Naslov
Subjektivno ekonomsko zadovoljstvo u tranzicijskim zemljama: istraživanje relativne važnosti makroekonomskih varijabli
(Subjective economic well-being in transition countries: investigating the relative importance of macroeconomic variables)

Autori
Malešević Perović Lena

Izvornik
Financijska teorija i praksa (1332-3970) 32 (2008), 4; 523-542

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
subjektivno ekonomsko zadovoljstvo; ankete; tranzicijske zemlje; Hrvatska; makroekonomske varijable
(subjective economic well-being; surveys; transition countries; Croatia; macroeconomic variables)

Sažetak
U ovom radu se kombiniraju podaci iz anketa o zadovoljstvu životom i makroekonomski podaci, te se analizira važnost makroekonomskih varijabli za nečije subjektivno ekonomsko zadovoljstvo. Takav pristup omogućuje analizu sa subjektivnog stajališta – stajališta javnosti, za razliku od uobičajenoga objektivnog stajališta, kad se pretpostavlja da ciljevi makroekonomskih politika odražavaju javno mnijenje. Rezultati upućuju na sljedeće: inflacija, nezaposlenost i (rast) BDP(a) važni su za ekonomsko zadovoljstvo ljudi u zemljama u tranziciji. Štoviše, porast nacionalnog dohotka vodi privremenim i trajnim poboljšanjima subjektivnoga ekonomskog zadovoljstva. Pritom postoji proces navikavanja, što znači da se pojedinci privikavaju na porast nacionalnog dohotka, ali da svi povoljni učinci ne nestaju tijekom vremena. Rast BDP-a i nezaposlenost u tranzicijskim su zemljama važniji od inflacije. Postizanje rasta BDP-a važan je cilj ekonomske politike, ne samo sa stajališta nositelja ekonomske politike, nego i sa stajališta javnog mišljenja, pa treba ustrajati u postizanju tog cilja. Kako je za ekonomsko zadovoljstvo ljudi nezaposlenost važnija od inflacije za ekonomsko zadovoljstvo ljudi, nositelji ekonomske politike u zemljama u tranziciji potencijalno bi trebali revidirati svoju pretežitu orijentiranost na inflaciju. Drugim riječima, više bi truda trebalo biti uloženo u smanjivanje nezaposlenosti (što može imati negativan utjecaj na inflaciju) nego na obuzdavanje inflacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA