Pregled bibliografske jedinice broj: 380415
Istraživanja u hrvatskim prašumama i korišćenje rezultata u postupku s prirodnom šumom
Istraživanja u hrvatskim prašumama i korišćenje rezultata u postupku s prirodnom šumom // Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava / Glavaš, Milan ; Gračan, Joso ; Komlenović, Nikola ; Krejči, Vladimir ; Matić, Slavko ; Mayer, Branimir ; Meštrović, Šime ; Orlić, Stevo ; Seletković, Zvonko ; Sever, Stanislav ; Tomanić, Simeun (ur.).
Zagreb: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Šumarski institut Jastrebarsko, 1996. str. 97-105
CROSBI ID: 380415 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Istraživanja u hrvatskim prašumama i korišćenje rezultata u postupku s prirodnom šumom
(The research in Croatian virgin forests and the application of results to natural forests)
Autori
Prpić, Branimir ; Seletković, Zvonko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava
Urednik/ci
Glavaš, Milan ; Gračan, Joso ; Komlenović, Nikola ; Krejči, Vladimir ; Matić, Slavko ; Mayer, Branimir ; Meštrović, Šime ; Orlić, Stevo ; Seletković, Zvonko ; Sever, Stanislav ; Tomanić, Simeun
Izdavač
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Šumarski institut Jastrebarsko
Grad
Zagreb
Godina
1996
Raspon stranica
97-105
ISBN
953-6307-20-0
Ključne riječi
prašume u Hrvatskoj, prašuma bukve i jele, istraživanja u prašumi i primjena u gospodarenju prebornom šumom
(virgin forests in Croatia, beech and fir virgin forests, research in virgin forests and its application to selection forest management)
Sažetak
U svakom šumskom ekosustavu bilo bi poželjno imati očuvanu prašumsku površinu jer se pokazalo kako proučavanje pojedinih odsječaka života prašume može dobro koristiti u gospodarenju prirodnom šumom. U Hrvatskoj je najočuvanija prašuma bukve i jele (Abieti-fagetum illyricum Ht. 38) od koje najočuvanije dijelove nalazimo u Dinaridima u poznatim prašumama bukve i jele u Čorkovoj uvali u području Nacionalnoga parka „ Plitvička jezera“ i Devčića tavani u južnome Velebitu. U obje prašume prati se dinamika sastojine pa se iz rezultata gotovo tridesetgodišnjih istraživanja može zaključiti kako je u bukovo-jelovim šumama hrvatskih Dinarida najuspješnije gospodariti prebornim načinom. Uz to se zaključilo kako dio šume u visokome kršu uspijeva u vrlo nepovoljnim stanišnim uvjetima (vrlo plitka tla) i kako bi te dijelove trebalo tretirati kao zaštitnu šumu. U većini stadija dinarske prašume bukve i jele uvijek nalazimo prebornu strukturu sastojine što je putokaz za gospodarsku šumu i ujedno razlika od ostalih europskih prašuma bukve i jele. Osnovni razlog ovoj pojavi su fenomeni krša i njihov utjecaj na tlo.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije