ࡱ> 683457 bjbjUU : 7|7|=lzzz8l2D4"""""15")1$~5 7@1z1zz4zz"": !zz!v !!$404!99!zzzzKatolici i politika: Spor izmeu strana koga Hrvatskog katoli kog pokreta i izvanstrana ke Katoli ke akcije (1912.-1929. godine) Na osnovi dostupnih izvora autor je rekonstruirao proces politizacije Hrvatskoga katoli kog pokreta i nastanak njegove  politi ke grane , odnosno politi ke stranke. Nakon uvoenja na elno depolitizirane i departizirane Katoli ke akcije, utemeljene na enciklici pape Pija XI.  Ubi arcano Dei , meu hrvatskim organiziranim katolicima doalo je do razmimoila~enja glede njihova politi kog organiziranja i djelovanja. U srediatu spora naala se Hrvatska pu ka stranka koja je na elno bila integralni dio Katoli kog pokreta meu Hrvatima. Uvod U razdoblju izmeu dvaju svjetskih ratova u hrvatskim su zemljama postojala dva suprotstavljena tipa katoli kih organizacija - Hrvatski katoli ki pokret (HKP) i Katoli ka akcija (KA). Suodnos ovih dviju sli nih, ali u bitnim pitanjima veoma razli itih organizacija nije pobuivao vei interes hrvatske historiografije. To ato se otpadnik iz katoli kih redova dr. Viktor Novak (1889.-1977.) prvi latio pisanja pregleda odnosa KA i HKP-a, viae je, mo~da, neuspjela aala sudbine, nego znanstveno utemeljen rad koji zaslu~uje pozornost itateljske javnosti. Osim Novaka, o ovoj su temi pisali vl . dr. Dragutin Kniewald (1889.-1977.) i o. dr. Bonifacije (Kreaimir) Perovi (1900.-1979.). Budui da su obojica bili aktivni sudionici u brojnim zbivanjima vezanim uz djelovanje organizacija HKP-a i KA, njihova mialjenja i ocjene treba uzimati s mnogo opreza. Ovo pogotovo vrijedi za o. Perovia koji je svoje uspomene pisao u izbjegliatvu, bez mogunosti provjere svih svojih navoda. Najbolji, a zapravo trenutno i jedini dostupni izvori za istra~ivanje odnosa unutar organiziranih hrvatskih katoli kih redova, jesu suvremeni polemi ki tekstovi nekolicine autora - vl . dr. Dragutina Kambera (1901.-1969.) vl . Augustina (Ive) Guberine (1897.-1945.), Non quis, sed quid (poslovica koja stoji u potpisu broaure, a skriva autora djela, vl . A. Guberinu), dr. Marija Matulia (1896.-1937.) - dr. Ferde Fuchsa - vl . Kreaimira Penjaka i vl . dr. Antuna Pilepia (1897.-1968.). Tvrdnje navedenih autora treba koristiti veoma kriti ki, jer su one, uglavnom, trebale poslu~iti za diskreditaciju neistomialjenika. Cilj je ovoga lanka prikazati odnos KA i HKP-a, i to ponajprije glede postojanja i djelovanja  politi ke grane HKP-a, tj. Hrvatske pu ke stranke (HPS). Politizacija i partizacija HKP-a (1912.-1919.) Na poticaj kr kog biskupa dr. Antuna Mahnia (1850.-1920.), pokreta a HKP-a (1903.), osnovan je 1912./13. Hrvatski katoli ki seniorat (HKS). Institucija Seniorata nije bila novum hrvatskih katolika, nego je kao oblik rukovoenja u katoli kim pokretima postojala i u drugim zemljama. lanovi Seniorata birani su, u na elu, meu zavraenim studentima, bivaim lanovima hrvatskih katoli kih akademskih druatava i bogoslovskih zborova. Krajem 1912. lanovi Seniorata dr. Rudolf Eckert (1889.-1915.), dr. Petar Rogulja (1888.-1920.) i neki drugi, objavili su u katoli kom dnevniku  Rije ke Novine  prvi politi ki , ali ne i politi ko-strana ki  programni lanak hrvatskoga katoli kog pokreta . U njemu je izneseno stajaliate  narodnog jedinstva Slovenaca, Hrvata i Srba . Iako taj  politi ki programni lanak nije imao nikakvu strana ku boju, neki su simpatizeri  Rije kih Novina zaklju ili da je HKP, ipak,  stupio u aktivnu politiku, kao neovisna i posebna grupa . Prijelomni trenutak u redovima HKS-a i cijeloga HKP-a nastupio je nakon objavljivanja Roguljina lanka  Pred zoru (1916.). Va~nost toga lanka bila je u tome ato je on predstavljao svjesno ideologiziranje HKP-a, a to e imati dalekose~ne posljedice ne samo za njegov razvoj, nego i na ulogu katolicizma u politi kom ~ivotu Hrvata. Rogulja i njegovi seniorski sumialjenici, poznati kao katoli ki  nacijonalci , nastojali su organizirati HKP na temelju  potpunog sistema koji bi kao svoje integralne dijelove imao kulturno, gospodarsko i politi ko djelovanje. S Roguljinim mialjenjem, pogotovo glede politizacije HKP-a, nisu se slagali brojni seniori, za koje je on smislio naziv  integralci . Glavni predstavnici oporbe protiv Roguljinom shvaanja daljnjeg razvoja HKP-a bili su: vl . Grgur Galovi (1882.-1923.), vl . Matija Manjari (1876.-1921.), vl . Augustin Wolf (1882.-1962.), vl . dr. Andrija }ivkovi (1886.-1957.) i o. dr. Ante Alfirevi (1875.-1945.). Uz njih je pristajao i tada mladi Ivan Merz (1896.-1928.), koji je u jednom privatnom pismu (1916.) napisao:  Onaj me Roguljin lanak /tj.  Pred zoru / zaista za udio; znao sam ve davno da ima diferenca i da su se neka politi ka pitanja uvukla u naa pokret, u kojem, po mom mnijenju, ne bi smjelo biti politi kih pitanja& Mislim da se toga treba viae uvati nego svih naaih vanjskih neprijatelja /& /. . Biskup Mahni nije u ovom sporu mogao ostati po strani. On je bio svjestan da bi dalje produbljivanje jaza izmeu Roguljine skupine  nacijonalaca i njima suprotstavljenih  integralaca mogao dovesti do rascjepa u HKP-u. Da bi to sprije io, zahtijevao je da cijeli HKP bude pod neposrednim vodstvom katoli kog episkopata. Nestankom Austro-Ugarske Monarhije i stvaranjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918.),  jugoslavenska ideologija Roguljine skupine unutar HKS-a do~ivjela je svoj vrhunac. Seniori koji su se dotada suprotstavljali Roguljinom shvaanju dr~avno-nacionalnih pitanja, te zamislima glede organizacijskog ustrojstva i politi kog djelovanja HKP/HKS-a, bili su prisiljeni, barem privremeno, odustati od svojih stajaliata. Dapa e, neki su od njih po eli  ~ivo saradjivati i zauzimati  prva mjesta u  politi koj grani HKP-a, tj. uskoro osnovanom HPS-u. Opi optimizam koji je zahvatio lanove HKP-a sa Senioratom na elu, glede perspektivne budunosti u novonastaloj jugoslavenskoj dr~avi, treba sagledati u svjetlu iluzije da e  Hrvati voditi novu dr~avu, odnosno da e doi do prevage katoli koga elementa . S takvom je varljivom perspektivom HKS odlu no krenuo u osnivanje svoje politi ke stranke. Roguljini istomialjenici u HKS-u bili su svjesni da je doalo njihovo vrijeme, te da daljnji razvoj HKP-a ovisi o njihovoj vlastitoj organiziranosti i sposobnosti da provedu u ~ivot svoje nakane. Jedan od prvih koraka koji je bilo nu~no u initi bio je preustroj dotadaanje organizacije Seniorata, tj. trebalo je tu ekskluzivnu organizaciju katoli ke lai ke inteligencije i dijela katoli kog sveenstva u initi sposobnom za djelovanje u novim dr~avnim i politi kim okolnostima. Ocijenivai da je rad oko reorganizacije HKS-a u smjeru njegove potpune centralizacije priveden kraju, Roguljin krug seniora sazvao je sastanak (Zagreb, 6.-7. svibnja 1919.). Uzevai prvi rije , aktualni predsjednik HKS-a dr. Velimir De~eli sin (1888.-1976.), naglasio je potrebu proairenja seniorske akcije na sva polja javnog ~ivota, te  uvanje tajne o senijoratu i senijorskim akcijama . Podr~avai V. De~elia, sveenik K. Penjak je predlo~io  zakletvu, po kojoj bi se imali svi senijori zavjeriti, da ne e iznositi niata u javnost . Drugog dana sastanka, kojem je prisustvovao i zagreba ki nadbiskup dr. Antun Bauer (1856.-1937.), seniori su donijeli odluku o osnutku svoje politi ke stranke. U 11. to ki zaklju aka prihvaenih na sastanku izrijekom je re eno da  nijedan senijor ne mo~e biti lan druge stranke do li (Hrvatske( pu ke stranke . Na ovom je sastanku za seniore bilo odsudno va~no prihvaanje Statuta njihove organizacije. Tim je inom definitivno provedena reorganizacija Seniorata. Prema novoprihvaenom Statutu   Hrvatski katoli ki senijorat jest jedna jedinstvena kulturna organizacija senijora, kojoj je svrha, da u radu za rekristijanizaciju domovine ujedini sve senijore. Ova organizacija kao vrhovni forum organizovane katoli ke akcije /tj. HKP-a/ u domovini stvara ideologiju pokreta, te daje smjer svemu kulturno-socijalnom pa i politi kom radu svojih lanova. U svim pitanjima vjere i udorea radi sporazumno i po uputama jugoslavenskog katoli kog episkopata i ako treba svete Stolice . Ovim su seniori odredili svoj odnos i prema katoli koj crkvenoj hijerarhiji i prema HKP-u u cjelini. Dne 18. srpnja 1919. seniori su uputili memorandum, datiran 14. srpnja, biskupskoj konferenciji u Zagrebu. U memorandumu koji je sastavio P. Rogulja, a prema ~elji biskupa-seniora dr. Dionizija Njaradija (1874.-1940.), obraena su, meu ostalim, i politi ka pitanja. Seniori su dr~ali nu~nim da objasne biskupima razloge zbog kojih su se odlu ili na osnutak vlastite politi ke stranke. Prema njihovom je mialjenju HKP, predvoen HKS-om, imao legitimno pravo da svoje  kulturne, socijalno-ekonomske i politi ke nazore pokuaa o~ivotvoriti djelujui u dr~avnom parlamentu. Stranka, onako kako su je seniori Roguljine orijentacije ~eljeli utemeljiti, nije smjela biti niti  plemenska niti  konfesionalna .  Plemenski , odnosno nacionalni kriterij, odbacivan je zbog -  svrhunaravskog razloga . Naime, budui da je za HKS  prva zadaa bila  ujedinjenje crkava , ato je bio  providencijalni raison d tre dr~ave S.H.S. , sve ato je tome smetalo trebalo je ukloniti, a najviae je smetala -  separatisti ka plemenska politika . Iako je Seniorat naglaaavao da se HPS temelji na  pozitivnom vjerskom stanoviatu i da svaki njegov lan mora voditi  katoli ku politiku , to za njega, ipak, nije zna ilo da se za stranku smije rei da je  konfesionalna . Vodstvo HKS-a se zauzimalo za interkonfesionalni princip. Dr~ei da su njihova na ela o strana ko-politi kom djelovanju vrsto utemeljena u kraanskom svjetonazoru, seniori su ustvrdili da katoli ki episkopat Kraljevine SHS  treba prihvati/ti/ i odobrit/i/ ideologiju Seniorata u politici . Svoj su memorandum seniori zaklju ili zamolbom da  biskupi potpomognu (Hrvatsku( Pu ku Stranku, davai u tom smislu upute kleru neslu~beno . Znajui da brojni katoli ki sveenici u Hrvatskoj, te Bosni i Hercegovini ne samo da nisu pristaae HKS-a i njegovih pothvata, nego da su mnogi od njih, naprotiv, lanovi raznih politi kih stranaka, seniori su izrazili nadu da e  sabiranje klera u jednu stranku zna i/ti/ silni napredak katoli ke stvari i ja anje moi Crkve . Seniorski je memorandum ve 17. srpnja 1919. dobio  Odgovor katoli kog episkopata. U 9. to ki  Odgovora stoji:  Episkopat od srca ~eli, da se katolici, kako sveenici, tako vjernici nadju u (Hrvatskoj( Pu koj Stranci. U isto vrijeme preporu uje, da se nastoji zgodnim postupkom sve one elemente laikata i sveeniatva, koji dobro ~ele crkvi i vjeri predobiti za katoli ki pokret, a tim i za (Hrvatsku( Pu ku Stranku, ili za - (Hrvatsku( Pu ku Stranku, a onda postepenim uzgojem za katoli ki pokret . Protivnici HKS-a i HPS-a kasnije su tvrdili da je ovaj  Odgovor  neautenti an. Kada je ve doalo do polemike i osporavanja autenti nosti  Odgovora , Senioratu nije ostalo niata drugo nego da tvrdi suprotno. No, bez obzira na to je li  Odgovor bio svojevrsna krivotvorina ili ne, on je odigrao svoju ulogu u naporima HKS-a da organizira  politi ku granu HKP-a. Kao i u slu aju svih ostalih organizacija u kojima su imali utjecaj, seniori su bili osnovna pokreta ka snaga i u HPS-u. Meutim, oni nikada nisu poistovjeivali Seniorat s HPS-om, koji je bio samo jedan aspekt njihova javnog djelovanja u Kraljevini SHS. Izvanstrana ka KA i strana ki HKP: pro et contra Pobjeda Roguljina kruga seniora u svezi s organiziranjem HKP-a nije bila duga vijeka. Iako je vei dio seniora koji su se opirali Roguljinu shvaanju HKP-a i njegove uloge u hrvatskome javnom ~ivotu morao odustati od svojih stajaliata, to joa nije zna ilo da uskoro nee doi do novih nesuglasica. Iako je polo~aj Katoli ke crkve i njezinih institucija, te hrvatskog naroda kao dominantno katoli kog postajao u jugoslavenskoj dr~avi svakim danom sve te~i, odlu an povod za ponovno razbuktavanje unutarkatoli kih sporenja doaao je od izvanjskog imbenika - pape Pija XI. (1922.-1939.) i njegove KA. Dne 23. prosinca 1922. on je svojom enciklikom Ubi arcano Dei definirao i proglasio KA. Prema Papinoj definiciji, KA se sastojala od  sudjelovanja laika u hijerarhijskom apostolatu , pa su prema tomu sva odgojna i prosvjetna udru~enja dotadaanjih katoli kih pokreta preala u ovisnost o crkvenoj hijerarhiji, koja je tako preuzela nad njima vodstvo i odgovornost. KA kao pokret organiziran  odozgo - za razliku od katoli kih pokreta koji su bili organizirani  odozdo - bio je zamialjen kao oblik organiziranja katoli kih laika. Naime, pripadnici katoli kog klera nisu mogli biti lanovi u organizacijama KA. To je bila jedna od bitnih razlika u odnosu na dotadaanju praksu u katoli kim pokretima. Djelujui samo na temelju uputa episkopata, KA je imala  izrazito vjersko-moralnu svrhu , ato je zna ilo da nije obuhvaala organizacije namijenjene djelovanju s ovozemaljskim ciljevima: gospodarske zadruge, sindikate, politi ke stranke i sli no. Biskupi Kraljevine SHS reagirali su ve 23. kolovoza 1923. na encikliku Ubi arcano Dei svojom poslanicom upuenom na  cijelo /katoli ko/ sveenstvo , u kojoj su tra~ili  neka sveenici marljivo rade u K. A. kao dijelu svoje duhovne pastve . Prva organizacija ustrojena na na elima KA pape Pija XI. bio je Hrvatski orlovski savez (HOS). Gotovo cijelo vodstvo nove organizacije bilo je sastavljeno od lanova Seniorata. Dvojica najistaknutijih promicatelja HOS-a bili su dr. Ivan Protulipac (1889.-1946.) i dr. I. Merz. Naravno, sveenici-seniori nisu mogli biti lanovi HOS-a, nego samo njegovi duhovnici. Osnutak HOS-a postavio je temelj za legalno okupljanje i djelovanje svih onih seniora, ali ne samo njih, koji se nisu slagali s Roguljinim  potpunim sistemom , pogotovo glede postojanja i djelovanja  politi ke grane HKP-a. Stoga je sukob unutar seniorske organizacije bio neizbje~an. Uskoro su najistaknutiji zagovornici  orlovstva , odnosno na ela KA u organiziranju hrvatskih katolika, bili isklju eni ili su, pak, sami istupili iz seniorskih redova. Cijela 1925. godina bila je u znaku KA i problema njezinog organiziranja meu katolicima tadaanje dr~ave. Na Prvoj sinodi zagreba ke nadbiskupije, odr~anoj od 24. do 28. kolovoza, raspravljalo se o KA. Zaklju eno je da se ona treba urediti u Hrvatskoj, te Bosni i Hercegovini, ali i meu ostalim jugoslavenskim katolicima,  prema na elima i drugim uputstvima, ato ih je dala Sveta Stolica . Takoer je zaklju eno da se na sljedeoj konferenciji katoli kog episkopata odredi koja je forma KA, prema dotadaanjem razvoju katoli kog ~ivota,  najprikladnij/a/ za naae prilike . S biskupske konferencije, odr~ane u Zagrebu od 13. do 19. listopada 1925. godine, biskupi su uputili  na sve katolike naae dr~ave svoje kolektivno pastirsko pismo sa sljedeim pozivom:  Stavljamo Vam na srce, da sluaate Namjesnika Kristova, kad poziva sve katolike, neka se organizuju u Kat. Akciji. Sve se ~upe i sve organizacije pozivaju, da odmah po nu djelovati za svetu stvar katoli ku . Nadalje je stvoren zaklju ak da se  sve katoli ke organizacije, kako u biskupijama postoje, imadu zadr~ati i pomagati, ali se imadu povezati u vrstu meusobnu kooperaciju pod vodstvom t.j. vrhovnim vijeem Kat. Akcije, sa srediatem u Zagrebu . Na ovoj su konferenciji biskupi odredili da se KA uvede meu katolike Kraljevine SHS pod vodstvom biskupa, dakle crkvene hijerarhije, te da, u skladu s direktivama samog Pape i Sv. Stolice, bude izvan i iznad svih politi kih stranaka. Drugim rije ima, KA je trebala biti odvojena od strana ke politike, ali ne i od politike uope. Odluka biskupske konferencije da KA treba biti depolitizirana, odnosno odvojena od strana ke politike, tj. departizirana, nije do ekana s odobravanjem od strane seniorskog vodstva u Zagrebu. Prikazujui aktualni politi ki polo~aj, vl . dr. Janko `imrak (1883.-1946.), pred seniorima okupljenima na glavnoj skupatini Seniorata (Zagreb, 22. listopada 1925.), izjavio je da  izvanstran arstvo nema smisla . Drugim rije ima, vodstvo Seniorata nije smatralo nu~nim prihvatiti direktive crkvene hijerarhije. Nastojanje da sve ostane  po starom nije nikako zna ilo da e se Seniorat otvoreno suprotstaviti episkopatu. To je uostalom bilo i nepotrebno. Seniorat je preko svojih lanova koji su zauzimali vodea mjesta u organizacijama KA nad njima imao ujedno i svoju punu kontrolu. Protivnici Seniorata nazivali su to  seniorska penetracija . Ustrojstvo KA odreeno od episkopata HKS je otklanjao tvrdei da je on podesan za Italiju, ali ne i za hrvatske katolike -  Tal./ijanska/ Kat./atoli ka/ Akcija nikada nam nee slu~iti kao uzor . Jer kad bi se, tvrdio je vl . `imrak,  doslovno primijenil/o/ talijanske organizacijske oblike na naae prilike, staro bi uniatili, a nova ne bi niata stvorili . Usporedo s odlukama biskupske konferencije o KA, u hrvatskom se katoli kom tisku zapo elo voditi polemiku o njezinu odnosu prema HKP-u. Polemiku je potaknuo nadbiskup dr. Ivan Evanelista `ari (1871.-1960.) knji~icom Katoli ka Akcija. On je ustvrdio da je krajnji ishod dvadesetogodianjeg katoli kog rada u Hrvatskoj  ispa/o/ prili no slabo . Radi prevladavanja nezadovoljavajueg stanja, nadbiskup je predlo~io da se Katoli ki pokret organizira na nov na in, i to tako da se sastoji od: a) crkvenih (vjerskih) udru~enja; b) KA i c) katoli ke politi ke stranke. Vl . D. Kniewald uklju io se u polemiku o odnosu HKP-a i KA lankom  Problem modernog apostolata . Ustvrdivai da se Katoli ki pokret u Hrvatskoj razvijao  daleko od biskupa i vjerou itelja i ~upnika , on je zaklju io da je  osnovno pitanje katoli ke obnove u Hrvatskoj: problem odnosa prama crkvenoj vlasti, i, s time u vezi, problem sveenikova polo~aja u katoli kim organizacijama i u radu za katoli ku obnovu uope . Ovakvo postavljanje cjelokupnog problema nametalo je zaklju ak da HKP ne stoji na na elima koja je papa Pio XI., a po njemu i ostala katoli ka crkvena hijerarhija, odredio za KA. Na javnu reakciju iz seniorskih redova nije trebalo dugo ekati. Vl . dr. Stjepan Bakai (1889.-1963.) suprotstavio se, u lanku  'Katoli ki pokret' i 'Kat. akcija' , i nadbiskupu `ariu i vl . Kniewaldu. On je odmah ustvrdio da kriti ari HKP-a, meu kojima ima i  odli nih katolika , kad govore o njegovoj proalosti  s jedne strane nee da priznadu pravi, stvarni uspjeh ovoga pokreta za katoli ki ~ivot naaega naroda, a s druge strane hoe da glavnu krivnju za njegov djelomi ni neuspjeh nau u samoj unutarnjoj konstrukciji i duhu pokreta , te da bi prema njihovu shvaanju  u ope trebalo da se provede posvemaanja reorganizacija danaanje forme kat. pokreta . Odbacivai sve prigovore koji su bili upueni na ra un HKP-a, vl . Bakai je ustvrdio da Katoli ki pokret  ~ivi u vezi s episkopatom i s njime e u suglasju provoditi reforme, kad to ustreba . Uvoenje KA u akova koj biskupiji u sije nju 1926., predstavljalo je za Seniorat odli nu priliku da preko svoga istaknutog lana dr. Matije Belia (1885.-1969.) progovori o vlastitom shvaanju ove organizacije, pogotovo njezinog odnosa prema politici:  treba dobro paziti, da se meusobno ne konfundiraju pojmovi 'politika' i 'stranka', pa e se izbjei pogrjeanom razumijevanju i suvianim sukobima. /.../ Katoli ka Akcija /se/ odnosi i na politiku ali strogo samo na onu unutar svog prosvjetnog, eti kog, vjerskog i crkvenog djelokruga. /.../ No sasvim je drugo pitanje, da li Katoli ka Akcija mo~e biti strana ka ili sastavni dio jedne politi ke stranke. /.../ Katoli ka Akcija nije strana ka i nikada to ne e postati. Katoli ki pokret jednoga naroda mo~e imati viae grana, kao: a) prosvjetnu granu, a to je 'Katoli ka Akcija', b) isto vjersko-druatvenu granu, c) socijalno-ekonomsku granu, d) strana ko-politi ku granu ili grane. /.../ Mogue /je/, da unutar katoli kog pokreta jednog naroda budu dvije ili viae katoli kih stranaka, koje imadu isti vjersko-prosvjetni program i nastup, ali u dr~avopravnim ili nekim drugim pitanjima svaka ide za svojim razli itim ili opre nim ciljevima. /.../ . Biskupska konferencija odr~ana u Zagrebu od 11. do 20. listopada 1926. trebala je rijeaiti brojna pitanja vezana uz KA i HKP. Sav katoli ki rad i ~ivot morao je stajati pod upravom crkvene hijerarhije:  Zato ne mo~e biti u katoli koj Crkvi Kat. Akcije, koja ne bi bila pod vodstvom hierarhije, koja ne bi u hierarhiji imala svoje disciplinatorno srediate, koje ne bi izravno zavisila od crkvenoga auktoriteta . Ova je biskupska konferencija odredila forme  kako se imade u naaoj dr~avi sustavno urediti i provesti Kat. Akcija . Ipak, nadbiskup Bauer je smatrao nu~nim naglastiti da se  Katoli kom Akcijom ne ukidaju dosadanje organizacije katolika, ve ona daje danaanjim organizacijama zajedni ko ime . U cilju provoenja organizacije KA, konferencija je donijela nova pravila Hrvatskoga katoli kog narodnog saveza (HKNS), prema kojima je ova organizacija postala sredianjica KA meu Hrvatima-katolicima. (Godine 1927. provoena je reorganizacija Saveza na temelju novih pravila, a na svim su se klju nim mjestima naali lanovi HKS-a.) Okupljeni su biskupi, takoer, zaklju ili da dotadaanja struktura HKS-a nije bila pogodna za njegovo uklju enje u KA, kako ju je zamislio Pio XI., pa su stoga u svom dopisu, datiranom u Zagrebu, 21. listopada 1926. godine, tra~ili sljedee:  Katoli ki Episkopat cijenei zamjerne zasluge Seniorata za lijepe uspjehe u katoli kom pokretu ~eli, da Seniorat i dalje suradjuje u katoli koj akciji. Ali kako /je/ u smislu pravilnika Katoli ke Akcije kao katoli kih prosvjetnih, kulturnih udru~enja organizacija vanstrana ka, a Seniorat je u /svoj/ program uz prosvjetni unesao i politi ko-strana ki rad, umoljava se ugledna organizacija Seniorata, da izvoli svoja pravila tako izmijeniti, da Seniorat uzmogne kao elitna jedinica katoli kog starjeainstva saradjivati u Katoli koj Akciji. Razumljivo je, da je seniorima, kao i ostalim u kat. akciji za lanjenim mu~evima slobodno stupati u politi ke stranke, kojima se program sla~e s na elima katoli ke Crkve . Glavna skupatina Seniorata, na kojoj su trebale biti prihvaene promjene u skladu sa zaklju kom biskupske konferencije, odr~ana je u Zagrebu 29. listopada 1926. godine. Prema tvrdnji vodstva HKS-a,  skupatina je u potpunoj lojalnosti donijela pristanak na reorganizaciju seniorata i na njegovo stupanje u Katoli ku Akciju . Protivnici Seniorata su tvrdili da je ovo pokoravanje episkopatu samo jedna obmana, dok se u stvarnosti nije niata promijenilo. Navodno je Odbor HKS-a predlo~io osnivanje dvaju Seniorata, tj. da pored starog bude i jedan novi, koji bi po svojoj strukturi odgovarao na elima KA. Budui da ovaj prijedlog, ipak, nije prihvaen, tvrdilo se da je usvojen zaklju ak o organizaciji samo  jed/nog/ Seniorat/a/ s dva lica, s jednim licem 'saradjivati u K.A.', a s drugim: ostati 'vrhovni forum i ideolog K./atoli kog/ P./okreta/' . Seniorat je ovu tvrdnju odbacio kao  prostu podvalu , kojom se ~eljelo dokazati da se HKS  nije lojalno reorganizirao u smislu odredaba Episkopata . Posebno se osjetljivo reagiralo na strana ko djelovanje Seniorata, i to s obzirom na injenicu da je o tome episkopat zauzeo odlu no stajaliate -  Najviae /se/ isti e, da je i nadalje ostala jedinstvenost Kat. pokreta, to jest, da su se seniori i dalje jednako brinuli za razvoj svih dosadaanjih grana pokreta, napose za politi ku granu. I taj je prigovor sasvim neumjestan, jer smisao reorganizacije seniorata u duhu Kat. akcije nije u tome, da seniori napuste sva druga polja javnoga rada, ve u tome, da oni kao seniorat i u senioratu, u kojem i preko kojega suradjuju u misiji Crkve, ne budu ni dio ni ekspozitura bilo koje strana ke organizacije. Naprotiv seniori nijesu morali istupiti iz Hrvatske pu ke stranke, jer je razumljivo, da je seniorima, kao i ostalim u Kat. Akciji za lanjenim mu~evima slobodno stupati u politi ke stranke, kojima se program sla~e s na elima Crkve . Svoje shvaanje da je HPS dio HKP-a branili su tako ato su se pozivali na nadbiskupa `aria i njegovo pisanje o dijelovima katoli kog pokreta. Pristaae KA, organizirane u HOS-u, glavnu su smetnju u daljnjem razvoju katoli koga javnog djelovanja u Kraljevini SHS (prvenstveno Hrvatskoj, te Bosni i Hercegovini) vidjeli u HKS-u. Prema njima, na ela ove organizacije kosila su se s na elima KA u sljedeim to kama:  1. Ta se vodea organizacija smatra vrhovnim forumom Katoli ke Akcije. - A po Katoli koj Akciji vrhovni je forum Crkva po hierarhiji. 2. Ona se smatra pozvanom da 'stvara ideologiju pokreta'. - A organizacije Katoli ke Akcije nijesu 'direktivne u teoretskom smislu nego izvrane u prakti nom smjeru'. One samo aire i primjenjuju od Crkve ve stvorenu ideologiju i vrae zapovijedi biskupa. 3. Ona se smatra centralom i za Katoli ku akciju i za politi ki rad katolika. - A na ela Katoli ke Akcije to odlu no isklju uju. Ili je ona organizacija Katoli ke Akcije ili nije? Ako jest, - kako mo~e voditi u isti mah politi ki rad katolika? Ako nije, kako se mo~e smatrati centralom Katoli ke Akcije? 4. Ova organizacija ima lanstvo od sveenika i lajika. - To je takoer na elo krivo. 5. Ova organizacija u svojoj tajnosti nije dovoljno precizirala otvorenost episkopatu, a praksa je dokazala, da se ta nezgodna stilizacija i nezgodno primjenjivala. 6. Ova organizacija obvezuje lanove, da u svakom inom udru~enju rade prema njenim intencijama. Prema tome di~e se nad sve ostale saveze i udru~enja i ruai im priznatu samostalnost i direktivnu pod injenost episkopatu i stvara mogunost, da po svojim lanovima koju priznatu organizaciju ruai i cijepa, ako joj se ata ne svia . Koncem svibnja 1927. sarajevska  Vrhbosna objavila je lanak anonimnog autora -  Hrvatski katoli ki pokret . Sadr~aj lanka je izazvao buru u redovima hrvatske katoli ke javnosti. Naime, izvore svih aktualnih problema, sukoba i nesporazuma u odnosima izmeu KA i HKP-a pisac lanka je vidio u HKS-u, to nije Roguljinu krugu seniora. Za dokaz ove tvrdnje slu~ili su mu dogaaji unutar HKP-a koji su se zbili u vrijeme Prvoga svjetskog rata i neposredno nakon njega. Da bi tvrdnju u inilo ato uvjerljivijom, autor je pokuaao navesti razlike izmeu Mahnia i Roguljina shvaanja. U lanku se tvrdilo da su i Mahniev katoli ki pokret i onaj seniorski jedinstveni, ali da to, zapravo, nije isto jedinstvo. Naime,  jedinstvo je Mahnievog katoli kog pokreta katoli ko, veza je tog jedinstva Papa i njegove direktive i ~elje /.../ . Jedinstvo kako ga je zamialjala Roguljina skupina bilo je, tvrdilo se u lanku, mnogo u~e:  ono nije katoli ko, jer u taj krug nemaju pristupa svi katolici, nego samo oni, koji su istog strana ko-socijalno-ekonomsko-kulturno-organizacijskog mialjenja. A to mialjenje nije izradila Crkva po svojim pozvanim organima, nego Seniorat, koji hoe da bude voom i ideologom hrvatskog katoli kog pokreta. No taj pokret nije Mahniev katoli ki pokret, on je neato posve protivno . Dakako, pokojnog biskupa Mahnia nije se moglo optu~iti da je kriv za prevagu Roguljine koncepcije HKP-a, te se stoga zadr~alo samo na konstataciji da on, iz objektivnih razloga, nije mogao sprije iti otklon od svoje koncepcije. To nije re eno, tvrdilo se da biskup Mahni nije ak ni znao ato se dogaa u HKS-u i cijelom HKP-u. Kona no, pisac lanka je HOS proglasio uzor-organizacijom koja katoli ko javno djelovanje vraa temeljnim Mahnievim, dakle katoli kim na elima. Dne 27. svibnja iste godine sastao se u prostorijama Hrvatskoga katoli kog kasina u Zagrebu velik broj lanova HKP-a, s namjerom da  prosvjeduje protiv anonimnoga pisca, koji je u sarajevskoj 'Vrhbosni' pokuaao da prika~e iskrivljeno povijest hrvatskoga katoli koga pokreta, da posije i povea razdor izmeu pojedinih ogranaka K.A., da prika~e neke uglednije lanove te Akcije kao neposluane sinove Crkve i naro ito da prika~e pokojnog dra P. Rogulju kao ovjeka, koji je mimo Mahnia i protiv njegove volje zaveo hrv. kat. pokret na nekatoli ku stazu . Osmog lipnja 1927. u Zagrebu se sastalo Vrhovno vijee HPS-a. Osim tekuih politi kih pitanja, vrhovno se strana ko tijelo osvrnulo i na lanak u  Vrhbosni . Za rije  su se javili vl . J. `imrak, Stjepan Bari (1889.-1945.), prof. Petar Grgec (1890.-1962.), don Jerko (Matej) Vodanovi (1885.-1947.) i prof. Bogdan Babi (1891.-1961.). Oni su se posebno oborili na tvrdnju anonimnog autora da  osnivanje HPS nije bilo u intencijama pok. dr Mahnia , te na njegovo bacanje krivnje na  HPS zato, ato Kat. Akcija u Hrvatskoj nije jedna od prvih u svijetu, jer da je osnutkom HPS politizovan Mahniev tobo~e izvanstrana ki katol. pokret. i da je HPS kriva tobo~njem nazatku katolicizma u Hrvatskoj . Odbacivai sve optu~be iznesene u lanku, lanovi vodstva stranke su  konstatirali, da je upravo zasluga HPS, da je u javnosti polo~aj katolicizma u naaoj dr~avi danas ovako jak i da bi bez HPS njegov polo~aj bio neusporedivo loaiji u svakom pogledu . U atmosferi predizbornih aktivnosti za parlamentarne izbore, zakazane za rujan 1927. godine, vl . `imrak je u  Narodnoj Politici objavio lanak  Maloduanicima u spomenar . O ekujui, odreeni uspjeh HPS-a na predstojeim izborima, on je izmeu ostalog napisao:  Treba samo pogledati, kakvu su zadau veliku i va~nu vraile i najmanje organizacije Hrvatske Pu ke Stranke na naaim selima do sada. Te organizacije bile su kao koanica, oko kojih se grupirao itavi kraanski javni ~ivot u pojedinim selima i krajevima. Te su organizacije bile najbolja pomonica duhovnoj pastvi za o uvanje ~ive vjere u airokim narodnim slojevima. /& / One su budnim okom pratile svaki protuvjerski pokret i nastojale ga u klici uguaiti. /& / Organizacije Hrvatske Pu ke. Stranke po naaim selima bile su prava koanica i u tom smislu, jer su iz njih obi no izlazile sve ostale katoli ke organizacije i na njima su se osnivale kao na najsolidnijem temelju . Reakcija na `imrakov lanak uslijedila je munjevito. Vl . dr. Zvonimir Markovi (1897.-1969.), profesor teologije iz akova, oborio se na iznesene `imrakove navode, tvrdei da u lanku pisac isti e  neka na ela i daje katolicima smjernice, koj/e/ /.../ nisu u skladu sa na elima Crkve i direktivama sv. Stolice . Raa lanjujui lanak, on je iz njega izvukao sljedee `imrakove  pogreane tvrdnje:  1. Da su organizacije HPS bile do sada 'koanica', matica, oko kojih se grupirao itav kraanski javni ~ivot. 2. Da su te organizacije bile najbolja pomonica duhovnoj pastvi za o uvanje ~ive vjere u airokim narodnim slojevima. 3. Da su te organizacije budnim okom pratile svaki protuvjerski pokret i nastojale ga u klici uguaiti. /.../ 4. Da su organizacije HPS po selima bile  koanic , centrala i u tom smislu, jer su iz njih obi no izlazile sve ostale katoli ke organizacije i na njima se osnivale kao na najsolidnijem temelju . Imajui u vidu `imrakove tvrdnje, vl . Markovi je zaklju io da se  u ideologiji, gospodina pisca, dovaa vjera, kraanski javni ~ivot, duhovna pastva i sve katoli ke organizacije u usku i naju~u vezu sa politikom i politi kom strankom . To su, dakako, bile ideje koje se  izravno kose sa na elima Crkve i direktivama sv. Stolice . Ako je ve rije i o  koanici , onda, prema vl . Markoviu,  Crkva tra~i, da Katoli ka Akcija bude srediate, koanica, oko koje se grupira sav kraanski javni ~ivot, i da ona bude najsolidniji temelj javnom socijalnom i politi kom radu katolika . Na Markovievo pisanje protiv `imrakova lanka odgovorio je M. Matuli. On je tvrdio da je pojam  koanica zloupotrijebljen. Drugim rije ima, vl . Markovi pretvorio je `imrakovu  koanicu u  centralu svih katoli kih organizacija, koja politizira, koja zloupotrebljava vjeru i K.A. u strana ke svrhe, koja sve mijeaa . Odnosno, da je vl . Markovi dao  koanici sasvim drugi smisao od onoga koji je ona ina e trebala imati. Jer, dok je  za dra J. `. /J. `imraka/ to jedna slika, figura, da ja e osvijetli zna enje HPS i da pu anima /tj. lanovima HPS-a/ istakne i naglasi njihovu kraansku du~nost rada pa i bez izgleda na mandate, za dra Z. M. /Z. Markovia/ to je jedan pravni pojam, to je prava pravcata organizacijska centrala, koja je iznad K.A., koja dirigira sa svime, koja daje naloge ~upniku, duhovniku, orlovima, orlicama itd. . Daljnja polemika nije pridonijela izmirenju dviju strana. Naprotiv, padale su sve te~e optu~be. Vl . Kamber je tako ustvrdio da HPS, zapravo, izaziva - antiklerikalizam. Meutim, ipak je naglasio da se sa stajaliata KA  ne tra~i, da prestane (Hrvatska( Pu ka stranka, niti /se/ tra~i od katolika, da se suzdr~e od politi kog rada, ali /da se/ tra~i /.../ da K.A. s nijednom strankom nema ni formalno ni fakti no zajedni ke ni disciplinarne, ni personalne unije /.../ . Ako je HPS izazivao antiklerikalizam, to je moglo zna iti samo da je ta stranka - klerikalna. Problem klerikalizma, pogotovo u Hrvatskoj, viae je nego zamraen, optereen dugogodianjim ideoloakim gledanjem na katoli anstvo, pa je teako o ekivati da e se o njemu lako zauzeti definitivni sudovi. Pripadnici HKP-a odlu no su otklanjali svaku optu~bu o svom navodnom klerikalizmu:  Klerikalizam nije niata drugo nego utemeljenje javnog, politi kog ~ivota na kraanskim na elima . Pristajanje na svako drugo tuma enje pojma klerikalizam, dr~ali su oni, ialo bi isklju ivo za tim da  Crkvu liai svakog upliva na javni ~ivot . Protivnici HKP-a nisu prihvaali ovakvo glediate, ato se od njih nije moglo ni o ekivati ni tra~iti. Prema msgr. J. /Giuseppe/ Pizzardu, za Katoli ku crkvu su postojale tri vrste politi kih stranaka:  1. one  koje se nadahnjuju ideologijama od Crkve osuenima (pozitivno protukatoli ke); 2. one  koje primjenjuju kat. na ela (pozitivno katoli ke) i napokon 3.  dozvoljene stranke , t.j.  one, koje aste katoli ko ime (korektne) . U skladu s ovakvom klasifikacijom, katolicima je bilo dopuateno  pristajati uz svaku stranku koja se  ne protivi evaneoskoj nauci i kraanskome zakonu . Dakle, pristup im je bio zabranjen samo u one stranke koje se  odlu no temelje na nekraanskim na elima . Iako su  pozitivno katoli ke i  korektne stranke bile katolicima (laicima i kleru) dopuatene, to nije zna ilo da je Katoli ka crkva za njih i njihovo djelovanje snosila bilo kakvu odgovornost. Na elno stajaliate Crkve bilo je jasno -  Sve su stranke (pa i katoli ke) ne samo po svome politi kom djelokrugu rada, nego i po svome pozitivnome programu pozitivno akonfesionalne i baa zato katolicima u savjesti neobavezne . Klasifikacija politi kih stranaka prema kriterijima Katoli ke crkve uvjetovala je i odnos KA prema njima. Smatralo se sasvim prirodnim da KA nije mogla biti  indiferentna prema strankama, koj/e/ primjenjuju katoli ka na ela . Na temelju papinskih enciklika, kao i naputaka Sv. Stolice i njezinih velikodostojnika, krug katoli kih teologa okupljenih oko vrhbosanskog nadbiskupa `aria formulirao je aest na ela na kojima se trebao temeljiti svaki  rad na katoli kom politi kom polju . Rije  je o sljedeim na elima:  1. Pristaae katoli ke politi ke stranke ne smiju se u svom politi kom radu nikada pozivati na auktoritet Crkve, ili apelirati na savjest i na vjersku gorljivost u prilog jednoj stranci, koju bi se htjelo predstaviti kao prethodni uvjet kraljevstva Bo~jeg u naciji. /.../ 2. Nikome nije slobodno govoriti ili pisati, da je svaki katolik u savjesti obvezan pristupiti katoli koj stranci, niti mu je slobodno dokazivati  istovjetnost, makar samo fakti nu, meu katolicizmom i jednom strankom . /.../ Dosljedno nitko ne smije napadati katolike u drugim politi kim strankama kao liberalne ili bezvjerce, niti odbijati njihovu suradnju ili njihove usluge u slu~bi Crkve i Katoli ke Akcije. /.../ 3. U politi koj agitaciji moraju se svi pomno uvati, da ne operiau primarno vjerskim momentima i ne izazivlju prenosom politi kih divergencija na vjersko polje strana ki antagonizam protivnika na borbu protiv Crkve. Nijedna stranka ne smije  uzimati monopol obrane vjerskih interesa . /.../ 4. Katoli ki politi ari ne smiju u prosvjetno-odgojnom radu nastupati kao stran ari, niti unositi strana ko-politi ki problem u druatva Katoli ke Akcije. /.../ 5. Da se ne bi Katoli koj Akciji prigovaralo, da je njezino djelovanje  voeno politi kim apriorizmom /.../, ne mogu istaknuti radnici na politi ko-prosvjetnom polju obnaaati va~nijih funkcija u organizacijama Katoli ke Akcije. 6. Sveenstvo, osobito duaobri~no, ne smije se bez posebne dozvole Ordinarija izlagati u strana koj politici niti uzimati u njoj aktivna u eaa, ni agitacijom, ni stupanjem u strana ke odbore, ni izbornim funkcijama.  Bez prethodne biskupove dozvole i blagoslova neka se sveenik ne usudi ato mu drago poduzeti u politici. /.../ No nije tim re eno, da pojedinci ne mogu uope pripadati stranci i privatno je u granicama pastoralnog opreza podupirati . Iako su na elno priznavali da KA  ne tjera nikakovu strana ku politiku , seniori su dr~ali da e ona, odgajajui svoje lanove tako da u javnom ~ivotu tra~e provoenje kraanskih/katoli kih na ela, nu~no podupirati samo onu politi ku stranku koja se temelji upravo na tim istim na elima. Dosljedno tomu postavljena su tri principa politi ke orijentacije za sve katolike odgojene unutar organizacija KA:  1. lanovi kat. akcije moraju se politi ki opredjeliti. 2. Mogu stupiti samo u onu stranku, kojoj se kulturna na ela podudaraju s kraanskom vjerom i kraanskim udoreem. 3. Katolik e stupiti u katoli ku stranku, pa makar se ne slagao  u potankostima politi kim te stranke , ako nema druge stranke, koja stoji na kraanskom kulturnom naziranju . Trei princip, koji je dopuatao mogunost postojanja viae politi kih stranaka s kraansko/katoli kim kulturnim programom, spomenut je ve i u Believu akova kom referatu. Upravo zbog postojanja samo jedne takve stranke, tj. HPS-a, tvrdilo se da su katolici  du~/ni/ stupiti u njezine redove i glasovati samo za nju. `toviae, u ~aru polemike s kriti arima postojee koncepcije HKP-a, koje se usput nazivalo  sarajevski otpad , ustvrdilo se da je  Hrvat katolik u ime savjesti du~an biti pu anin , tj. lan HPS-a. Usprkos ovakvoj tvrdnji, lanovi naju~eg vodstvo HKS-a bili su svjesni da Katoli ka crkva  nije obvezala katolike, da moraju stupiti u HPS. Iako je I. Merz zbog svog bezrezervnog pristajanja uz na ela KA, kako su ona bila provoena u orlovskim organizacijama, bio isklju en iz HKS-a, neki su lanovi ove organizacije, poslije njegove smrti, ~eljeli stvoriti dojam da je on dr~ao da je svaki katolik  u savjesti du~an glasati za HPS. Zbog toga je vl . edomil ekada (1896.-1981.) objavio pismo ato mu ga je, kao autoru lanka  Nutarnji razlozi za nepoliti nost i izvanstrana nost Katoli ke akcije , poslao Merz. On se u pismu posvema slo~io s izvodima vl . ekade, te mu je obeao da e mu poslati teze koje je izlu io iz njegova lanka i dalje ih razradio. Dr~ao je da bi bilo po~eljno da se vl . ekada poslu~i njegovim tezama ukoliko se odlu i na objavljivanje svoga lanka kao posebne knji~ice. Glede HPS-a posebno je zanimljiva XVI. teza:  Zlo se radilo kad se u savjesti obvezivalo sve katolike da rade i da uvijek glasaju za HPS i kad se proglaaavalo nekatolicima one katolike koji su bili u drugim strankama koje Crkva nije osudila . Redovita godianja skupatina katoli kog episkopata Kraljevine SHS odr~ana je u Zagrebu od 11. do 18. listopada 1927. godine. Prisutni biskupi posvetili su osobitu pozornost KA, te su proveli temeljitu raspravu o  atributima onih druatava, koja se mogu u laniti u Kat. Akciju . Pro itana su pravila i izvjeaa svih  nacionalnih prosvjetno-odgojnih saveza koji su ~eljeli suraivati u KA. Dobivai uvid u stanje stvari biskupi su zaklju ili da se  gotovo sva druatva moraju reorganizirati analogno ustavu i strukturi K.A. . HKS je, takoer, predlo~io nacrt svojih novih pravila koji je episkopat uzeo na znanje, ali je upozorio da ne sadr~i neke ustanove  Poslovnika K.A. , te ga treba u tom smjeru nadopuniti. Niti ovom prilikom episkopat nije propustio istaknuti na elo da sva druatva koja se ~ele u laniti u KA moraju biti nepoliti ka. Ali time  nije isklju eno , izjavili su biskupi, da se  kako svjetovnjaci, tako i sveenici mogu izvan K. A. organizovati u klubove politi ke stranke, ija su kulturna na ela saglasna sa na elima kat. Crkve . Za to stajaliate episkopata vodstvo HPS-a je tvrdilo da se ono  nikako ne mo/~e/ tuma iti protiv HPS . Njihovi su protivnici, sasvim o ekivano, tvrdilo upravo suprotno. Zahtjev episkopata da svoja pravila uskladi s onima KA, Seniorat je ispunio 19. o~ujka 1928. na osniva koj sjednici Druatva Seniora hrv. kat. akad. druatava  Domagoj , ato je otada bio slu~beni naziv HKS-a. Predsjedniatvo Biskupskih konferencija odobrilo je nova seniorska pravila ve sljedeeg dana. Novim je Pravilima u Druatvo uveden i duhovnik. No, protivnici HKS-a su tvrdili da su seniori-sveenici, koji su sada postali duhovnici u seniorskim organizacijama, zapravo samo formalno istupili iz HKS-a, a da su u stvarnosti i nadalje ostali seniori, pa da prema tome njihova funkcija nije bila u skladu s pravilima KA, koja su sveenicima branila svako lanstvo u takvom tipu organizacija. U atmosferi teake dr~avne i politi ke krize koja je zahvatila Kraljevinu SHS nakon atentata na Stjepana Radia (1871.-1928.) i njegove strana ke drugove u beogradskoj skupatini, odr~ana je 12. i 13. listopada 1928. u Zagrebu konferencija u~ega odbora katoli kog episkopata. Hrvatska politi ka i ina javnost o ekivala je od ove konferencije da se ona odredi i prema HPS-u, iji je predsjednik S. Bari bio ministar u vladi koju je nakon atentata sastavio vl . dr. Antun Koroaec (1872.-1940). Javnosti je upuena poslanica, datirana 12. listopada 1928. godine, a potpisana od zagreba kog nadbiskupa Bauera kao predsjednika Biskupskih konferencija, u kojoj je, osim o izvanstrana nosti KA, re eno sljedee:  Sveenici su i dr~avljani, pa je stoga svaki sveenik slobodan, da se slu~i pravima, ato mu ih dr~avni zakoni daju i da nesmetano vrai du~nosti, koje mu zakoni kao dr~avljaninu nameu; slobodan je dakle da se u airem smislu rije i bavi politikom. Toga sveenicima nitko ne mo~e porei niti zabraniti. Ali sveenici ne smiju nikada pustiti s vida, da su oni u prvom redu duaobri~nici /.../. Stoga djelovanje sveenstva na politi kom polju treba da bude bez strasti, bez mr~nje i bez li nih uvreda. Zato u budue imadu da prestanu javne politi ke izjave pojedinaca i sveeni kih zborova u prilog pojedinih stranaka, jer se time sveenici izla~u mr~nji protivni kih tabora i u narodu raspiruje omraza. Bezuvjetno imadu da prestanu javni meusobni napadaji sveenika /.../ . Poslanica episkopata tuma ena je u hrvatskoj javnosti kao osuda politike HPS-a i njenoga stvarnog vodstva - HKS-a. Zanimljivo je da ni jedno glasilo koje je bilo u rukama seniora, ili pak pod njihovim utjecajem, nije o njoj donijelo niti jedne rije i. Ipak, episkopat nije nikada slu~beno i nedvosmisleno osudio HPS, odnosno HKS.  Departizaciju HKP-a proveo je posve nenamjerno nekatoli ki i nehrvatski imbenik - kralj Aleksandar I. Karaorevi (1888.-1934.), koji je, ukinuvai Vidovdanski ustav (1929.) i proglasivai svoju diktaturu, zabranio rad svih politi kih stranka, pa tako i HPS-a. Zaklju ak Prijelomni trenutak u redovima HKS-a nastupa nakon objavljivanja Roguljina lanka  Pred zoru (1916.), koji je predstavljao svjesno ideologiziranje HKP-a, a to e imati dalekose~ne posljedice ne samo na njegov razvoj, nego i na ulogu katoli anstva u politi kom ~ivotu Hrvata. Rogulja i njegovi istomialjenici ( nacijonalci ) nastojali su organizirati HKP na temelju  potpunog sistema , koji bi kao svoje integralne dijelove ( grane ) imao kulturne i gospodarske organizacije, te politi ku stranku. Takvo nastojanje nije imalo podraku svih seniora ( integralci ). Osnutkom jugoslavenske dr~ave (1918.) stvoreni su povoljni uvjeti da Senorat krene u osnivanje svoje politi ke stranke - HPS - koja se temeljila na kraanskim na elima. Uvoenje KA potaklo je sporove o ustroju HKP-a, poglavito njegovoj  politi koj grani . Za razliku od HKP-a koji je bio organiziran  odozdo , tj. bez utjecaja katoli ke hijerarhije kao cjeline, KA je bila pokrenuta  odozgo , tj. od crkvene hijerarhije. KA nije obuhvaala organizacije namijenjene djelovanju s  ovozemaljskim ciljevima , dakle ni politi ke stranke. Premda su seniori dr~ali da e KA odgajati svoje lanove tako da oni budu pristaae njihove stranke, Katoli ka crkva meu Hrvatima nije nikada obvezala vjernike da glasuju za HPS. Osnutak HOS-a (1923.), prve organizacije koja je prihvatila na ela KA, stvorio je legalnu osnovu za okupljanje i djelovanje svih onih seniora, ali i njihovih neseniorskih istomialjenika, koji se nisu slagali s dotadaanjim ureenjem HKP-a. Zabrana djelovanja HPS-a (1929.) prekinula je javne polemike, ali nije rijeaila na elna pitanja politi kog organiziranja i djelovanja hrvatskih katolika.  Opairnije o nastanku HKP-a i njegovom djelovanju u prva dva desetljea XX. st. vidi kod: Jure Kriato, Preauena povijest. Katoli ka crkva u hrvatskoj politici 1850.-1918., Zagreb, 1994.  Vidi: V. Novak, Magnum crimen. Pola vijeka klerikalizma u Hrvatskoj, Zagreb, 1948., 279.-316.  Sluga Bo~ji Dr Ivan Merz, Zagreb, 1988.  Hrvatski katoli ki pokret. Moje uspomene, Roma, 1976.   Jedinstveni domagojski pokret u svijetlu dokumenata , Katoli ki Tjednik (dalje: KT), (Sarajevo), 4/1928., br. 40a.  Preuzviaeni gospodine!, (Zagreb(, 1933.  Sukob dviju ideja (domagojizma i Kat. akcije) u hrvatskom katolicizmu, s.l. & s.a., (Zagreb, 1937.?(.  Odgovor Seniorata, Zagreb, 1933.   In aedificationem . Pismo sveenika brai sveenicima o problemima naae Katoli ke Akcije, Split, 1938.  O nastanku i djelovanju HPS-a vidi opairnije kod: Z. Matijevi, Hrvatska pu ka stranka (1919.-1929. godine), sv. I.-II., Zagreb, 1993., doktorska disertacija.  Z. Matijevi,  Hrvatska pu ka stranka i dr. Ivan Merz , Obnovljeni ~ivot, (Zagreb), 1997., br. 3-4, 225.  Viae o genezi priklanjanja dijela organiziranih hrvatskih katolika ideologiji jugoslavenstva vidi kod: J. Kriato, n. dj., 312.-313.  Isto, 311.  Isto, 341.  O sadr~aju pojma  nacijonalci vidi: P. Rogulja, Pred zoru (Prilog ideologiji katol. pokreta u Hrvatskoj), Zagreb, 1916., 13.  Z. Matijevi,  HPS i dr. I. Merz , 228.  O sadr~aju pojma  integralci vidi. P. Rogulja, n. dj., 13.  Nav. prema: D. Kniewald, Sluga Bo~ji, 82.  Z. Matijevi,  HPS i dr. I. Merz , 228.  A. Guberina, Preuzviaeni gospodine!, 4.  Ivan Mu~i, Hrvatska politika i jugoslavenska ideja, Split, 1969., 192.   Svibanjski sastanak svih senijora. , Senijorski Vjesnik (dalje: SV), (Zagreb), 3/1919., br. 2, 27.  Isto. Tekst seniorske prisege glasi:  Zaklinjem se trojedinim Bogom, da u kao tajnu uvati sve, ato se ti e seniorata, seniorski vijesnik i njegov sadr~aj. Obvezujem se na bezuvjetnu disciplinu cjelokupne organizacije i na vraenje du~nosti, ato mi ih ona propisuje, te izjavljujem, da se smatram potpuno odgovornim senioratu za sav svoj privatni i javni ~ivot i rad . (nav. prema: D. Kamber,  Jedinstveni , 2.)   Svibanjski sastanak svih senijora. , 27.  Isto, 28.  Vidi:  Statut  Hrvatskog katoli kog senijorata  ., SV, 3/1919., br. 2, 19.-22.  Isto, 19.  Non quis, sed quid, n. dj., 34.-35.  A. Guberina, Preuzviaeni gospodine!, 49.  Isto, 50.-51.  Isto, 51.  Problem interkonfesionalizma u HKP-u dotaknuo je ve P. Rogulja u lanku  Pred zoru . Radilo se zapravo o pristajanju uz jedan od dva sistema, tj. uz  sistem Kln ili uz  sistem Berlin .  Sistem Kln , odnosno na elo interkonfesionalizma, bilo je samo, i to u odreenoj mjeri, toleriran od strane vrhovnog u iteljstva Katoli ke crkve. (Vidi: Dragan elik,   Dva sistema  , Hrvatska Stra~a, (Rijeka), 15/1917., sv. 1, 68.-70.; Isti,  Interkonfesionalizam i katoli ke radni ke stru ne organizacije , Vrhbosna, (Sarajevo), 31/1917., br. 15-16, 180.-181.)  A. Guberina, Preuzviaeni gospodine!, 53.  Isto, 52.  Isto, 53.  Isto, 54.   Odgovor episkopata objavljen je u: SV, 3/1919., br. 4, 56.-57.  A. Guberina, Preuzviaeni gospodine!, 55.  /M. Matuli, F. Fuchs, K. Penjak/, Odgovor Seniorata, 12.  B. Perovi, n. dj., 94.  Franjo `anjek, Kraanstvo na hrvatskom prostoru. Pregled religiozne povijesti Hrvata (7-20. st.), Zagreb, 1991., 352.  D. Kniewald,  Iz savremenog crkvenog ~ivota. , Bogoslovska Smotra, (Zagreb),14/1927., br. 4, 321.  Opairnije o HOS-u vidi kod: Ivo Protulipac, Hrvatsko Orlovstvo, Zagreb, 1926.  Janko `imrak,  Hrvatski Katoli ki Pokret i crkvena hierarhija. , Katoli ki List (dalje: KL), (Zagreb), 77/1926., br. 27, 382.  Isto.  Nav prema:  `ta je i ata hoe Katoli ka Akcija. , Vrhbosna, 40/1926., br. 11, 183.  Isto.  Non quis, sed quid, n. dj., 67.   Katoli ka Akcija se ne smije mijeaati sa organizacijama usmjerenim isto politi kim ciljevima, jer ju njezina narav i svrha stavljaju izvan i iznad strana kih borba /.../. Ali ipak ostajui iznad politi kih stranaka, ona razvija djelatnost veoma korisnu za javno dobro, /.../ bilo da odgaja dobre katolike i po tom dobre graane, koji e uvijek znati dobro upotrebljavati politiku, bilo da airi katoli ka na ela, a to su na ela reda i atovanja auktoriteta. U koliko pak politi ka pitanja imaju i svoju moralnu i religijoznu stranu, Katoli ka Akcija mo~e i mora da utje e izravno, okuplj/a/jui disciplinovanom akcijom, bez obzira na pojedina na mnijenja, sve katoli ke snage za viae interese duaa i Crkve /.../ . (Josip Pizzardo, Katoli ka Akcija, Zagreb, 1934., 18.-19.)  Takvo dr~anje nije bilo nenadano. Naime, kada je joa 1924. god. biskup Antun Akaamovi (1875.-1959.) izjavio da je KA, u onoj formi u kojoj je tada postojala, u njegovoj dijecezi depolitizirana, vl . J. `imrak je s njim zapo eo javnu polemiku. (D. Kamber,  Odgovor msgru dru Janku `imraku i  Narodnoj Politici  ., KT, 3/1927., br. 40, 4.; Isti,  Jedinstveni , 1.)  Nav. prema:  Uzroci trzavicama u katoli kim redovima i polemika Msgr. Dra. Janka `imraka. , Vrhbosna, 41/1927., br. 9, 146.; Non quis, sed quid, n. dj., 67.  Vidi: A. Guberina, Preuzviaeni gospodine!, 67.-72.  Nav. prema: Non quis, sed quid, n. dj., 67.  Nav. prema: A. Guberina, Preuzviaeni gospodine!, 94.  I. `ari, Katoli ka Akcija, Sarajevo, 1925., 23.  Isto, 26.  D. Kniewald,  Problem modernog apostolata. , BS, 13/1925., br. 4, 452., 454.  S. Bakai,   Katoli ki pokret i  Kat. akcija  ., KL, 76/1925., br. 51, 663.  Isto, 670.   Dr. Matija Beli o Katoli koj Akciji. Referat dr~an u akovu 21. 1. 1926. , Glasnik Biskupija Bosanske i Srijemske (dalje: GBBS), (akovo), 54/1926., br. 2, 20.  Konferencije kat. episkopata u Zagrebu, Narodna Politika (dalje: NP), (Zagreb), 9/1926., br. 43, 1.  Nav. prema: A. Guberina, Preuzvieni gospodine!, 169.  Isto.  Isto.  Opirnije o nastanku i djelovanju HKNS-a vidi kod: Pavao Jesih, Osvrt na deset godina rada Hrvatskoga katoli koga narodnoga saveza  u Zagrebu, KL, 74/1923., br. 25; J. Kriato, n. dj., 292.  V. De~eli sin,  Prosvjetno-odgojne organizacije naae Kat. Akcije. , Katoli ka Akcija (dalje: Kat. A.), Zagreb, (2)/1927., br. 2, 2.-3.; Ivan Rogi,  Katoli ka Akcija kod nas. , Kat. A., (2)/1927., br. 2, 1.-2.  Vidi:  Osnutak Dijecezanske Sredianjice katoli ke Akcije za nadbiskupiju zagreba ku. , Kat. A., (2)/1927., br. 1, 1.-4.;  Diecezanska Katoli ka Akcija u Splitu. , List biskupije splitsko-makarske. Ujedno slu~beno glasilo hvarske biskupije, (Split), 1927., br. 5, 45.  Nav. prema: A. Guberina, Preuzviaeni gospodine!, 166.-167.  Odgovor Seniorata, 46. Trei zaklju ak seniorske skupatine glasi:  Glavna skupatina odaziva se ~elji pre . Episkopata, da Hrv. kat. seniorat udesi svoja pravila u smislu Pravilnika Kat. Akcije, te u tu svrhu //, izabire odbor, koji ima da u sporazumu sa episkopatom i ordinarijima udesi pravila Hrv. kat. seniorata tako, da ova budu potpuno odgovarala novoj formi Kat. akcije i intencijama pre . episkopata i ordinarija . (Nav. prema: Isto.)  Kao dokaz za ovu tvrdnju slu~io je tzv. Lehpamerov zapisnik, koji se uva u ostavatini I. Merza. U zapisniku, koji je Mijo Lehpamer sastavio nakon sjednice glavne skupatine HKS-a, kojoj nije prisustvovao do kraja, stoji i ovo:  Odbor predla~e, da se naprave 2 Seniorata, jedan bi bio kao ato je sadaanji, to bi bio politi ki, a drugi bi bio seniorat Domagoja. /.../ Jedni su bili za dva seniorata, drugi za jedan /.../ . (Nav. prema: A. Guberina, Preuzviaeni gospodine!, 171.)  Isto, 233.  Odgovor Seniorata, 47.  Isto.  Vidi: I. `ari, Katoli ka Akcija, 26.  D. Kamber,  Oko Katoli ke Akcije. , KT, 2/1926., br. 41, 2.  Vrhbosna, 41/1927., br. 4-5, 65.-72.   Hrvatski katoli ki pokret, kako ga je zamislio i htio idejno voditi biskup Mahni, zapravo i nije drugo, nego Katoli ka Akcija, kako je danas crta Pijo XI., /& /, sve izvan i iznad svake politi ke stranke. /.../ Kod toga nije bilo isklju eno i politi ko djelovanje lanova katoli kog pokreta. Na~alost se, mimo biskupa Mahnia, njegov nekadanji pokret politizovao i to tako, da je nesamo uzeo jednu politi ku stranku kao integralnu granu svoga djelovanja, a ne tek djelovanja svojih lanova, nego je grupa  nove orientacije , koja je dobila prevlast u Senioratu, i sve ostale grane katoli kog pokreta usko povezala, unutar seniorata, s politi kom strankom. /.../ Katoli ki pokret, kako ga je biskup Mahni zapo eo i htio idejno voditi /.../, nema strana kih ciljeva ni okvira. /.../ Mahniev je katoli ki pokret, strogo govorei, na elno depolitizovan. /& / Novi sistem orientacije dra P. Rogulje i drugova, koji je prevladao u Senioratu te koji uvodi u katoli ki pokret slu~benu strana ko-politi ku granu i onda dovodi sve kulturne, ekonomske i politi ke svoje ideje u svezu, opre an /je/ sistemu biskupa Mahnia, da, jednom rije i,  jedinstveni politi ko-socijalno-ekonomski kulturni katoli ki pokret , kako ga od onda seniorat zastupa, nesamo nije katoli ki pokret biskupa Mahnia, nego je s njim u na elnoj i nepomirljivoj opreci . (Isto, 70.)  Isto, 71.  Isto.  Isto.  Isto, 71.-72.   Protestni sastanak lanova hrv. katol. pokreta , NP, 10/1927., br. 31, 4.   Vrhovno vijee HPS , NP, 10/1927., br. 34, 1. esto pozivanje obiju suprotstavljenih strana na Mahniev autoritet u svezi postojanja tzv. katoli kih stranaka (taj je termin rabio i sam biskup Mahni) namee potrebu da se o tome neato ka~e. Biskup Mahni je, uzevai kao polazianu to ku stajaliate pape Pija X. (1903.-1914.), odobravao osnivanje  katoli kih stranaka , jer je dr~ao da je u uvjetima moderne demokracije ona vjernicima prikladno sredstvo za oblikovanje javnog mnijenja. Po etni entuzijazam o lakoi osnivanja jedne takve stranke u Hrvatskoj, na po etku XX. st., ubrzo je splasnuo. Biskup Mahni je zaklju io da se HKP do daljnjega mora zadovoljiti samo radom na socijalnom polju. Prema njegovu shvaanju, HKP je bio pokret otvorenog tipa koji je za ostvarenje svog cilja - preobrazba cjelokupnog druatva na kraanskim na elima - mogao koristiti razna sredstva. Djelovanje na politi kom polju, preko politi ke stranke, bilo je samo jedno od moguih sredstava u rukama organiziranih katolika. U slu aju da nisu postojali uvjeti za osnivanje stranke, ili, pak, da se ve osnovana stranka pokazala nedjelotvornom, nije bilo nikakve dvojbe o njenom neosnivanju, odnosno napuatanju. Sukladno tome, osnutak HPS-a nije bio u suprotnosti sa stajaliatem biskupa Mahnia o  katoli koj politi koj stranci . (Antun Bozani, Biskup Mahni pastir i javni djelatnik u Hrvata, Zagreb - Krk, 1991., 117.-118., J. Kriato, n. dj., 370.)   Vrhovno vijee HPS , 1  Nav. prema: Dr. J. `.,  Maloduanicima u spomenar , Narodna Svijest, (Dubrovnik), 9/1927., br. 31, 1. Samo nekoliko dana kasnije vl . J. `imrak je dodatno objasnio svoja stajaliata o ulozi HPS-a u obrani kraanskih na ela u hrvatskom druatvu:  HPS kao najaira organizacija za kraansku restauraciju javnog ~ivota stvara najpovoljnije uvjete za religiozne i kulturne organizacije. To ne zna i, da ostale organizacije nemaju svojih velikih zasluga; da one nisu posve samostalne u svom radu. To joa manje zna i, da si HPS prisvaja vlast, koja joj ne pripada ili da je vjeru 'politizirala'. /& / To zna i /& / da lanovi kat. religioznih i prosvjetnih organizacija ne smiju biti indiferentni ili ak neprijateljski raspolo~eni prema HPS nego da moraju, kad nastupaju u politici, raditi i glasovati za HPS . (Dr. J. `.,  Treba duhove dijeliti , NP, 10/1927., br. 53, 1.)  Z. Markovi,  Za crkvenu orijentaciju , KT, 3/1927., br. 33, 1.  Isto.  Isto.  Isto.  Z. Markovi,  Za crkvenu orijentaciju. , KT, 3/1927., br. 41, 4.  M. Matuli,  Iskrivljiva ima u spomenar , NP, 10/1927., br. 61, 1.  Isto.   Sam dr. `imrak priznaje da HPS vodi borbu s protivnicima skoro isklju ivo kulturnim (prakti no: vjerskim) parolama. A politi ki su zborovi vrlo loaa apologetska govornica za vjeru i izazivaju viae antiklerikalizma, nego koristi i svaka stranka treba, da se u prvom redu bori graanskim parolama, koje e kod katoli kog politi ara naravno biti moralne i u skladu s vjerom. Pisanje N./arodne/ P./olitike/ i izjave njezinih prvaka prikazuju HPS viae kao neku misijsku ustanovu za obraenje Hrvata i njihovu vjersku obnovu, nego kao instituciju za zaatitu graanskih prava. Iz njezinog itanja dobiva se dojam, kao da stanje katolicizma meu Hrvatima odgovara stanju HPS i kao da ona ima samo toliko pravih hrvatskih pristaaa, koliko HPS izbornika . (D. Kamber,  Odgovor , 4.)  Isto.  Dr. Franc.,  Klerikalizam ili kat. svijest? , Nova Revija, (Makarska), 2/1923., br. 2, 194.  A./ndrija/ }ivkovi,  Rije  o  klerikalizmu  ., KL, 79/1928., br. 10, 124.  Nav. prema: A. Guberina,  Katoli ka akcija i politi ke stranke. , BS, 19/1931., 430.  Isto, 431.  Isto, 435.  Isto, 438.  Isto, 437.  edomil ekada,  Nutarnji razlozi za nepoliti nost i izvanstranaatvo Katoli ke Akcije. , /II./, Vrhbosna, 41/1927., br. 11-12, 177.  S. Bari,  HPS i K. A. , Selja ke Novine, (Zagreb), 10/1927., br. 25, 3.-4.  Non quis, sed quid, n. dj., 93.  Bono Radoni,  Zaato katolici moraju biti u Hrvatskoj Pu koj Stranci? , Selja ki Kalendar (dalje: SK), (Zagreb), za god. 1928., 73.  J. `imrak,  Va~niji dogaaji iz unutarnje politike od izbora god. 1927. do danas , SK, za god. 1929., 125.    Kriva na ela HPS , NP, 10/1927., br. 77, 2.  P. Grgec,  Kulturni osnovi naae politike , NP, 11/1928., br. 60, 11.; Isti,  Vjerski i prosvjetni osnovi naae politike. , SK, za god. 1929., 36.  D. Kniewald, Sluga Bo~ji, 207.  Nav. prema: D. Kniewald, Sluga Bo~ji, 208.   Konference kat. episkopata u Zagrebu. , GBBS, 55/1927., br. 20, 169.   Konferencije katoli kog episkopata u Zagrebu , NP, 10/1927., br. 85, 1.  Isto.   Rad druatva do I. glavne skupatine. , Vjesnik Druatva seniora Hrv. kat. akad. druatava  Domagoj , (Zagreb), 1929., br. 1, 3.   Konferencije katoli kog episkopata u Zagrebu , 1.  M. Matuli,  Prosvjetne organizacije i politi ke stranke , NP, 11/1928., br. 65, 2. Izjavu episkopata trebalo je, prema mialjenju vodstva HPS-a, tuma iti na sljedei na in:  Iz toga slijede dva zaklju ka: prvo, da katolici moraju zastupati svoja na ela u itavom javnom ~ivotu, dakle i u politici i da se tu nitko ne mo~e proglasiti pasivnim posmatra em, i drugo, da svjetovnjaci i sveenici u konkretnim slu ajevima mogu biti lanovi samo onih politi kih klubova i stranaka, ija su na ela saglasna sa na elima kat. Crkve. Katoli ki episkopat nije mogao bolje precizirati svoje glediate. Mi se sa svoje strane upravo veselimo, da je doalo do ovoga peremptornoga rjeaenja, jer smo vazda zastupali tezu, da Kat. Akcija bude izvan politi kih borbi, izvan politi kih stranaka, a s druge strane da sveenici i katoli ki svjetovnjaci moraju stupati u politi ke organizacije, koje se u svemu sla~u s na elima kat. Crkve. O tom va~nom pitanju ne mo~e biti dakle viae nikakve raspre meu katolicima. Katol. Akcija mora biti depolitizirana, ali zato se nisu katolici depolitizirali i nije im ostala sloboda, da budu lanovi onih stranaka, iji se kulturni programi ne sla~u sa na elima kat. Crkve, dakle koje su prema tim na elima ili indiferentne ili koje im se protive . (Dr. J. `.,  Konferencije katol. episkopata , NP, 10/1927., br. 86, 1.)  Vidi: /D. Kamber/,  Vjera, Moral i Hrvatska Pu ka Stranka. Borba povreenih katolika protiv HPS , Hrvat, (Zagreb), 9/1928., br. 2599, 4.  A. Guberina, Preuzviaeni gospodine!, 241.; Non quis, sed quid, n. dj., 81.  Obzor, (Zagreb), 69/1928., br. 275, 5.  Nav. prema:  Prava rije  u pravi as. Naai biskupi govore. , KT, 4/1928., br. 47, 1.  Non quis, sed quid, n. dj., 114.-115. PAGE  PAGE 26 . 0 8 8 j v x ~ (*ln h@xzjlln!!4"6""""6#^#`#b#p$r$l''')))<,>,0022::>;@;<<=== j[@6@5@ 6@\]j0J@U0J@@ j0JU6 CJOJQJN. 0 :   lf#B,0P37D;=BC|SjWDZB\ $dh*$`a$ $dh`a$$dha$a====6>D>p>r>BBEE:H" $ 0dh*$a$ $dh*$a$~Z\FHFf@BhFHdfșПҟҠԠx"Ȣ\^BRTڪޭvx244< "LNθ̺ܺ8:XZjlLNZ6@j0J@U@_Zl 24VX$& <npRp$H`TVXZ@BDF246v j]6@\] j[6@\]@\5@ 6@\]@H*j0J@U@6@O8LLNnp        46tz ~""$$f(h(**++p,r,--//h5j5f6h67799::;;<==p>r>>>?J@lDnDFHHHMNOOQQRRRRT:@5@@\6@j0J@U 6@\]@W"-n5>ZApDPRTTTa@cdTddeffgg0ijk,kFkFll $ 0dh*$a$TTaab c@cBcdccddd4dTdVdXdddd6eXejeneeeeeeeeeffffffffffffgg ggggrhh0i2iiijjjjkkkk,k.k0k8kFkHkklFlHllll mmmLmbmnmpmmmm nn] j] j[ j] j[6 j0JU6@Xlmnmmnnvor s"sss(t~ttt ybyzyyy0zz{4{$||}~~nn0nnnnno0o4ovoxozooorrr s sss"s$ssssssssssstttt(t*tDtrt~ttttttttttwwxxxx yy*yVybydyfynyzy|y~yyyyyyyyyy0z2zNzzzzzzz{{{({4{6{V{{$|6]@]6 j0JU^$|&|(||||||H}l}}}~.~@~D~~~~~~~~DFHJRVXTt $RZ@P‰ĉƉ*,.0p|.Z\^`htvxҋ֋@]]66@@ j0JU\~FV‰,\tʌ qƐp~<V֋z~ʌ̌Ќhƍ΍   5FGNPpqrjnƐȐʐTt.<nprt"0P.46Vpx|~0:<6@]]6@ j0JU@\<>@HVXZ|ܜ48bdfhxȟ؟".|$&.:<>@HTVX`dfhptvx,.0^bBDNP^`b @CJ] 6@CJ@CJ6CJCJj0JCJU@]@6@] j0JUPd<Tdt.`Vڻ *:JNh $ 0*$a$"&TVXڻܻ޻  &`d&*,.ھ8:<>FJLN jn(0LNPRZhjltz 6@\]]66@@ j0JU[^`bd8ZlpZ^FJ|0FTV>@BF8NPRT] @OJQJ@H*OJQJ6@] 6@]6@@ j0JUT`T@Ptt&`#$(\fhrtvxDHrtvx0JmHnHu0J j0JU@] j0JU@6@08 0000&P P. A!p"p#p$0% iD@D Normal5$7$8$9DH$CJ_HmH sH tH <A@< Default Paragraph Font8&@8 Footnote ReferenceH*2@2 Footnote TextCJ,@, Header  9r &)@!& Page Number0+20 Endnote TextCJ6*@A6 Endnote ReferenceH*PC@RP Body Text Indent$^a$6OJQJ]6B@b6 Body Text$dha$5FP@rF Body Text 2$ 0dh*$a$@;KQ6a g | 8HK A8z "#$$%s&'))**0]2P3388R:H;4<<W=->?@EAB|C#EqH2IMiNOOP)Q|QRUWXYY]]c&defhjjlop7tsuwx,y"zd{m}~F&ls?b3r8Ɣ3̙š~М8{6#  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyF~?i'qu 0 [ k w 4 _ . bj^2`%t%lysR_x R#^#f#n#~##d)~),!-)-1-9-|---007111112222333*444 5T555'6\6;!<n<<<== t f  !J}')"+!,",S,._2S368<HACE5IMPU]cjlp:tw%zp}IBȔ~8MUV`bذj#M UY?O[ɺպCvƼFNͽBD{ Xe q{P]W6C\d6BJRbHb `hzp8 @zR{00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 @@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 @@0@0 =~ZTn$|֋<B\"l~ !!korisnikrC:\Documents and Settings\korisnik1\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of katolici i politika z.asdkorisnikhC:\Documents and Settings\korisnik1\My Documents\KLERIKALIZAM I JUGOSLAVENSTVO\katolici i politika z.dockorisnikrC:\Documents and Settings\korisnik1\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of katolici i politika z.asdkorisnikrC:\Documents and Settings\korisnik1\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of katolici i politika z.asdkorisnikhC:\Documents and Settings\korisnik1\My Documents\KLERIKALIZAM I JUGOSLAVENSTVO\katolici i politika z.dockorisnikrC:\Documents and Settings\korisnik1\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of katolici i politika z.asdkorisnikrC:\Documents and Settings\korisnik1\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of katolici i politika z.asdkorisnikrC:\Documents and Settings\korisnik1\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of katolici i politika z.asdkorisnikhC:\Documents and Settings\korisnik1\My Documents\KLERIKALIZAM I JUGOSLAVENSTVO\katolici i politika z.dockorisnikRC:\Documents and Settings\korisnik1\My Documents\ERAZMUS\katolici i politika z.doc@HP LaserJet 1100LPT1:winspoolHP LaserJet 1100HP LaserJet 1100w dXXHP LaserJet 1100LPT1:D D  d''''HHP LaserJet 1100w dXXHP LaserJet 1100LPT1:D D  d''''H y ,028=ALORWY[hjrstuw~PPPP$P:P\PdPhPtP~PPPPPPPPPPPPPPPP PP P"P4P6P@PdPfPjPlPnPtPxPzP|P~PPPP@PP,@PPPPPPPPPPUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1h\fm!L58S$?g#xx02Uvoenje Katolike akcije i pokuaaj departizacije ****korisnikOh+'0|  , 8 D P\dltUvoðenje Katolièke akcije i pokušaj departizacije vo****enj******Normalj korisnik Ka28iMicrosoft Word 9.0e@r_(@n\p@TP@0NL5՜.+,0 px  ****eS8 Uvoðenje Katolièke akcije i pokušaj departizacije Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"$%&'()*,-./0127Root Entry FD91Table9WordDocument: SummaryInformation(#DocumentSummaryInformation8+CompObjjObjectPoolDD  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q