Pregled bibliografske jedinice broj: 380421
Šume Hrvatske u svjetlu utjecaja industrijske civilizacije na kopnenu ekosferu
Šume Hrvatske u svjetlu utjecaja industrijske civilizacije na kopnenu ekosferu // Šume Hrvatske u današnjim ekološkim i gospodarskim uvjetima / Rauš, Đuro ; Vukelić, Joso (ur.).
Zagreb, 1988. str. 186-186 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 380421 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Šume Hrvatske u svjetlu utjecaja industrijske civilizacije na kopnenu ekosferu
(Influence of industrial civilization on forests in Croatia)
Autori
Prpić, Branimir ; Seletković, Zvonko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Šume Hrvatske u današnjim ekološkim i gospodarskim uvjetima
/ Rauš, Đuro ; Vukelić, Joso - Zagreb, 1988, 186-186
Skup
Šume Hrvatske u današnjim ekološkim i gospodarskim uvjetima
Mjesto i datum
Drvenik, Hrvatska, 19.09.1988. - 23.09.1988
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
industrijska civilizacija; aeropolucija; antropogeni utjecaj; kisele kiše
(industrial civilization; air pollution; mans influence; acid rain)
Sažetak
Na šume Hrvatske danas značajno utječe industrijska civilizacija. Taj je utjecaj u štetnoj aeropoluciji uvjetovanoj industrijom, termoelektranama, cestovnim prometom, onečišćenim površinskim vodama (kisele kiše, industrijske vode), upotrebom pesticida umjetnih gnojiva i dr. Osim kemijskih utjecaja šume ugrožavaju različiti radovi kojima se iskorištava šumsko zemljište u druge svrhe (industrijske zone, urbanizacija, hidrocentrale, reguliranje rijeka i dr.). Antropogeni utjecaj na šume ovoga prostora prisutan je više tisuća godina, a najjači je na području Mediterana i riječnih dolina Panonske nizine. U tim područjima šuma je mnogo manje od prosjeka SR Hrvatske. Do XIX stoljeća osnovni razlog uništavanja šuma je pretvaranje šumskog zemljišta u poljoprivredno zemljište i neracionalno korištenje šumskih sastojina. U XIX stoljeću mijena se shvaćanje o vrijednosti šuma. U prvi plan dolazi njihova ekološka i socijalna funkcija, ali se povećava i potreba za drvnom sirovinom. Kisele kiše, fotooksidacije, zagađenost zraka daljinskim transportom, prekomjerno iskorištavanje drvne sirovine, klimatske promjene, prevelika upotreba vode, odstupanje od prirodnih struktura šumskih sastojina, vodotehnički zahvati i dr. značajno su ugrozili šume Hrvatske. Oštećenja naših šuma prelaze negdje i više od 60% stabala ugroženih vrsta drveća. Stručnim i političkim mjerama potrebno je sanirati današnje stanje da se spriječe nesagledive posljedice za čitavu društvenu zajednicu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije
