Naslov
Cijepljenje protiv spolno prenosivih infekcija
(Vaccination against sexually transmitted diseases)

Autori
Jureša, Vesna ; Juriša, Adriana ; Musil, Vera ; Petrović, Davor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
10. simpozij o spolno prenosivim bolestima i urogenitalnim infekcijama : simpozij Slavka Schönwalda s međunarodnim sudjelovanjem : Knjiga Sažetaka / - Zagreb : Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević ; Hrvatsko društvo za urogenitalne i spolnoprenosive infekcije, 2008, 6-6

Skup
Simpozij o spolno prenosivim bolestima i urogenitalnim infekcijama simpozij Slavka Schönwalda s međunarodnim sudjelovanjem (10 ; 2008)

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 07.03.2008. - 10.03.2008

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
cijepljenje; spolno prenosive infekcije; humani papiloma virus (HPV)
(vaccination; sexually transmitted diseases; human papillomavirus (HPV))

Sažetak
Spolno prenosive infekcije jedan su od vodećih javnozdravstvenih problema među mladima i od osobitog su društvenog značaja obzirom na očuvanje reproduktivne sposobnosti pojedinca. Suvremena medicina učinila je ogromne korake u sprečavanju mnogih, prvenstveno dječjih zaraznih bolesti, upravo zahvaljujući cijepljenu. Nažalost kad je riječ o spolno prenosivim infekcijama nije se pokazala toliko uspješnom. Dosadašnji rezultati u razvoju i primjeni cjepiva protiv spolno prenosivih infekcija nisu dali dovoljno dobre rezultate da bi se sustavno provodilo cijepljenje iz sljedeći razloga: Chlamydia trachomatis – naglašena imunopatologija, Treponema pallidum – slaba imunogenost, Neisseria gonorrhoeae – široka heterogenost antigena, Human herpes simplex virus typ 2 – nepotpuna atenuiranost virusa, Human imunodeficient virus . Uspješno se provodi cijepljenje protiv Hepatitis B virusa. U širu primjenu u posljednjih godina ulazi i cjepivo protiv humanog papiloma virusa (HPV). S aspekta ovih autora cijepljenje protiv humanog papiloma virusa otvara prije svega nekoliko etičkih dilema i pitanja na koje treba odgovoriti: a) Zemlje koje imaju visoki obuhvat skriningom za karcinom cerviksa (prije svega skandinavske zemlje) ovog trenutka ne provode sveobuhvatno cijepljenje školske djece i mladih protiv HPV-a, u okviru obvezatnog programa cijepljenje. Nije posve jasno zašto? Za pretpostaviti je da obzirom na njihovo materijalno stanje “ novac” ne bi trebao biti zapreka ; b) Cjepivo ovog trenutka sadrži HPV tipove 16, 18, 6 i 11. U različitim dijelovima svijeta najčešći izolirani tipovi HPV imaju drugačiju učestalost i distribuciju. U nas nema objavljenih rezultata većih studija o proširenosti pojedinih tipova HPV-a u karcinomima cerviksa. Uvažavajući da postoji unakrsna imunost i visok stupanj zaštite ukoliko se cijepi i s tipovima 16, 18, nije jasno zašto cjepivo ne sadrži i druge tipove HPV, ako već sadrži i tipove 6 i 11 ; c) Svi koji preporučuju cijepljenje, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju, ističu da je i nadalje potrebno provoditi sve ostale preventivne mjere za sprečavanje širenja spolno prenosivih infekcija (redovita uporaba prezervativa, kasnije stupanje u seksualni odnos, manji broj seksualni partnera), redoviti sistematski ginekološki pregledi i u okviru toga skrining za rano otkrivanje karcinoma cerviksa. Na koji način će biti u praksi osigurano da uistinu djeca i mladi koji su cijepljeni protiv HPV-a dovoljno dobro budu obaviješteni o potrebi preventivnih pregleda? Ovakve preventivne mjere se razlikuju od dosadašnjih kada smo ih cijepili protiv drugih bolesti, kao što su dječje zarazne bolesti Premda smo bili svjesni da zaštita nije 100%, ipak su bili zaštićeni od težih posljedica ili komplikacija tih bolesti. Umjesto zaključka Djelotvorno cijepljenje protiv bilo koje bolesti, uključujući i spolno prenosivih infekcija, je ideal intervencije svih koji rade u javnom zdravstvu, a posebice zaštitom zdravlja mladih. Ali po prvi puta se nalazimo pred više neodgovorenih pitanja kad je riječ o cijepljenu protiv HPV-a i za nas (autore ovog rada) najvažnije je: Može li i treba li cijena cjepiva, odnosno materijalni status obitelji, biti kriterij da li će neko dijete biti ili ne cijepljeno?. Naš odgovor je “ NE” . Ograničeni materijalni resursi kojima raspolažemo u zdravstvu (a s tim se susreću i vrlo bogati) navodi nas da odaberemo prioritete. Pri odabiru prioriteta rado bi čuli što je više argumenata i stručnih analiza kako bi donijeli najbolju moguću odluku u danim okolnostima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA