Naslov
Nekoliko vidova prosvjetnog rada na hrvatskom sjeveru osamnaestog stoljeća
(Some aspects of educational activity on eighteenth century Croatian North)

Autori
Velagić, Zoran

Izvornik
Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1330-7134) 17 (1999); 111-131

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
prosvjetiteljstvo; opismenjavanje; početnice; povijest knjige; čitanje na glas
(Enlightenment; literacy; primers; book history; reading aloud)

Sažetak
Radnja istražuje prosvjetno djelovanje nekolicine autora osamnaestog stoljeća na hrvatskom sjeveru, ispitujući njihov odnos prema knjizi, pisanju i čitateljima. Ideje o potrebi djelotvornijeg prenošenja znanja zanemarenom puku, izražene ne tek u predgovorima djela već prisutne u cjelokupnom spisateljskom radu tih autora pokazuju smišljenost pristupa i sustavnost djelovanja. Autori uvijek izražavaju iskrenu vjeru u svrsishodnost i učinkovitost knjige, koju poneki među njima smatraju dugovječnijom i pokretljivijom od samog autora te stoga u tom smislu i učinkovitijom. Znanje koje su hrvatske knjige prenosile puku bilo je uglavnom eklektičke naravi, posebice ukoliko govorimo o autorima nabožno-poučnih djela, ali autori uvijek, čak ukoliko i ne mijenjaju sadržaj teksta, nastoje na formi logički i smisleno prihvatljivoj svojim čitateljima. Stoga pišu krajnje jednostavnim jezikom i stoga je posve besmisleno optuživati ih zbog slabog ili nedorađenog stila. Jednostavnost pisanja dobiva pravi značaj u brojnim slučajevima čitanja na glas, koje su autori zdušno zagovarali, jer čitatelja (ukoliko čita obitelji ili bilo kojoj drugoj grupi ljudi) oslobađa objašnjavanja nerazumljivih konstrukcija ili prekidanja povezanosti samog teksta. Ipak, čitanje na glas u ovom smislu moglo je biti tek prolazno rješenje. Stoga dio autora, predvođen isusovcem Jurjem Mulihom, prianja objavljivanju početnica i učenju puka osnovama pismenosti. Do 1777. godine, kada je donesen Ratio educationis, objavljivanje početnica je uglavnom bilo plod pojedinačnih napora. Tada država preuzima brigu o njihovom priređivanju na sebe. Vrlo je teško procijeniti uspjeh ovih nastojanja, ali istovjetnost žalbi o slabom poznavanju kako pisma tako i kršćanskog nauka sredinom i krajem osamnaestog stoljeća govore o malim pomacima, uzrokovanim zasigurno prvenstveno nedostatkom i lošom provedbom institucionaliziranog školstva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Povijest

POVEZANOST RADA