Naslov
Paleogenski sedimenti Istre i podmorja, njihova raznolikost i rasprostranjenost
(Paleogene sediments of Istria and Istrian off-shore, their variety and distribution)

Autori
Ćosović, Vlasta ; Marjanac, Tihomir ; Moro, Alan ; Premec-Fućek, Vlasta

Izvornik
Acta Bullearum II. (1331-9922) II (2008); 57-66

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Paleogen; Istra; Podmorje Istre; Sedimentne stijene
(Paleogene; Istria; Istria off-shore; Sedimentary rocks)

Sažetak
Paleogenske stijene istarskog poluotoka dijelom su nastale na plitkomorskoj karbonatnoj platformi, dijelom u bazenu i dijelom u prijelaznim okolišima platforma-bazen. Stijene istaložene u uvjetima plitkomorske karbonatne platforme (kviz-srednji lutet), ukupne debljine do 120 m, obuhvaćaju dvije litološke jedinice: (1) muljevite vapnence, nastale u lagunama, plitkom moru ili boćatim okolišima, koje nazivamo Liburnijska formacija ; (2) vapnence bogate raznovrsnom zajednicom velikih foraminifera, muljevite i zrnaste potpore, nastale u uvjetima morfološki raščlanjene platforme i to su tzv. Foraminiferski vapnenci. Tonjenjem odnosno nestankom platforme stvorio se prostor u kojem se razvijaju sedimenti prijelaznih okoliša, tzv. Prijelazne naslage (srednji-gornji lutet). To je 8-15 m debela litološka jedinica, sastavljena od vapnenaca muljevite potpore s glaukonitom koji se izmjenjuju s laporovitim vappnencima ili s laporima. Sedimenti imaju karakterističan, raznovrstan fosilni sadržaj. Tu su nađeni ostaci rakovica i ježinaca, solitarnih koralja, piritizirane ljušture školjkaša, kamene jezgre puževam zbi morskih pasa, pretaložene velike foraminifere, a planktonske i male bentičke foraminifere i teredinidi su u primarnom položaju. Prema omjeru planktonskih i bentičkih foraminifera, dubina taloženja ukazuje na naglo produbljavanje, od vapnenaca istaloženih na dubinama donje fotičke zone (100-150m) do "Globigerinskih" lapora istaloženih na dubinama koja se procjenjuje na oko 1000m. Bazenski sedimenti talože se od gornjeg luteta do priabona u tektonski jako dinamičnom, zatvorenom i relativno malom prostoru (na dubinama od 600 do 1200 m, Marinčić i dr., 199). Materijali koji izgrađuju sedimente donose se iz svih smjerova. Ove se tipične fliške naslage sastoje od pravih turbidita, pješčenjaka i sedimenata fosilnih podmorskih klizišta.U istarskom podmorju nalazimo 700m debeli slijed paleogenskih (paleocen/donji eocen - kraj donjeg oligocena) sedimenata istaloženih u dubokomorskom bazenu. Sedimenti sadrže bogatu i raznovrsnu zajednicu planktonskih foraminifera.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA