ࡱ> |~{#`bjbj5G5G .W-W-2@ &&&&&&&: 8 D:`2>TTTT///!!!!!!$h!E&/////E&&TT/"&T&T/:,&&[T2 `VD Q ,00` Rz"z"[z"&[///////EE{^///`////::: ::: :::&&&&&& Kulturni i arheoloaki turizam Daniela Angelina Jelin i, Institut za meunarodne odnose,  HYPERLINK "mailto:daniela@irmo.hr" daniela@irmo.hr "Godina je 1984., godina za koju je Orwell obeao da e nam donijeti najviae zla, najgore posljedice masovnog druatva. Mjesec je kolovoz, a grad je Pariz. U tom mjesecu svi Pari~ani napuataju svoj grad, a & samo strani turisti-neznalice dolaze u posjet. Mjesto je Eiffelov toranj. Jedan od tih turista sam i ja. & Novine su proglasile da je 'turisti ki boom' zavraio. U godinama koje su odmah uslijedile, poneato razo arano druatvo oatro se okrenulo prema sebi, osobito preispitujui vlastite 'moderne' proizvode. Jedan od njih bio je turist: razuzdan, one iaiva , voajer. Loa glas o njemu daleko se proairio i o njemu su pisane radikalne kritike& No, & turizam je i dalje ostao glavna industrija u porastu & Turist nije otiaao  gdje bi i mogao otii ako ne diljem svijeta  kako bi pobjegao od svog posla 49-tjedana-u-godini? Potraga za romanti nom egzotikom joa je uvijek ~iva sa svim svojim prateim iluzijama i pogreakama. Ipak, trendovi u turizmu promijenili su smjer. Nakon trideset godina postojanja, moderni turist postao je samouvjereniji. Dok putni ki agenti prodaju jednaki broj zrakoplovnih karata, sada prodaju manje aran~mana. Turist je spremniji putovati samostalno& Umjetnost, ta velika banka imid~a iz koje proizlaze 'ugoda i kultura', dominantno se po ela baviti suvremenim i svakodnevnim iji je prosta ki glasan amblem konzerva juhe Andyja Warhola." Tako Maxine Feifer opisuje post-turista u svojoj knjizi Tourism in History: From Imperial Rome to the Present. Nakon masovnog turizma koji je svima omoguio arobnu promjenu lokaliteta te ujedno i bijeg iz stvarnosti, dogaaju se bitne promjene: turisti ka se putovanja skrauju, putuje se eae, a interes turista viae nije na atraktivnosti destinacije ve je u vezi s vlastitim interesima. Iskustvo, novost, aktivnost i edukacija osnovne su odlike tog novog tipa turista. Bitno je do~ivjeti i u~ivjeti se, nau iti neato novo, a pritom aktivno sudjelovati u lokalnim dogaanjima. U takvoj se okolini raa kulturni turizam. Njegovo postojanje u turisti koj industriji oduvijek je bilo prisutno. Naime, i za putnike iz pret-Kolumbovog doba mo~e se rei da su bili kulturni turisti, jer je osnovni motiv putovanja, u to doba, osim ratovanja i vjere, bilo upoznavanje kultura i destinacija koje su druga ije od vlastite. Osim toga, kulturu se oduvijek smatralo prigodnim promid~benim sredstvom u turizmu iako se ona izravno nije prodavala. Obi no je u turisti kim broaurama slu~ila kako bi do arala ugoaj destinacije za turista koji putuje naj eae radi odmora. Osamdesetih godina proalog stoljea, kultura iz tr~iane niae prerasta u osnovnu turisti ku ponudu. Odreeni segmenti turisti ke populacije pokazuju interes za kulturu kao osnovnu motivaciju koja ih tjera na promjenu lokaliteta i to naj eae viae puta godianje u kratkim, naj eae vikend-periodima. Razvija se urbani turizam pronalazei izvrstan su~ivot s kulturnom ponudom koja uklju uje i zabavu tijekom produljenih vikenda. Istovremeno, kultura u pojedinim destinacijama i dalje egzistira kao dodatna turisti ka ponuda nudei 'opim' turistima razlikovnost od ostalih destinacija. Strategija razvoja hrvatskog kulturnog turizma navodi tri osnovna tipa turista koji se zanimaju za kulturu, ali u razli itim intenzitetima: turisti privu eni kulturom, ija motivacija dolaska u destinaciju nije vezana uz kulturu, ali u doticaju s njom usput u njoj u~ivaju; turisti inspirirani kulturom, ija je motivacija izrazito kulturna, ali se usmjerava samo prema velikim kulturnim dogaajima koji su u trendu; te turisti motivirani kulturom, ija je osnovna motivacija za putovanje kultura. Posljednji tip turista prisustvuje izrazitim kulturnim dogaajima i posjeuje kulturne atrakcije, a izbor destinacije obi no ovisi o njegovim specijaliziranim interesima. Ipak, taj tip turista ne mora nu~no imati specijaliziran interes, ve ga mo~e mijenjati, ali mu motivacija uvijek ostaje u domeni kulture jer po iva na kulturnom znanju. On je pravi kulturni turist. Svi ti tipovi turista imaju profitabilni potencijal, no svima je, dakako, uvijek najzanimljiviji pravi kulturni turist, ovdje nazvan turistom koji je motiviran kulturom. Profil takvog turista ukazuje na osobu koja ima specifi ne interese, ima viai stupanj obrazovanja, viae zarauje u domicilnoj zemlji, ima veu plate~nu mo, ostaje du~e u destinaciji i aktivniji je od 'prosje nog' turista. Karakterizira ga individualnost ato se odra~ava na vlastitu organizaciju putovanja (tzv. 'uradi-sam' programi) zbog ega se naj eae koristi internetom kao sredstvom organizacije vlastitih putni kih itinerara. Priroda kulturnog interesa tog tipa putnika, nadalje, dijeli se na njegov opi interes za kulturu i specijalizirani interes za kulturu. Robert Stebbins u svom lanku Cultural Tourism as Serious Leisure opisuje kako se 'karijera' opeg kulturnog turista razvija s akumuliranjem njegovih vlastitih znanja o razli itim zemljama, regijama, gradovima o kojima u i i koje usporeuje. S druge strane, specijalizirani kulturni turist kontinuirano se usredoto uje na jedan lokalitet ili mali broj lokaliteta kako bi ga u potpunosti 'savladao' ili se pak usredoto uje samo na jedan vid umjetnosti, ovisno o vlastitim interesima. Oba tipa turista izbjegavaju komercijalizaciju predmeta svojih prou avanja. Slo~enost interesa kulturnih turista te mnoatvo resursa koje kulturni turizam obuhvaa uzrok su teakoa u definiranju samog pojma kulturnog turizma. Mnoge definicije koje literatura danas poznaje koriste se jednokratno kako bi autor koji ih koristi pomou njih dokazao svoje teze. Iako sve zadovoljavaju formu odnosno ispunjavaju svoje zadatke u datom okviru, esto im se zamjeraju i poneki nedostaci. Naime, ponekad se odnose samo na materijalne aspekte kulture zaboravljajui nesumnjivu va~nost nematerijalne kulture i njen turisti ki potencijal. Takoer, definicije esto izostavljaju pojam zabave koja je osnovna sastavnica turizma usredoto ujui se samo na elemente visoke kulture. Ili se pak fokusiraju samo na 'prave' kulturne turiste (motivirane kulturom) zaboravljajui da je kultura element svakog putovanja iako mu to nije bila prvotna namjera. Stoga, umjesto potrage za 'jedinom pravom' definicijom, ato se ini nemoguim, bolje je usredoto iti se na sustav kategorija u definiranju kulturnog turizma koji predla~u Bob McKercher i Hilary du Cros u svojoj knjizi Cultural Tourism: The Partnership between Tourism and Cultural Heritage Management. Taj sustav svrstava definicije kulturnog turizma u etiri airoke kategorije: definicije s turisti kom osnovom, motivacijske definicije, iskustvene definicije i operativne definicije. Definicije s turisti kom osnovom smjeataju kulturni turizam u airi okvir turizma, odnosno u teoriju turisti kog menad~menta dok motivacijske definicije isti u ulogu kulturne motivacije u definiranju kulturnog turizma. No kulturni turizam ne uklju uje samo motivaciju, ve i iskustvo odnosno kontakt s lokalnom zajednicom ato uklju uje i odreeno obrazovanje, ali i zabavu. Takve definicije McKercher i Du Cros zovu iskustvenim definicijama dok se operativne definicije naj eae upotrebljavaju, a uklju uju i operativnu komponentu. Gotovo je nemogue postaviti apsolutne parametre, ato zbog resursa kojima se kulturni turizam slu~i ato zbog turista koji se slu~e resursima. Zapravo, kulturni je turizam postao krovni termin za airok raspon aktivnosti, koje uklju uju povijesni, etni ki, umjetni ki, muzejski i ostale vrste turizma. `to je onda kulturni turizam? Ne navesti niti jednu definiciju opravdavajui se njihovim mnoatvom inilo bi se neozbiljnim pa emo, pragmati ki, ponuditi sljedeu, koju koristi i Strategija razvoja hrvatskog kulturnog turizma, s pravom je nazvavai operativnom za vlastite potrebe: Kulturni turizam ozna ava posjete osoba odreenoj destinaciji izvan mjesta njihova stalnog boravka motivirane u cijelosti ili djelomi no interesom za povijest, umjetnost, baatinu ili stil ~ivota lokaliteta, regije, zemlje. Tom definicijom kultura obuhvaa i materijalnu dimenziju  muzeje, galerije, koncerte, kazaliata, spomenike i povijesne lokalitete, ali i nematerijalnu dimenziju  obi aje, tradicije, obrte, vjeatine. Turisti se smatraju kulturnim turistima ako su barem djelomice motivirani ~eljom za sudjelovanjem u kulturnim aktivnostima. Pravi kulturni t:<>  " & ( *  X `R*HRZ\^dPٺ嶲}qh8ph 76mH sH  h {6h^AhhUh^hLxh 7h1h!h7/&h7/&6h7/&h5[Wh {hvhhY0JCJaJ#jhhYCJUaJjhYCJUaJhYCJaJhbA5CJaJhY5CJaJ+<>$ & ( #(,l29< AdCEIY$d`a$gd/ddx]d^gdZ dx^gdQw $xa$gd`) $xa$gd $xa$gd G$a$gdY$a$gdYd~hL\" Bx~B 4!|!~!!","""""#####$$$$$$$%ȼhh5 h5]hh5] h6]h hh h5h`qhb hTthhRphZ>vh"Ph@h,[_hUxhhCht.ph;hJ4hy:hpIh;hamh G0%%#(V((+++,0,4,,,,,,, . .H.X.Z.h.j.n.p.~......N0j001 2f2h2l2234h5l555599999N:h8!}hh Dhhhh@GhAghg,hghZ h|h h|h`)h`)hH HhH H6hH HhH H6mH sH hH Hhkthh"LhYhPh?!h h?Eh5N::::::::::;;";$;2;4;:;<;L;N;^;`;t;<<<&==V>> ????f@@HAB$BDCdCDDDE&E(EEEEEFIIIJǿûh hphNWhph h] h6]hph6]hhNWh+^(hQw h?EhQw hQwhQwhd> hhh2 h2 6h2 h2 6mH sH h2 hhHv7urizam, dakle onaj koji uklju uje posjetitelje motivirane kulturom, usko je podru je. Obraa se maloj skupini putnika i ini tr~ianu niau. No, ak i u okviru tako uskog podru ja mogue su daljnje specijalizacije. U novije vrijeme razvijaju se tzv. kreativni turizam te hobi turizam. Te vrste kulturnog turizma imaju kreativnu dimenziju odnosno izuzetno usko specijalizirane interese putnika. Crispin Raymond kreativni turizam definira kao oblik turizma koji se razvio iz kulturnog turizma, a uklju uje u enje osobite vjeatine za vrijeme godianjeg odmora koja pripada kulturi receptivne zemlje odnosno zajednice. Kreativni turisti razvijaju svoj kreativni potencijal, pribli~avaju se lokalnom stanovniatvu aktivno sudjelujui u radionicama i obrazovnim iskustvima koji ocrtavaju kulturu odmorianih destinacija. Radi se, dakle o su~enoj tr~ianoj niai unutar kulturnog turizma koja je u potpunosti u skladu s postmodernisti kim konceptom turizma jer promi e iskustvene aktivnosti. Mnoge turisti ke agencije danas nude takve kreativne programe koji uklju uju te ajeve crtanja/slikanja, izrade predmeta od keramike, kuhanja i sl. No, Raymondova definicija kreativnog turizma inzistira na u enju osobite vjeatine koja pripada kulturi receptivne zajednice ato s prethodno navedenim agencijskim paketima esto i nije slu aj. Ipak, svaki turisti ki boravak izvan stalnog mjesta prebivaliata koji uklju uje vlastitu izradu odreenih predmeta ili u enje nove vjeatine kreativni je izraz turista pa ga mo~emo smatrati kreativnim turizmom. Arheoloaki turizam za mnoge posjetitelje predstavlja u enje nove vjeatine (rad na iskopavanju artefakata) te na taj na in predstavlja dimenziju kreativnosti. S druge strane, joa jedan usko specijalizirani oblik kulturnog turizma je hobi turizam. Prema Wikipedia-i, hobi je rekreativna aktivnost u slobodno vrijeme. On se prakticira iz interesa i u~ivanja, a ne iz financijskih pobuda. Primjerice, to su sakupljanje, izrada, popravljanje, sport i obrazovanje u kasnijoj ~ivotnoj dobi. Bavljenje hobijem mo~e razviti va~ne vjeatine, znanja i iskustvo, a osnovni cilj bavljenja hobijem je osobno ispunjenje. Arheoloaki turizam na isti na in mo~emo kategorizirati kao oblik hobi turizma osobito stoga ato hobi podrazumijeva i 'obrazovanje u kasnijoj ~ivotnoj dobi', a veliki dio korisnika arheoloakog turizma su starije osobe koje ~ele dosanjati svoj mladala ki san  bavljenje arheologijom. U na elu, hobijem se bavi u slobodno vrijeme koje se mo~e poklapati i s vremenom godianjeg odmora. Pravi hobisti svojim se predmetom interesa bave u slobodno vrijeme kada su kod kue, u svojoj domicilnoj zemlji, a taj ih interes ponekad nagoni i na putovanje pa destinaciju biraju upravo prema predmetu vlastitog interesa. Arheoloaki turizam, prema tome, esto uklju uje hobisti ke interese, ali i kreativnost pa ga se mo~e svrstati u te usko specijalizirane kategorije kulturnog turizma. Arheoturizam ili arheoloaki turizam openito se definira kao alternativni oblik kulturnog turizma iji je cilj promid~ba strasti za povijesnu arheologiju odnosno zaatitu povijesnih lokaliteta. Radi se o zajedni kom radu arheologa, paleontologa, antropologa, povjesni ara te stru njaka za putovanje koji putniku nude nezaboravno iskustvo kroz intenzivni te aj o tim specijaliziranim manifestacijama ljudskog znanja. Na taj na in, posjetitelj nije samo obi ni turist ve aegrt povijesnih znanosti. Ta strast za proaloau mo~e se u turisti koj praksi manifestirati kroz ponudu iskopavanja joa neistra~enih nalaza ato putniku omoguuje izravno iskustvo bavljenja arheologijom odnosno u enje nove vjeatine. S druge strane, arheoloaki turizam podrazumijeva i jednostavne posjete arheoloakim lokalitetima, muzejima, interpretacijskim centrima, uprizorenja povijesnih dogaanja, festivale, kazaliate odnosno sve proizvode vezane uz promid~bu arheologije javnosti. Taj oblik arheoloakog turizma prezentacijskog je tipa i ne uklju uje kreativnu dimenziju, ali poveava akumulaciju arheoloakih znanja turista tj. mo~e biti i njegova hobisti ka aktivnost. Vjerojatno najva~niji lokaliteti promid~be arheoloakog turizma u svijetu danas su Stonehenge te egipatske piramide. Iako je arheoloaki turizam prili no recentni oblik turizma, mnoge zemlje koriste svoje arheoloake lokalitete kao resurse gospodarskog prihoda te alternativnu aktivnost odr~ivog gospodarskog, ali i druatvenog razvoja. Tako npr. Italija promi e Pompeje, Ostiju anticu ili svoje etrua anske lokalitete, Gr ka atensku Akropolu, Delfe ili Mikenu, Jordan Petru, Peru piramide Inka, a Meksiko piramide Maja. Uzbuenje koje takav oblik turizma pru~a o ituje se u potrazi za nepoznatim, za novim saznanjima, a pro~eto je misti noau ~ivota proalih svjetova. Misterij koji obi no pro~ima takve lokalitete poslu~io je i u najupe atljivijoj od svih kulturnih industrija  filmu. Tako Indiana Jones, Lara Croft i istra~iva i Jurskog parka dodatno poma~u u promid~bi arheoloakog turizma koji je izuzetno pogodan za kreaciju pri a. Bez pri a nema ni nove vrste turizma, a proalost obiluje mitovima i legendama. 'Arheologija je potraga za injenicama& ne istinom. Ako tra~ite istinu, predavanja Dr. Tyree-ja su na kraju hodnika', govorio je Indiana Jones. Naime, svaki novi pronaeni materijalni dokaz predstavlja moment koji mo~e promijeniti povijest i naaa saznanja o njoj. To arheoloaki turizam ini osobito uzbudljivom aktivnosti koja pru~a iskustvo koje se dobro plaa. Naime, ta vrsta turizma jedan je od najbolje plaenih oblika kulturnog turizma: za dvotjedne aran~mane esto je potrebno izdvojiti i do petnaestak tisua ameri kih dolara po osobi! Radi se o izuzetno individualiziranim turama uz osobne vodi e, esto doktore znanosti koji su specijalizirali arheologiju ili srodne znanosti koji pru~aju 'potpuno uranjanje u arheologiju, povijest i kulturu posjeenog podru ja', kako to opisuje reklamna broaura jedne od agencija specijalizirane upravo za tu vrstu turizma. Takvi aran~mani uklju uju i vrhunske hotele, gastronomiju te kulturna dogaanja. Arheoloake ture pru~aju aktivni odmor. Lokaliteti su obi no veliki i zahtijevaju puno hodanja po neravnom tlu. esto zahtijevaju penjanje po stijenama i putovima poplo anim kamenjem ili visokim nejednakim stepenicama hramova. Iz tog razloga nisu namijenjena airokoj publici koja nije u stanju slijediti korak vodi a. Ve i ta injenica arheoloakom turistu pru~a osjeaj 'odabranog' pa i cijena koju za to treba platiti dobiva razumne osnove. Osim toga, aran~mani se esto i kroje upravo po interesima i ~eljama putnika ato dodatno povisuje cijenu. U turisti kom smislu, donekle je apsurdno ato tako visoka cijena aran~mana uklju uje i te~ak rad. Naime, osim ubrzanog i napornog tempa koji je nametnut u obilasku arheoloakih graevina, aran~mani esto podrazumijevaju rano ustajanje te fizi ki rad na terenu. Zadovoljstvo otkrivenim odnosno nau enim, meutim, nadilazi umor i potvruje vrijednost za turisti ki novac. To dokazuje i brojnost agencija specijaliziranih upravo za arheoloaki turizam od kojih prednja e one ameri ke. Hrvatska se, izmeu ostalog, orijentirala i prema razvoju kulturnog turizma i jedna je od rijetkih zemalja koja u tom smislu posjeduje i strateaki dokument joa iz 2003. godine. Odreeni napredak u tom je podru ju postignut osobito od 2005. godine na ovamo, meutim joa uvijek nedovoljno sna~an da bi privukao vee meunarodno tr~iate. Pomaci koji su u injeni, za kulturni su sektor izuzetno zna ajni budui da je sve manje prora unskih sredstava za kulturu. U turisti kom smislu ~eljeli bismo joa viae, ato je uz mnoatvo resursa koje posjedujemo realno i mogue. Iako se Strategija razvoja hrvatskog kulturnog turizma posebno ne bavi arheoloakim turizmom, potencijali koje on ima te meunarodna iskustva koja dokazuju njegovu isplativost, putokazi su koji nas usmjeravaju na posveivanje viae pa~nje upravo toj turisti koj niai. Mo~da baa arheoloaki turizam predstavlja vrata za ulazak hrvatskog kulturnog turizma u kraljevstvo kristalne lubanje&     JVVWW4XjXXXYY Y]x__ccccfhhhhhhhhhhiiiiiiii&i(i6i8i@iBiFiHiLiNiPiRidifijilini~iiiiiiiźٲhh3MGmHsH h3MGh3MGh3MGh3MGmHsHhh+^EmHsHh+^Eh|4h|4]h|4h|4\h|4hhh//hqoh&h^fhJh U=Y]*chfklpu>dhjnptvz|~ $xa$gdZ$d`a$gd|4$d`a$gd/iiiiiiiiiiiiiijdkfkll2nooppqh5Zh6h9Phyh%hDG h@uh3o mH sH h3o hchh?h5oh{e>hB^hBChV hht h|4h3MGh3MGmHsH h3MGh3MG0{{{{{{{4|R|V||}~^Rr҅ hĈ<>F6PTV`ÿ{wswowohph)h`7hh(Uhi hVhNQhh( h'VRhH?hbh{h0Ph`s"hQhw<h[Yth6h0hC:h!D hh*h hTh)hSmH sH  hShSh)h)mH sH  h h)+`4\^@bntĒvx"bdfjlprvx~hIjhIUh*hj*hhiLhVbhe.^hXq%hJh{h h(hw-hKihhNLhh`7",1h. A!"#$% DyK daniela@irmo.hryK Fmailto:daniela@irmo.hryX;H,]ą'c@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List6U@6 Y Hyperlink >*B*phnR@n Body Text Indent 2, uvlaka 2$dh^a$tH >@> > Footnote TextCJaJ@&@!@ >Footnote ReferenceH*NO2N Qw natukniceO$ & Fxa$ aJmH sH hB@Bh Qw Body Text0$ & F 7dhx^`7a$ mH sH tH TORT qo bodytekst$$ ;7x^`7a$aJFV@aF FollowedHyperlink >*B* ph@@_`x #~6s "$'o*+Y,I.0:<2@4@5@7@8@:@;@=@>@A@0000000000000000000000000000@000@000@000@00000L `x #~6s "$'o*+Y,I.0:<A@004e0000 000000000 000000$0000(8((0000000000 000 %N:Ji{`%()*KMNOY&L~'Z@@X8@0(  B S  ?&'/08  =FIO!!""""a%c%i%s%'R)T)A*o*p*q*s*t*w*y*********************************************+Y,e,--00#2&222 445!5F5M5N5S52@2@4@4@5@5@7@8@:@;@=@>@A@^__`w x "#}~56rs ""$$''n*o*++X,Y,-H.I.00::~<<1@2@2@4@4@5@5@7@8@:@;@=@>@A@(]5_6Y,-#1-1{882@2@4@4@5@5@7@8@:@;@=@>@A@--2@2@4@4@5@5@7@8@:@;@=@>@A@ET=Vvh ^`OJQJo(h^`OJQJo(hHh   ^ `OJQJo(h w w ^w `OJQJo(h GG^G`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h PP^P`OJQJo(h   ^ `OJQJo(oh ^`OJQJo(VET=                !qOQvV}p:( !D V 2 DG 3o  ?&J;1}CTt`s"Xq%7/&+^(`)["*j*w-//@1J4`7 7K8y:1>d>{e>H?^A+^E G3MGH H"LiL"P9PNQ'VRS5[W5Ze.^B^,[_Vbt.p8pRp[Yt@uZ>vHvQwLx8!}b cbAam {@G/`qYUxNW@I(|4NL?gYTZ U DJ6^f pI0Pt i (U"|IBC> 6h?!)^C:w<5o)mfKi{0pg,>*yLkt;bPqoZAg{%6 0A@sH>U@---- !@@  "P@*,.02:<@FVUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial;Wingdings?5 z Courier New"1c2ˆLcfT 6 t 6 t!4d@@2QHX ?Y2Kulturni i arheoloaki turizamDanielaDaniela  Oh+'0   @ L Xdlt| Kulturni i arheoloki turizamDanielaNormalDaniela151Microsoft Office Word@BS@[?@[ݿD 6՜.+,D՜.+,H hp|  IMOt @ Kulturni i arheoloki turizam Title 8@ _PID_HLINKSAh4mailto:daniela@irmo.hrb   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUVWXZ[\]^_`abcdefghijlmnopqrtuvwxyz}Root Entry F@DData Q1TableY"WordDocument.SummaryInformation(kDocumentSummaryInformation8sCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q