to aka ne zna i raspad Monarhije, stajaliate NV SHS nije bilo prihvatljivo. (Dragan `AFAR, emu Jugoslavija?  Hrvati, na okup!, Hrvatska, 1918., br. 2170 /21. listopada/, 1.)  Jedna infamija 'H. Rie i', Hrvatska, 1918., br. 2167 (17. listopada), 1; A. PAVELI (odvjetnik), Do~ivljaji, 431.  Govorei o trijalizmu, treba rei da je tu bila rije  o politi koj ideji koja je, ovisno o interpretaciji, predviala stvaranje tree ju~noslavenske ili hrvatske dr~avno-pravne jedinice u Monarhiji. Ta je ideja postala va~na nakon pojave velikoaustrijskoga kruga oko prestolonasljednika Franje Ferdinanda d'Este po etkom XX. stoljea. O trijalizmu vidi: Jaroslav `IDAK, Mirjana GROSS, Igor KARAMAN i Dragovan `EPI, Povijest hrvatskog naroda g. 1860 - 1914., Zagreb, 1968., 227-228; M. GROSS, Hrvatska politika velikoaustrijskog kruga oko prijestolonasljednika Franje Ferdinanda, asopis za suvremenu povijest, Zagreb, 2/1970., br. 2, 9-74.  A. PAVELI (odvjetnik), Do~ivljaji, 432.  Dr. Aleksandar Horvat. (Povodom njegove pedesetgodianjice rodjenja), Hrvatsko pravo, Zagreb, 17/1925., br. 5031 (4. prosinca), 1. Takoer vidi: Edmund von GLAISE-HORSTENAU, Die Katastrophe. Die Zertrmmerung sterreich-Ungarns und das Werden der Nachfolgestaaten, Zrich  Leipzig  Wien, 1929, 302-303.  Dr. Aleksandar Horvat. (Povodom njegove pedesetgodianjice rodjenja), Hrvatsko pravo, 17/1925., br. 5031 (4. prosinca), 1. Takoer vidi: Sran BUDISAVLJEVI, Stvaranje dr~ave Srba, Hrvata i Slovenaca. Povodom etrdesetgodianjice jugoslovenskog ujedinjenja, Zagreb, 1958., 133.  Nav. prema: S. MATKOVI, Tko je bio Ivo Frank?, Politi ki zatvorenik, Zagreb, 17/2007., br. 187, 23. Takoer vidi: Josip HORVAT, Politi ka povijest Hrvatske, 2, [drugo izdanje], Zagreb, 1989., 79.  F. MILOBAR, Slava dru Aleksandru Horvatu!, Hrvatsko pravo, 20/1928., br. 5160 (9. svibnja), 2.  Desetgodianjica, Hrvatsko pravo, 20/1928., br. 5183 (3. studenoga), 2.  Isto.  Isto.  Isto.  Isto.  Isto.  Nav. prema: A. PAVELI (odvjetnik), Do~ivljaji, 435-436.  Isto, 436. Zanimljivo je da je nekoliko dana ranije, 20. listopada, L. Poli upozorio F. Milobara da e SP, ako ne ue u NV SHS pod uvjetima koje je on priopio na komadiu papira, biti izru en sudu naroda, tj. da e njegovo vodstvo biti kamenovano i lin ovano. (Desetgodianjica, Hrvatsko pravo, 20/1928., br. 5185 /3. studenoga/, 2.)  A. PAVELI (odvjetnik), Do~ivljaji, 436-437.  Pravilnik NV SHS vidi kod: F. `I`I, Dokumenti, 174-176.  Glede svoje ostavke na mjesto predsjednika SP-a Horvat je izjavio: Moja je osoba trn u o ima neprijatelja, pa ne bi bilo pametno ni pravedno, da radi mene pretrpe, budi stranka, a potom i narodna stvar, budi pojedinci u stranci, bilo kakvu atetu ili joa gorega. Stoga ja [...] izjavljujem, da se privremeno povla im sa vodstva stranke dok te pogibelji postoje, a kada se prebrodi ova prva neprijateljska navala, ako me stranka bude trebala, ja u narodu, njoj i Vama, uviek svoje sile na razpolaganje staviti. Molim Vas, da ovo primite do znanja, jer je to moja vrsta odluka, a sigurno je u interesu stranke i narodne stvari. (Nav. prema: A. PAVELI /odvjetnik/, Do~ivljaji, 438.)  Nav. prema: B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 346.  Nav. prema: A. PAVELI (odvjetnik), Do~ivljaji, 437-438.  B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 342.  Radi je predlo~io da se stranka [prava] primi, jer je ve zaklju eno, da se primaju oni, koji bezuvjetno stoje na stanoviatu Narodnoga vijea. (B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 347.)  Angjelinovi je, replicirajui Radiu, ustvrdio da je frankovcima samo javljeno, da je prvi preduvjet uope bio pristajanje uz objavu Narodnoga vijea. Kad se to prihvati, onda e se istom raspravljati, pod kakovim e se uvjetima primati. (Isto.)  Hrvoj je tra~io da se Stranka prava primi u Narodno vijee. (Isto.)  Pelea je izjavio da treba imati pred o ima dvoje: Da li primanje ove gospode di~e njihov ugled toliko, da bi mogli tim viae akoditi, drugo, ili bi mo~da mislili ljudi, da mi ne emo da se uje potpuna hrvatska rije . Prema izjavi Stranke prava njihova je politika potpuno skrahala. Neprimanje bi moglo akoditi. (Isto.)  Novak je predlo~io da se javi Stranci prava: neka vodstvo raspusti stranku, a lanovi neka ili pristupe kojoj stranci ili neka se organizuju na bazi Narodnoga vijea. (Isto.)  Kora je izjavio da frankovci imadu raspustiti stranku, a pojedinci mogu da se priklju e kojoj [drugoj] stranci. (Isto.)  Tresi-Pavi i je predlo~io da se frankovcima poru i neka stupe u Star evievu stranku prava. (Isto, 348.)  Aka i je istaknuo da frankova ka stranka imade za sobom puno naroda te da se ne smije odbiti. (Isto.)  Bukaeg je predlo~io da se tra~i eliminiranje onih, koji su bili 'spiritus agens' te ogavne [frankova ke] politike. (Isto.)  Laginja je bio mialjenja da su frankova ke voe zadnjih dana sigurno uvidjeli, da im je sve propalo te da se NV SHS mora zadovoljiti u ovom velikom momentu sa njihovom kapitulacijom. (Isto.)  `imrak je, konstatiravai da su frankovci svojom proaustrijskom i promaarskom politikom izgubili sve pristaae, otklonio mogunost njihova primanja u NV SHS. (Isto.)  Krstelj je zatra~io raspust stranke i [njezinu] potpunu likvidaciju. (Isto.)  Alaupovi se odlu no usprotivio primanju stranke u narodne redove. (Isto.)  Petri i je savjetovao da se frankovce iz opreznosti ne primi u NV SHS. (Isto.)  Isto.  [Dragutin HRVOJ], 'Stranka Prava' i 'Narodno Vijee', Hrvatska misao, Zagreb, 3/1922., br. 50 (13. prosinca), 2.  O dr~anju frankova kih narodnih zastupnika na sjednici Sabora vidi: [D. HRVOJ], Protiv iskrivljivanja historijske istine, Hrvatska misao, 4/1924., br. 91 (27. travnja), 2.  Stenografski zapisnici sabora kralj. Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Petogodiata 1913. - 1918., sv. VI., Zagreb, 1918., 1468. Pribievi je u svojstvu predlagatelja dao i dodatno pojaanjenje uz preani prijedlog: U smislu ovoga predloga ima, da se ta naaa nezavisna potpuno suverena dr~ava prote~e na itavom naaem narodnom teritoriju od So e do Soluna. (Isto, 1470.)  Isto, 1472.  Prema kasnijem Prebegovu tuma enju, hrvatski Sabor je na NV SHS prenio samo vrhovnu upravnu vlast, ali ne i dr~avotvornu vlast, tj. ovlast, da stvori novu dr~avu i po obliku i po obsegu i da bira dinastiju. (Nav. prema: V. PREBEG, Habsburg i Hrvatska stranka prava, u: A. PAVELI /odvjetnik/, Putem Hrvatskog Dr~avnog Prava. lanci - Govori  Izjave 1918-1929, Buenos Aires  Madrid, 1977., 52-53.)  Stenografski zapisnici sabora kralj. Hrvastke, Slavonije i Dalmacije. Petogodiata 1913.-1918., sv. VI., 1474.  Isto.  B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 350.  Rudolf HORVAT, Hrvatska na mu iliatu, Zagreb, 1942., 21. Kasnije je A. Paveli (odvjetnik), lan SP-a u doba ruaenja Monarhije i postojanja Dr~ave Slovenaca, Hrvata i Srba, iznio izanimljivo mialjenje zaato hrvatski Sabor nije detronizirao kralja Karla i njegove nasljednike: Gospoda koalicionaai, na elu sa Pribieviem [...] nisu hotimice i sviesno htjeli odmah izvraiti detronizaciju Habsburga, i to iz dva razloga: Prvo, ato nisu bili sigurni, da li e Saveznici [Antanta] htjeti uobe maknuti Habsburge, to jest ne e li njima konvenirati da se habsbur~ka dinastija sa uva kao sredstvo proti Anschlussu Austrije Njema koj, dakle, da se sa uva Habsburg i pod njegovim ~ezlom neka podunavska federacija, barem jednoga diela bivaih habsbur~kih zemalja. Nisu se htjeli iztr avati pred rudo, da bi u slu aju, ako bi Saveznici ~eljeli Habsburga, i ako ne bi moglo doi do ujedinjenja sa Srbijom pod dinastijom Karagjorgjevia, oni ostali [ne]kompromitirani prema Habsburgu i prema tome i nadalje regierungsfhig  sposobni biti na vlasti. [...] Nu bio je i jedan drugi razlog, radi kojega su koalicionaai propustili to u initi. Svrgnuem dinastije bila bi nastala republika u Dr~avi Hrvata Srba i Slovenaca  razumije se na podru ju bivae Austro-Ugarske. [...] Nisu mogli izabrati dinastiju Karagjorgjevia na toj saborskoj sjednici jer bi bila za onda doala u pitanje veina kod glasovanja, ili su barem koalicionaai u to sumnjali [...]. Da je bila pak stvorena republika, odnosno stvorena i saborskim zaklju kom uzakonjena, onda pogotovo ne bi bilo viae lako prenieti vlast na kralja Srbije, odnosno podvri se dinastiji Karagjorgjevia. (A. PAVELI /odvjetnik/, Do~ivljaji, 442-443.)  Stipe VU ETI, Stranka prava poslie 29. listopada 1918., Hrvatska, 1918., br. 2182 (5. studenoga), 1.  Viee stranke prava, Hrvatska, 1918., br. 2190 (14. studenoga), 1.  Novi je Poslovni odbor du~nost strana koga tajnika povjerio odvjetniku A. Paveliu. (A. PAVELI /odvjetnik/, Putem Hrvatskog Dr~avnog Prava, 58.)  Viee Stranke Prava, Hrvatska, 1918., br. 2204 (29. studenoga), 1.  V. PREBEG, Hrvatska Stranka Prava, Hrvatsko pravo, 18/1926., br. 5035 (1. sije nja), 2.  Hrvatski narode!, Hrvatska, 1918., br. 2207 (3. prosinca), 1.  Isto.  A. PAVELI (odvjetnik), Putem Hrvatskog Dr~avnog Prava, 59.  Bosiljka JANJATOVI, Progoni triju politi kih grupacija u Hrvatskoj (1918  1921), Historijski zbornik, 45/1992., br. 1, 91.     PAGE  PAGE 9 PRTVP02PRVXZvxz|0\02TdfhbdfhĺȶڶhKnhKn0JjhWq0JUhKnhKn6hP`Wh9=hWqhKnhhc4jhD 60JUhD 6h#hQjhc40JUh!h}ahT>{h^jh8~0JUh8~h"h5@DFX .0hj@Bt".JLZz|&8:<>\^PR׽׽hk hk6 hs6hx0hs6 hs5hShNh(_hsh hshk&hML8h1Yh^jh60JUhcWhjnh6h66 hKn6hKnhKn6h6hKnhWqh#4 "$&(*,.02468:<>@BDFHJL $h^ha$gd=LNPRTVXZ|&^  *"B$$$&$'gdu$a$gdk$a$gdk$a$gd(_ $h^ha$gd(_ $h^ha$gd=PnphjHvF| J  &,Fvzp"$@       t x          ŽŽʵʭh-vohcW6hkhcW6h#hcW6 hcW6hcWjhcW0JUhSh:E#h3lhJk|hF,hBGhNh@Shyh(_D*jr n(*,Pr(:2"8":"B"""#*$B$D$$$$$$$$$$$%󪥪󕥕hW+hcW6h5>>?j????&@*@8@@@(A*AAh0'MhcW6 h;hcWh_RVhcW6h^9hcW6ho)hcW6h6hcW6h9ghcW6hhcW6hWhcW6hhcW6hyhcW6h{hcW6hLS hcW6hS hcW6hcWjhcW0JUB^^^^^^_`Z`\`^``````` aaaaaa(c0cBcDcFcNc^c`c ddeBfffffffffPgRgrgtgvg~ggggghh h2hlloԦh&nhcW6h-hcW6hjehcW6 hhcWh=uhcW6hyhcW6 h~ hcW hcW6h~ hcW6h>hcW6hcB`hcW6hcWjhcW0JU;ootuuuuuuu"v2v~vv\wwwwww4x6xxxxxxxxy(ynypyryty|yyyyyyyyyzzz{{{{ {{{{{{󼴼󥼥󡙡jhcW0JUjh`>Uh`>h6hcW6 hWqhcWhWqhcW6 hcW6hD 6hcW6hc4hcW6h8~hcW6hhcW6jhcW0JUh \hcW6hcWhxhcW68uu~vw4xxpyyyz{{{ { {{{{{*{,{.{D{F{H{J{h]hgdc{ &`#$gdc{{&{({*{.{0{<{>{@{B{D{H{J{L{hSh`>hcW0JmHnHuhcWjhcW0JU hcW0J J{L{$a$gdk,1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List4 @4 c{Footer  p#.)@. c{ Page Number>@> _? Footnote TextCJaJ@&@!@ _?Footnote ReferenceH*H2H ,z Balloon TextCJOJQJ^JaJB G[tuaIX#%%.&&''((**/, -.1m24y67 89B;;Q=j> ?CDEEEE FF0F?FNF^FmF{FFF1GGMHJdKLMNNOQSW*Z\]]8__  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMN;   8H:'u%Yq: L 9!k!1",#t#$j%%V&&@'(((P)))#**G,U,-_.g..4555y667^7f77%8(8Uqr:c%%..7 8_8D; ?CDFGNNOQS,Z]:__``````````````````aaaaaaaaa a a a a aaaaaaaaaaaaaaaa-aaaIllPooqqcs>xy^yfy3zzzQ{{d||}p}},~h~HCn2:BJRZZGzu0 NHl8}.¢ enoqtwz0000p000000000000p000p000 0 0(0000008080800@0@0@0H00H0P0P0X0X0X000p0`0000p0p0p0p0p0p0000p00p0p00p0p0p0`0p0000p0p0p0 00p00 00`00`0p0000 00p00`@0@0p@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0P@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0p@0P@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00$O@0@0@0@0@0q@0@0@0@0@00$ w $$$' x#t+r3>nOTZdlF|HV%Z0A2L^o{L{WZ[\]^_`abcdefhijk~L$'FuJ{L{XgJ{Y  '!!TUprAB9;bd%%%%....77 8 8^8`8C;E; ? ?CCDDFFGGNNNNOOQQSS+Z-Z]]9_;___`a,a-aaaaaHlIlKlllOoRoooqqqqbses=x@xyy]y`yeyhy2z5zzzzzP{S{{{c|f|||}}o}r}}}+~.~g~j~GJBEmp149<ADILQTY\!Y\ FIy|tw/2 MPGJkn7:|-0Ģ dgmooqqrrtuwxz{r##a-aIlst^yeyy3zzzCn029:ABIJQRYь Hd_ooqqrrtuwxz{^^Ilooqqrrtuwxz{ zmatijevic8m H$l<@t)\`8EBF6JCfY,ITv"*[Xf:uEC}7 h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.[XfIT@t)EC}H$8m CEBed C3zUZq=u n;M"AJ^y.z{ Uhv'zf!8NO}h z{!6<Rav{|L  9BS?ZgdOTFVo . ^9 r   % 7 7 qK LS P[ p   g$ 8 ? o^ C D: R< I ,M J^ ! .) * OX Z R] ] ~ Y(GR[c6l@l&)8 p+syPM .3>GUVm%46Jxjx| &!"">n \ 5S?BIahnz  l.Q0Xx`k(`7:Cg qx12AF7J4O\xdXhj&R,./'FCZl|M,IJ(ikJ FN,O4dMj"s'i*W+Q7v<HF_%&U.47@[d 6(([%q< J O bsy FKoYDE#=-A[]r  g! + 0 5 x< a e f To o ~ !!%!UF!^! b!q!A"V""""#"F"R"x"# ##<#:E#O#lZ#m#n#v#$W$Kh$ k$ey$g %O#%_%Ci%dt% & &&&&&/&7&N&c&Wd&k&'' '!"'N)'N;'SE'Q'h'i}'(=r()Q )^ )()]*P** *!*(*XE* T*l*w*+"+%+9+=+SS+a+Hl+s+,,I,L,8,<,<,D,F,-.-R-U-[-f-{-._..1.F.W./[.`.wk.l.[e/*g/n/!0.0`0t0v0x00i"131=1#J1v2 2E2;'2,282?2PP2d2333*3d.393SX3X3!414ZF4xO4W4c4h4z42553555F5J5Q5D 6@6|7L>7@7gD7D7zj78{7~7p 8t8"838ML8mS8a_8E`8`l8t8~89<9C?9G9V9,&>'>8>`>h>s>=y> ?&?_?b?n?$@)@Z*@+@E@BE@j@EAwAA2A-_A bAqAsAHyAq7B~HBNBeBiByBCCTC}VCXC^CSgCiCqCwCD D D,D_LDkiDiDtD!E#E(ET;E)^ElF"F=FFF?SF:\FctF}F GBGGJ(G2G DGzGzG DHDH>QHTH^HdH sHLvH3xHI>IBKIUIVsIxIJK+JV0J;JvJ~JSK /K4K{KGLL+L,L-L4L*\LcLtLNyLM#M0'M=MAM~HMt_M`McMtMpNgNOOBOU#O#O&O WW,W.W;WP`WoWoW2|W X'Xa'XBXwNXSXqjXrXYYHYY#Y+Y,Y1YKAYsIYZ*Z6ZTZ(YZbZX}Z [5[h[|[hK[\\\\@\o+\S\pY\]] ]B3]A]!G]]]Ls]|]^D*^q;^<^>^A^! _z___(_!3_D_V_i_[` `W&`cB`/T`X`3q`z`aa? a !ajmjx}jk0kkk(2kAkKkOkqk~k&lZ,l0lEflx mmGmtJmn5nKnXnjn~snt|nC~n.'o.o5ppp!p*pBpgIpVp/_pfpmpq q=q>qhFqRq^UqWq bqHr:"r:*rFSrTr4UrXr_rcyrlsss,s JsWsZs[st tt^3t>AtVtbtbtctw{ttuuum)u.uD5uHBuEuYu`uqu|zu!|uv,v,:v=vjvtvww(w*w }w x1xv;xKx]x|`x`y>yUy)y}+y7y8yUfyny"wyz&z4z5z3LzRzRzSzczzz`{{{m{ {X!{Q4{8{T>{e_{c{d{t{y}{s~{|||,|I|M|Jk|!}}| }A7}4~~#~,~8~y>~?~{?~&J~O~OU~U~}~."1GMsx&& 0GFL6-dkl}o 0$9o;x<gko(*5SfgQpC1"$->CRi*p" =Bg^c&'{>Kr216=@ESiwe[BQiy7`. CFZHY$ehr}*$5Q~l=($A!VGejhkw _OHIV ,Tj_} !qDPbvF )184d'~ 3BuHT`)k!6P^sbyO)V+^`crOjc1:AJmQQW=__KbM*'HWipD!^-C^lt-9>PWU]bk&n"5 Osu/2Fx`,;<>AqFl"@*,b N4ahjZJb<,'3=BH _5iz5]`im| 0EGcW]Li&HTrW/0 1n3Q|Y%j~}0r4{TXiqs0Mdnpr  4\8T]hrz p$#j#,0Vy )+.4%4>uZjkn>p+$Ag> !?5@EX\ue!j 2)4^tec"u-4@dPWhkr=%0J\Zi34DI]JTzXdUy8W>hko$T5<<=Lg.8K=} (<N1lon?V`neY0kLjp?(];O@x[]MwywVP,!?8@w%g/NRRVZiop|)LT`hun)}0rXgwrFoo&=$@jFr\u)*<5@2CQ_SbQdg,9HJjR[cuzH?\C|L`fU $w,y<xDdp/M'QNl<EZp n89ET?a3lnU3d]9TCO!,-5=DFUkWv`jy'))M'U:ft$@m2| 6OYe^adw{] >)II,.Tvrx{{}C;Qf!"+81V=Xbbixz> 4$&BDJT\CJ/R2eg]py||CnQSIn->rtQ#8,-0611<HM'YW~r+{01CQc6!'KNVom]&:ANRSCZv[[rw,z)%LMx8P[]\o=pM"6q0C_ X6~BH#N`:7FW ^GLU%&2(/k;DGd~fsr *.<@TT(opQs0}#!%'p4AHZK\ftuv $&,,?UL\@^^^^   #&'()*+,-.0368>?BDFGHIKLNOQR  "(*,4:@DFHNTVXZ\@`bdhntxUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma"1 R4& =˦%) \7) \74dll 2QHX?^3t7Narodno vijee Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu (1918 zmatijevic zmatijevic,        Oh+'0 $0 L X dpx8Narodno vijee Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu (1918aro zmatijevicemat Normal.dote zmatijevice29tMicrosoft Word 10.0@9+@l'@ A) \՜.+,0$ hp  HIZP 7lA 8Narodno vijee Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu (1918 Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~    Root Entry Fp% AData 1Table `WordDocument.SummaryInformation( DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q