ࡱ> %`bjbj"x"x*@@i'&&&8&D'TIp''('''(((vHxHxHxHxHxHxH$JhLH(((((H''ICCC(>8''vHC(vHCCrrGTG'd' &<vG HlI0IGmMuCvmMGmMG(((C(((((HHC(((I((((&&  RADNA TERAPIJA U RE/HABILITACIJI DJECE OCCUPATIONAL THERAPY IN PEDIATRIC REHABILITATION Ljiljana Popovi Mio inovi, prim dr sc, specijalist pedijatrijske neurologije, Specijalna bolnica za zaatitu djece s neurorazvojnim i motori kim smetnjama, Zagreb, Goljak 2 * Dubravka `imunovi, dr sc, Profesor veleu iliata, Studiji radne terapije *Zdravstveno veleu iliate , Zagreb ,Mlinarska 38, Adresa za dopisivanje Ljiljana Popovi Mio inovi, prim dr sc, specijalist pedijatrijske neurologije, Specijalna bolnica za zaatitu djece s neurorazvojnim i motori kim smetnjama, Zagreb, Goljak 2 Kontakt tel. (1) 4925-204 ili e-mail:  HYPERLINK "mailto:milan.miocinovic@zg.htnet.hr" milan.miocinovic@zg.htnet.hr Dubravka `imunovi,dr.sc.prof veleu iliata Kontakt tel. (1) 5495-991 ili e-mail:dubravka.simunovic@zvu.hr RADNA TERAPIJA U RE/HABILITACIJI DJECE Ljiljana Popovi Mio inovi, prim dr sc, specijalist pedijatrijske neurologije, Specijalna bolnica za zaatitu djece s neurorazvojnim i motori kim smetnjama, Zagreb, Goljak 2 * Dubravka `imunovi, dr sc, Profesor veleu iliata, Studiji radne terapije *Zdravstveno veleu iliate , Zagreb ,Mlinarska 38, , SA}ETAK Cilj radne terapije (RT) u djece je poticanje i razvijanje funkcionalnih sposobnosti potrebnih za izvoenje aktivnosti dnevnog ~ivota (AD}). AD} su : samozbrinjavanje ( hranjenje, obla enje, higijena), produktivnost (vjeatine igranja, izvraavanje akolskih obveza) i koriatenje slobodnog vremena ( itanje, gledanje TV, sport, dru~enje ) .RT je namjenjena djeci ije su sposobnosti obavljanja AD} ugro~ene ili oateene razvojem , fizi kom ozljedom, boleau ili emocionalno-socijalnom okolinom. U RT primjenjuje se viae terapijskih pristupa/ intervencija koji se temelje na teorijskim postavkama ( grupa razvojnih i grupa intergracijskih ). eae primjenjivani su: neurorazvojni (NDN), senzori ko integracijski (SI) , razvojni, biomehani ki, kognitivni , u enje specifi nih vjeatina i/ili kombinacija navedenih pristupa. U djece je uspjeana interdisciplinarna habilitacija, koja uklju uje stru njake i obitelj. Uloga obitelji je odavna poznata, u zadnje vrijeme u RT ona dobiva sredianju ulogu. Filozofija vrijednosti i potreba razli ita je i jedinstvena za svaku obitelj. Uspjeanijim su se pokazali modeli u kojima obitelj definira prioritete funkcioniranja djeteta a radni terapeut usklauje i primjenjuje specifi no ciljane aktivnosti za postizanje toga cilja. U svijetu RT ima vrlo airoku primjenu uz naglaaenu va~nost ranog zapo injanja , ve u jedinicama intenzivne njege novoroen eta. Kod nas je zastupljena veinom u specijaliziranim ustanovama za re/habilitaciju . Deskriptori: radna terapija-djeca, aktivnosti dnevnoga ~ivota-djeca, roditelji/ edukacija OCCUPATIONAL THERAPY IN PEDIATRIC REHABILITAT ION Ljiljana Popovi Mio inovi, Special hospital for children with neurodevelopmental and motoric disorders, Zagreb, Goljak 2 * Dubravka `imunovi School of health studies , Zagreb ,Mlinarska 38, Summari The goal of occupational therapy (OT) in children is to stimulate development of functional abilities required for performing activities of daily living (ADL). ADL include self-care (feeding, dressing, grooming), productivity (playing, performing school activities) and use of free time (reading, watching TV, playing sports, socializing). OT is intended for children whose abilities to perform ADL are threatened or damaged during development, due to physical injury, disease or emotional and social environment. There exist different therapy approaches in children ( neurodevelopmental , sensory integration , developmental, biomechanical, cognitive, learning of specific skills, or any combination of the above. The most success in children is achieved with interdisciplinary rehabilitation which includes trained professionals and the family. The role of the family in OT has long been recognized, but only recently it began to assume a central role. Family values and needs are different and unique to each family. Among successful approaches are those where the family defines goals and preferences for their child's functional abilities and OT adjusts and applies specifically targeted activities for achieving those goals. In the world OT is widely applied, starting in neonatal intensive care units . In our healthcare system OT is mostly practiced in specialized institutions for rehabilitation. Deskriptori: occupational therapy-, activities of daily living-children, parenst/ education children UVOD RT je re/habilitacijska disciplina uvedena u 50-tim godinama 20.stoljea, najprije za osposobljavanje cerebralno paralizirane djece, a krajem 60-tih i za djecu sa drugim poremeajima ili bolestima .Prvi veliki korak u airenju RT djece bilje~i se u 70-tim godinama, to se povezuje sa utemeljenjem razvojne neurologije ( 1,2).U to vrijeme i u naaoj bolnici po inju raditi prvi radni terapeuti, tada joa akolovani izvan Hrvatske. Kod nas je edukacija radnih terapeuta zapo ela 1986.godine po dvogodianjem programu , a od 1999.g. po trogodianjem programu u Visokoj zdravstvenoj akoli u Zagrebu. Drugi veliki korak u razvoju RT (u svijetu ) je zadnjih petnaestak godina. Specifi na akademska disciplina nazvana okupacijska znanost postala je temelj RT (Yerxa i sur.1989 , cit. prema 1). Ovaj period naziva se  zlatnim dobom RT, postala je  znanost ali i umjetnost  , koja koristi aktivnost kao medij. U dje joj dobi igra je osnovna aktivnost. Igra je terapijski medij i slu~i za razvijanje ostalih funkcija ( motori kih ili spoznajnih ( 1, 3). CILJ RADNE TERAPIJE u djece je poticanje i razvijanje funkcionalnih sposobnosti potrebnih za aktivnosti dnevnog ~ivota (AD}). AD} su samozbrinjavanje ( hranjenje, obla enje, higijena), rad i produktivnost (vjeatine igranja, izvraavanje akolskih obveza) i koriatenje slobodnog vremena ( itanje, gledanje TV, sport, dru~enje ). METODE RADA RT je namjenjena djeci ije su sposobnosti obavljanja AD} ugro~ene ili oateene razvojem , fizi kom ozljedom, boleau ili emocionalno-socijalnom okolinom. Drugim rije ima cilj RT je poticanje i razvijanje funkcionalnih sposobnosti djeteta na svim podru jima ~ivota .Dijete se tijekom rasta i razvoja mora stalno prilagoavati okolini i zahtjevima okoline. Dinamika tih interakcija odreena je sazrijevanjem djeteta i promjenom okoline pa je cilj prilagodbe zadovoljenje potreba i ~elja djeteta kao i o ekivanja okoline. Oateenje motornih, kognitivnih, percepcijskih i psihosocijalnih funkcija utje e na sposobnost te prilagodbe i izvoenje AD} ( 1,2,3). Na primjer, u djece s cerebralnom paralizom RT poti e funkcionalnu pokretljivost sa svrhom razvijanja sposobnosti snala~enja u prostoru i stjecanja neovisnosti potrebne za AD} ,poti e vjeatine igranja (kroz istra~ivanje prostora za igranje i upotrebu igra aka ), edukacijske vjeatine ( kroz razvoj sposobnosti vizualne percepcije , organiziranja i slijeda radnje, zadr~avanja pa~nje, koordinacije oko-ruka) . RT poti e socijalizaciju (u grupi vranjaka, u obitelji ), emocionalnu stabilnost (sposobnost samokontrole, odgoenog zadovoljstva, pozitivnog mialjenja), uspostavljanje dnevnog ritma (ciklus budnost/ spavanje ) i prilagoenog ponaaanja u okru~enju sa previae buke, previae svjetla i sl.).(4) U djece sa kaanjenjem u razvoju , RT je usmjerena na funkcionalne sposobnosti djeteta ali i na imbenike okoline, budui da oni mogu inhibirati razvoj .Radni terapeut uz procjenu funkcionalnih sposobnosti djeteta , procjenjuje uvjete u kojima ono ~ivi, odnose u obitelji, interakciju djeteta i roditelja tijekom hranjenja, obla enja, igranja , procjenjuje je li dijete dovoljno emotivno i socijalno stimulirano (1,6,7). RT je potrebna naj eae djeci sa kaanjenjem u neurorazvoju, cerebralnom paralizom, mentalnom retardacijom, poremeajima ponaaanja , emocionalnim problemima i akolskim neuspjehom unato  urednoj inteligenciji. RT se provodi i kod djece sa amputacijama, opeklinama, tumorima, uroenim abnormalnostima, poremeajima hranjenja, povredama mozga i ki mene mo~dine, oateenjima sluha i vida, respiratornim bolestima (astma, cisti na fibroza) i u jedinicama intenzivne skrbi (1,2,4-16) Kada je dijete potrebno uputiti na RT ? Kod svih stanja, poremeaja ili bolesti koja ometaju izvoenje AD} potrebnih djetetu i o ekivanih za dob djeteta. Naj eae je to kod kaanjenja ili patoloakih obrazaca u senzomotorici, govoru ili poremeenom ponaaanju. Na primjer , kod manjkavog obrasca sisanja i gutanja, poteakoa ~vakanja, automatskog zatvaranja usta, poja anog slinjenja, ote~anog prijelaza na hranjenje ~li icom, zatim kod teakoa pri higijenskim aktivnostima povezanim sa iznenadnim promjenama temperature (kupanje i sl), manjkave upotrebe aaka pri dohvatu ili manipulaciji , kod manjkavog podupiranja rukama, manjkave fine motorike, poteakoa kod zakop avanja gumba, patent zatvara a i sl., kod kaanjenja u socio-emocionalnom razvoju (izbjegavanju kontakta s drugim ljudima ili nepoznatim predmetima, poteakoa kontroliranja ponaaanja, hiperaktivnosti ili lako otklonjive pa~nje). Dijete je potrebno uputiti na RT i kod dugotrajne hospitalizacije, zatim kada postoji potreba za pomagalom ili prilagoenim priborom (kod hranjenja, posturalne kontrole , funkcije ruku ili pokretljivosti ) kao i kod svih bolesti ili stanja koja su rizi na za tjelesna, emocionalna ili obrazovna kaanjenja (5-17). Kako se provodi RT? Proces RT po inje sa radno-terapijskom procjenom, koja se sastoji od dvije faze: prikupljanja opih podataka o djetetu (od roditelja ,iz medicinske dokumentacije ili mialjenja stru njaka ) i specifi ne radno-terapijske procjene. Ova procjena uklju uje : mialjenje roditelja ili njegovatelja o primarnom problemu i potrebama djeteta ( o AD}, spavanja, pa~nje, ponaaanja ,odnosa sa vranjacima , reakcijama na buku, svijetlo i td.) i promatranje izvoenja aktivnosti ( najbolje u njegovom poznatom svakodnevnom okru~enju, ali naj eae je , na~alost, u bolni kim prostorima). Promatraju se djetetove tjelesne, mentalne ,socijalne i emocionalne sposobnosti. U to su uklju ene senzomotori ke funkcije (reakcije na taktilne, proprioceptivne, vestibularne, vizualne i auditorne podra~aje, opseg pokreta, koordinacija, bilateralna integracija, ravnote~a, tonus , izdr~ljivost i snaga miaia ), kognitivne funkcije (pamenje, pa~nja, organiziranje igre, rjeaavanje problema, planiranje aktivnosti, ponaaanje, vidna , sluana i prostorna percepcija , shema prostora, shema tijela, snala~enje u prostoru ) i socijalano-emocionalne sposobnosti ( odnosi sa roditeljima , obitelji, vranjacima, utjecaj problema na komunikaciju i drugo ) (9,18). Sljedea faza u procjeni radnog terapeuta je primjena standardiziranih testova za ispitivanje ili mjerenje specifi nih vjeatina ili sposobnosti, kao i za otkrivanje imbenika vezanih za odnose u obitelji i sl. Naj eae se upotrebljavaju dobno standardizirani testovi : Canadian occupational performace measure ( mjerenje izvoenja AD}), Miller assesment for pre-schoolers ( opa procjena kognitivnih, motorno govornih i senzomotornih izvoenja), Senzory Integration and Praxis test ( praksija i senzori ko procesiranje) i drugi (18). Radni terapeut na osnovu dobivenih podataka identificira problem i planira terapiju. Planiranje terapije/intervencije uklju uje postavljanje kratkoro nih i dugoro nih ciljeva, usklaenih sa mogunostima djeteta i o ekivanjima obitelji .Radna terapija u djece je interdisciplinarna habilitacija , uklju uje stru njake i obitelj. O zna aju obitelji prvi je izvjestio Rogers ( 1939.g) meutim tek u 90-tim godinama , Family-Centred Functional Therapy  postaje zlatni standard u RT djece. Ovaj pristup temelji se na filozofiji da je svaka obitelj razli ita i jedinstvena, da ima svoje vrijednosti i prema njima oblikovane potrebe. Recentna literautura navodi da je najuspjeaniji model RT po kojem obitelj odabire prioritete za svoje dijete a radni terapeut odabire terapijski pristup za postizanje toga cilja(1,6,19-21). Postoje razli iti terapijski pristupi ( grupa neuromaturacijskih i grupa okupacijskih ) a temeljeni su na brojnim teorijskim postavkama ( grupa razvojnih i grupa integracijskih ). U neuromaturacijske pristupe ubrajaju se neurorazvojni (NDN), senzori ko integracijski ( SI ) i razvojni, a u okupacijske : kognitivni, kompenzacijski , psihosocijalni , u enje specifi nih vjeatina ( samozbrinjavanje, pisanje, fina motorika, manipulacija aaka ...) esto se pristupi i kombiniraju (1) . Navodimo osnovne zna ajke nekoliko naj eae primjenjivanih terapijskih pristupa. NDN temelji se na radu Carla i Berthae Bobath ( 1980). Karakterizira ga na in terapijskog hendlinga kroz facilitaciju ~eljenih obrazaca pokreta i posturalne kontrole , i inibiciju abnormalnih obrasca i refleksnih reakcija ( 1). Uz ovaj pristup mogu se kombinirati i drugi pristupi, po Law ( 2001) zadnjih godina se rijetko mo~e vidjeti  isti NDT u praksi, este su varijacije u razli itim regijama svijeta (1,4) . SI pristup temelji se na radu A. Jean Ayers (1969.). Senzori ka integracija je ogranizacija osjetilne spoznaje , kako bi se postigla smislena i ciljana radnja Tijekom SI tretmana se na specifi an na in u posebno opremljenom prostoru za SI, zadaju kontrolirani, odmjereni vestibularni , taktilni i proprioceptivni podra~aji koji olakaavaju odreene aktivnosti odgovarajue razvojnom stadiju. SI poti e cjelokupni razvoj djeteta bez u enja specifi nih vjeatinama (1,4,13-16). Razvojni pristup povezuje se sa imenom Lele Llorens ( 1969, 1991), koja je objedinila brojne razvojne teorije (Erikson 1963.,Havighurst 1972. ,Piaget 1971.) i ranije koriatene terapijske pristupe. Svi ovi pristupi temelje se na interakciji bioloakog razvoja sa okolinom, koja unapreuje ili ko i procese sazrijevanja. RT facilitira razvoj i poma~e pri usvajanju aktivnosti primjerenih dobi i okolini (1). Kognitivni pristupi (brojni su !) poboljaavaju b * , \ ^ *,.fhjJZdfvzV $(,4DHZ\`dx~حh7h7h7>*mHsHh-Zh70JmHsH#jh-Zh7UmHsHh7mHsHjh7UmHsHhQumHsHhrghrgmHsHB  d" $ & ( * , . 0 2 4 6 8 : < > @ dh$dha$ 9r @ B D F H J L N P R T V X Z \ ^ ` b d f h j ^ dh  p jJLNPRTVdhgd7dhVXZXV\^`br@Bdhgd7$dha$dh  9r dhBX\fhxzrth ! !##' 't'u'.//77(N4N6N:N>NBNDNLNNNRNVN`NbNxNzNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNOhrg5mHsHhrg5mHsHhrgmHsHhrg5mH sH hrgmH sH hrgmHsHhrgO  tj !!Y&' ' ' 'p'q'r's't'u'v'w'$dha$dh  9r dhw'x'y'~'/0v227V=@vDDM&NW*\\ffgjrnq^(rdd  9r dOO O OOO"O$O6O:O>O@OTOVOpOrOxOzO~OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOPPPPP$P*P.P0PPPPRPXPZPrPtPvPxPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPQQQQ Q"Q&Q(Q,Q.QV@VTVZVdVfVvVzVVVVVVVVVVVVVVhrghrgmHsH`VVVVVVWW W"W&W(W>WDWTWXW\W^WlWpW~WWWWWWWWWWW\\l_n_ddfffg ggggggg8g:gPgRgbgfglgng|g~ggggggggggggggggggggghhhh.h0h8h:hRhVhdhfhvhxhhhh hrg5hrghrgmHsH^hhhhhjr”ҔԔ  "8:J§֮ jptzhrg5mHsHhrg5mHsH hrgCJ hrg>*CJhrg>*CJmH sH hrg5CJmH sH  hrg5UhrghrgmHsHHspoznajne vjeatine potrebne za izvoenja AD}. Biomehani ki pristup temelji se na principima terapijskih vje~bi , uspostavljanja i odr~avanja pokretljivosti zglobova, miaine snage, koordinacije i izdr~ljivosti. Bihevioralni pristup je postavljanje ciljeva uz primjenu nagrade i odstranjivanje nagraivanja, u periodu, kad nau eni oblik ponaaanja postane sastavnica svakodnevnog ~ivljenja dijeteta. Intereakcijski pristup: igranje uloga, psihodrama, kreativne tehnike, kontrola stresa, komunikacijski trening, spretnost i rad u grupi, trening socijalnih vjeatina. Terapija igrom temeljena je na klasi nim teorijama (ponavljanje povijesti razvoja, trening priroenih instikata ) i modernim (kognitivnim, psihodinami kim i sociokulturnim). Igra je dominantna aktivnost djeteta kao oblik ponaaanja i kao potreba bez koje razvoj nije mogu (1,3). Izvoenje terapije/intervencije odvija se prema odabranom terapijskom pristupu , na inu rada (individualni ili grupni) ,mjestu i vremenskom rasporedu planirane terapije. U djece se obi no primjenjuje individualni tretman u prilagoenom prostoru .Tretman se mo~e provoditi na razli itim mjestima (bolnicama, rehabilitacijskim ustanovama , kod kue, u vrtiu i akoli) i sa razli itom u estaloau ( obi no 1-5 puta na tjedan) (1,4,6). Za vrijeme tretmana terapeutov je cilj poboljaati djetetove adaptivne reakcije i funkcionalno izvoenje aktivnosti. Radni terapeut mo~e raditi s djetetom na usvajanju kompenzacijskih strategija i tako umanjiti utjecaj onesposobljenosti. Na primjer , kod djeteta sa amputiranim gornjim udovima , radi na razvijanju vjeatina donjih udova za postizanje neovisnosti u hranjenju i obla enju (1,4,9, 17). Radni terapeut mo~e putem SI pobuditi vestibularni, proprioceptivni i taktilni sistem i poja ati neuralne funkcije i sazrijevanje. SI smanjuje gravitacijsku nesigurnost, unapreuje vidno praenje, poboljaava emocionalnu stabilnost , sposobnosti izveenja zadataka i organiziranja slijeda postupaka (13-16). Neuromuskularne facilitacijske tehnike , prije i tijekom hranjenja poboljaavaju sisanje/ ~vakanje a to dovodi do poboljaanja tjelesne kondicije djeteta i do sveukupnom napredovanja djeteta. Terapeut uvje~bava starije dijete sa hemiparezom da upotrebljava none udlage i tako prevenira kontrakture i deformitet (1,4,10). Prilagodba okoline Radni terapet predla~e prilagodbu okoline u kojoj dijete ~ivi , igra se ili u i. Na primjer, upotreba prilagoenih podloga za igru i pisanje , prilagodba i adaptacija kuhinje i kupaone za dijete koje koristi kolica ili hodalicu . Savjetuje medicinskom osoblju, da smanji nepotrebne stimulacije visokorizi ne djece u jedinicama intenzivne njege, kako bi visokoneurorizi na i hendikepirana djeca mogla lakae usvojiti aktivnosti dnevnog ritma ( hranjenja, spavanja/budnosti i dobila potrebnu udobnost ) (1,22). Ocjenjivanje rezultata Uspjeanost RT se temelji na promjenama sposobnosti i vjeatina u svim ~ivotnim okolnostima, kao i u obiteljskom i druatvenom funkcioniranju hendikepiranog djeteta.Dosezi promjena procjenjuju se promatranjem djeteta u njegovoj okolini, ponovljenom primjenom standardiziranih testova i intervjua sa roditeljima i odgajateljima/u iteljima. Program RT se tada nastavlja, mijenja ili prekida (10 ,22). Opnito, RT zahvaa sve aspekte djetetovog ~ivota i treba slijediti promjene u rastu i razvoju djeteta, od tretmana u jedinici intenzivne njege visokorizi nog djeteta do akolskih obveza.Radni terapeut e takoer slijediti razvoj hendikepiranog djeteta i primjennjivati terapijske pristupe koji odgovaraju dobi i oateenju djeteta .Na primjer, kod dojen eta sa sindromom spasti nosti primjenjuje neurorazvojni pristup hendlinga i facilitacije uz istovremeno educiranje roditelja za taj pristup. U toj dobi je cilj RT poboljaanje motorne kontrole za vrijeme hranjenja, obla enja i igranja. Zatim u predakolskoj dobi hendikepiranog djeteta poma~e roditelju da razumije problem djeteta i postavi realna o ekivanja i ciljeve. U akolskoj dobi uspostavlja kontakt sa u iteljem i odabire za dijete najbolje modalitete u enja ovisno o motori kim , mentalnim i vizualno perceptivnim mogunostima (22). PRIKAZ BOLESNIKA 1.Trogodianja cerebralno paralizirana djevoj ica koja ima viaestruka oateenja; motori ka (poviaen tonus miaia na sva etiri uda, zbog toga ne mo~e samostalno sjediti ,nepokretna je , ima problema sa manipulacijom igra kama, priborom za jelo) i senzori ka ( vidna percepcija je oateena, govor je te~e razumljiv, dizarti an). Intelektualni nivo je prosje an .Obitelj je odgovorna , savjesna i poticajna. Kod ove djevoj ice primjenjuje se individualna RT , klasificirana u pet specifi nih intervencijskih kategorija:(1)uvje~bavanje senzomotori kih funkcija za vrijeme specifi no ciljanih aktivnosti igranja. Cilj je poboljaanje funkcionalne pokretljivosti, osobito u upotrebi gornjih udova u svim polo~ajima (na leima , trbuhu , sjedenju ili stajanju uz pomo); (2) uvje~bavanje vjeatina potrebnih za samozbrinjavanje (upotreba pribora za jelo, vjeatina obla enja, upotreba kahlice ,pisanje i dr.); ( 3) savjetovanje i podu avanje roditelja (i odgajatelja ) da poti u samostalnosti djeteta kod kue ( i u predakolskoj grupi) ; (4) predlaganje prilagoenih sjedalica za razli ite aktivnosti (igranje, toaletu , hranjenje ili crtanja), educira roditelje/ odgajatelje na poticanje aktivnosti koje poveavaju pokretljivost djeteta uz upotrebu kolica ili drugih pomagala;(5) predla~e upotrebu i na in koriatenja udlaga (ortoza i sl) (17). Iako je obitelj poticajna , druatvene aktivnosti djevoj ice s vranjacima su ograni ene. RT savjetuje roditeljima na ine uklju ivanja djeteta u airu okolinu ( susjedstvo, zabavni park i sl) uz koriatenje odgovarajuih pomagala. Radni terapeut kod ove djevoj ice odabire NDT pristup kombiniran sa okupacijskim pristupima (u enja motori kih i drugih vjeatina) (4,21,22,23). 2.Dijete roeno sa 32 tjedna gestacije, porodne mase 1,2 kg, imalo je bla~i respiratorni distres sindrom i tjedan dana bilo na mehani koj ventilaciji. U dobi od 6 mjeseci (4 mjeseca korigirane dobi ) je hipotono i kasni u socijalnom i motori kom razvoju, ima problema sa hranjenjem /sisanjem , izrazito je razdra~ljivo, nema usvojen ritam budnost/spavanje. Majka je mlada , neudata, manjkavog obrazovanja i nezaposlena. Najviae je zabrinjava razdra~ljivost i problemi hranjena djeteta.. Radni terapeut najprije majci na jednostavan i njenom obrazovanju primjeren na in pojasni probleme djeteta . Upuuje je na handling upotrebom tehnika senzori ke integracije ( Ayers) i neurorazvoja ( Bobath). Educira majku kako vrsto dr~ati dijete u naru ju i ljuljati ga polagano i ritmi ki. Dijete e se umiriti ako majka tako postupa . Ve i samo poboljaanje veze izmeu majke i djeteta, mo~e poboljaati proces hranjenja. Majka je dodatno frustrirana jer za vrijeme hranjenja dolazi do curenja mlijeka i obrok traje najmanje 45 minuta .Kako se ovo dogaa zbog manjkave oralne motorike i gutanja , radni terapeut testira neurofacilitirajuim tehnikama efikasnost oralne motorike. Ako dijete odgovara poboljaanjem hranjenja educira majku o facilitaciji oralne muskulature kod hranjena. Radni terapeut podu ava majku kako e se igrati sa djetetom u polo~ajima koji poti u djetetov cjelokupni razvoj , poveava maj inu sigurnost i sposobnost da odgaja dijete sa posebnim potrebama (21). 3. 15 godianji dje ak uredno se razvijao do akutno nastale bolesti upale mozga- encefalitisa. Le~i u bolnici, u komi je, ima povremeno besciljne, nekontrolirane pokrete sa rigidnim miaiima. Ne odgovara na vidnu, sluanu i taktilnu stimulaciju. Po etni cilj RT je zadr~avanje pokretljivosti zglobova i miaia i na taj na in spre avanje kontraktura, kao i praenje osjetilnih reakcija. RT preporu a upotrebu udlaga za donje udove , koordinira i educira medicinsko osoblje o svrsi i na inu primjene udlaga. Radni terapeut pozorno prati oporavak senzomotori kih funkcija, ali i facilitira oporavak. Kada doe do oporavka funkcija radni terapeut radi na poboljaanju istih .U i dje aka kako ustati, sjesti, na stolicu, kako sudjelovati u njezi. Kada se  vrati oralna motori ka kontrola terapeut asistira i podu ava dje aka , kako e jesti i piti, najprije  krutu hranu prstima, a kasnije i upotrebom pribora za jelo ( 21). ZAKLJU AK Radna terapija poti e razvoj djetetovih funkcionalnih sposobnosti , koje mu omoguavaju maksimalnu neovisnost u aktivnostima dnevnoga ~ivota , u razli itim okru~enjima i uz ato manje ograni enja. Rano zapo injanje radne terapije ( ve u jedinicama intenzivne skrbi) i interdisciplinarni pristup pokazali su se kao najuspjeaniji modeli tretmana. Literatura 1.Law M, Missiuna Ch, Pollock N, Stewart D. Foundations for Occupational Therapy Practice with Children. U: Case-Smith J, ur. Occupational Therapy for Children. 4.izd. St.Luis: Mosby 2001, str 39-70. 2.Barker Schwartz K.The hystory of Occupational Therapy. U: Blesedell Crepeau E, Cohn ES, Boyt Schell BA, ur. Willard and Spackman's Occupational Therapy , 10 izd. Philadelphia: Lippincott, Williams &Wilkins, 2003;5-14. 3. `krbina D.`imunovi D.Terapijska intervencija kroz igru. Zagreb 2004.D.`krbina.str.67-114. 4.Steultjens EM, Dekker J, Bouter LM, van de Nes JC, Lambregts BL, van den Ende CH. Occupational therapy for children with cerebral palsy: a systematic review. 1.Clin Rehabil. 2004 ;18(1):1-14. 5. Rogers SL,Gordon CY, Schanzenbacher KE,Case-Smith J.Common diagnosis in pediatric Occupational Therapy Practice. U: Case-Smith J, ur. Occupational Therapy for Children. 4.izd. St.Luis: Mosby 2001, str 136-87. 6. `imunovi D. Primjena edukacijsko rehabilitacijskog programa kod djece oboljele od astme, Medicinski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Zagreb ,2004.11-36. Disertacija 7.McDermott S, Nagle R, Wright HH, Swann S, Leonhardt T, Wuori D.Consultation in paediatric rehabilitation for behaviour problems in young children with cerebral palsy and/or developmental delay. Pediatr Rehabil. 2002;5(2):99-106. 8.Bez autora.The role of the pediatrician in prescribing therapy services for children with motor disabilities. American Academy of Pediatrics Committee on Children With Disabilities. Pediatrics. 1996 Aug;98(2 Pt 1):308-10. 9.Kottorp A, Bernspang B, Fisher AG.Validity of a performance assessment of activities of daily living for people with developmental disabilities. J Intellect Disabil Res. 2003;47(Pt 8):597-605 10.Stewart KB. Ricardson PK. Occupational Therapy Evaluation in Paediatrics .U: Case-Smith J,ur. Occupational Therapy for Children. 4.izd. St.Luis:Mosby 2001, str 190-216. 11.Hunter J.G.Neonatal Intensive Care Unit . U: Case-Smith J, ur. Occupational Therapy for Children. 4.izd. St.Luis:Mosby 2001,str 636-707. 12 . Uyanik M, Bumin G, Kayihan H. Comparison of different therapy approaches in children with Down syndrome. Pediatr Int. 2003 ;45(1): 68-73. 13. Roley SS, Clark GF, Bissell J, Brayman SJ; Commission on Practice.Applying sensory integration framework in educationally related occupational therapy practice (2003 statement). Am J Occup Ther. 2003;57(6):652-9. 14.Ayers JA. Dijete i senzorna integracija, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002. 15.Parham LD, Mailloux Z. Senzory Integration , U: Case-Smith J, ur. Occupational Therapy for Children. 4.izd. St.Luis: Mosby 2001, 329-379. 16.Baloueff O. Senzory Integration, U: Blesedell Crepeau E, Cohn ES, Boyt Schell BA, ur. Willard and Spackman's Occupational Therapy , 10 izd.Philadelphia: Lippincott, Williams &Wilkins,2003; 247-252. 17.WHO. International Classification of Functioning Disability and Healt.Geneva.WHO ,2001. 18.Richardson PK. Use of Standardized tests in Pediatric Practice ,U: Case-Smith J,ur. Occupational Therapy for Children. 4.izd. St.Luis: Mosby 2001,217-64. 19.Lammi BM, Law M.The effects of family-centred functional therapy on the occupational performance of children with cerebral palsy. Can J Occup Ther. 2003;70(5):285-97. 20.Edwards M, Millard P, Praskac LA, Wisniewski PA. Occupational therapy and early intervention: a family-centred approach.Occup Ther Int. 2003;10(4):239-52. 21.Cook Merrill S, Mulligan SH.Neurological Dysfunction in Children, U: Blesedell Crepeau E, Cohn ES, Boyt Schell BA, ur. Willard and Spackman's Occupational Therapy , 10 izd.Philadelphia: Lippincott, Williams &Wilkins,2003;699-719. 22. Petrofsky JS, Petrofsky D.A simple device to assess and train motor coordination. J Med Eng Technol. 2004;28(2):67-73. 23.Chen CC, Heinemann AW, Bode RK, Granger CV, Mallinson T.Impact of pediatric rehabilitation services on children's functional outcomes. Am J Occup Ther. 2004;58(1):44-53.     PAGE 1 PAGE 7 <dx§֮,pN"j~8:<>@BDFHJ$ td]ta$ddJLNPRTjp~^,.|~NPZdz~|~LNZXX rͼͱh70JmHnHuhrg0JmHnHu hrg0Jjhrg0JUjhrgU hrgCJhrg5mHsHhrgmHsHhrg hrg5/Z0^rtvxz|~ddh]h&`#$(. A!"#$% DyK milan.miocinovic@zg.htnet.hryK `mailto:milan.miocinovic@zg.htnet.hryX;H,]ą'c8@8 Normal_HmH sH tHF@F Naslov 1$$@&a$>*mHsHu@@@ Naslov 2$@&5mHsHu6@6 Naslov 3$@&>*h@h Naslov 4.$hdh$d%d&d'd@&^hCJ mHsHu>A@> Zadani font odlomkaZi@Z Obi na tablica :V 44 la .k@. Bez popisa 8 @8 Podno~je  9r LP@L Tijelo teksta 25CJ mHsHuNB@N Tijelo teksta$a$>*CJmHsHu2)@!2 Broj straniceXOX Definition List h^hCJhmHsHtH uDQ@BD Tijelo teksta 3d56U@Q6 7 Hiperveza >*B*phii2]^c Z5b}N+./019G ! { | } ~  5 J | } ~ Y   pqrstuvwxy~ m %!%%*,--"2u245778V99;;@@BCD-H>HINPT3UUwXXYYYYYYYYYYYYYYYYZ[[\]9^``qaaabbbbbJcKcoccKd eeoefZgChhhhh!i"iqi{i|i}i~iiiiiiiiiiiiiiiiiiii0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000X0X0X0X0X0@0@0X0X0D &&&)OzQ TVhz9?BCDEF{@ Vw'J:<=>@Ayz|};3iX  ")!!l,2$H>Y}͸@0(   B S  ?i%'+"$-.02<AEFMNQRUVZ[\]`almvw! , . 3 4 < = B D N O W Y ^ _ d f o q z   , 2 J P T Z [ b ~ ( s t S T[ !&-.79=BLMRUZ[]_ijqrzHT !!##%%%%%%%%%%%%%& &&&&&&&#&*&6&:&<&=&E&H&O&Q&S&T&]&_&a&b&l&m&z&{&~&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&''''''''$'/'7'<'?'A'E'F'J'L'R'S'U'V'X'Y'`'c'm'n'p'q'u'w''''''''''''''''''''''''''''''''''''((( ( (((#('(0(1(9(;(C(E(N(O(P(Q(\(](h(r(w(x({(|((((((((((((((((((((((((()))))!)()4)8)9)@)A)B)C)H)L)M)S)])^)f)i)l)m)q)v)y){)))))))))))))))))))))))))))))))))))** * *****"*%*&*'*1*2*=*>*I*L*R*S*U*V*a*d*l*n*p*q*x*z************++++++,, ,,,,,$,U,b,o,v,w,,,,=.F.G.M.y........Z/e/F0X000"2*2>2F2G2J2K2O2P2^2_2j2k2s2y2222222222222222222222222222233333 3)3334&4(4/4345464:4R45577;;;;";#;+;,;8;C;H;I;R;S;^;_;g;;FAGAIAJAAAJCKCJDKDGGGGGGGHHH%H'H-H}IIsMyM|M~M?NANO!OUO\OOOdQlQQQQQeSySZZ ZZZZ#Z.Z/Z2Z@ZGZHZPZQZUZVZ^ZcZgZhZmZZZZZZZZZZZZZZZZ[[\ \\\\'\*\/\8\N\\\\\0]3]7]8]=]R]Y]Z]]]^]f]s]w]y]~]e^n^r^w^x^^^_&_0__``````aaaa2a9a:a=a>aFaSaWaXa]aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaabbbbbbbbbbbJcPcUcVcZcccccccccccddddd$d0d4d6d;dZdadbdmdrd{d|ddddddddddWegeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeefff"f'ffffffffagbgigjgkgmgxgygggBhChFhGhhhhhhh i"iNiSiXiYi]iiiiiiiiiiiiiiii^bc  YZ45ab|}MN*+-189F G  5 I J { 19Wg lm $!%!%%%;(N(*,,,---!2"23222244/444556666X7f777+83888::;;_;i;< =y====q>|>@?L???[@n@@@ AADDFF GG>HIINNPPTT2U3UUUvXwXXXYYYYZZZ*[,[R[[[[[[[[N\\\\\0]]]8^__ _%_______``````%apaqaaaabb|bbbbKc[c`cccocccJdKdddd eeeeWemeoefffffffKgNg\gagghhh"i*iNi^icifiiiiiiiiiiiiiiii3333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333biiiiiiiiiiiiiiiqZ0~6Dd: ~ z2hh^h`o(-0^`0>*o(.hh^h`o(.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.Dd:q0~6~ z 4rg7Qub+.D-Hiiiiiiii@ %&'(),27i`` ` ``` `D@`(`.`0`@`N`P`R`T`V`\`h`UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1h6[Ɇ6[ɆODfY5Y5q4dSiSi2HX ? 42Za stampu-zavrano RT Miocinovic Ozren Digula    Oh+'0  8 D P \hpxZa stampu-zavrno RT  MiocinovicNormalOzren Digula2Microsoft Office Word@ @r@@@@Y՜.+,D՜.+,D hp|  SP5Si' Za stampu-zavrno RT Naslov 8@ _PID_HLINKSAv]$mailto:milan.miocinovic@zg.htnet.hr/  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FиɽData 1TableMWordDocument*SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q