Naslov
Ekološka konstitucija obične jele
(Ecological constitution of Silver fir)

Autori
Prpić, Branimir ; Seletković, Zvonko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Obična jela u Hrvatskoj

Urednik/ci
Prpić, Branimir

Izdavač
Akademija šumarskih znanosti

Grad
Zagreb

Godina
2001

Raspon stranica
255-276

ISBN
953-98571-0-4

Ključne riječi
fiziološka, ekološka i morfološka konstitucija, stanište, obična jela, valencija, Dinaridi
(physiological, ecological, morphological constitution, site, silver fir, valence, Dinaric region)

Sažetak
U ekološkoj konstituciji vrste integrirani su genotip, fenotip, stanište i odnos prema konkurenciji (Ellenberg, 1956). Ta se konstitucija sastoji, dakle, od fiziološke konstitucije ili ekoloških zahtjeva, morfološke konstitucije ili bioloških svojstava staništa i konkurentskih sposobnosti, ponajviše u odnosu prema ostalim vrstama drveća u šumskom ekosustavu. Obična je jela u nas dosta istraživana, što se pretežno odnosi na njezina gospodarska svojstva, rast i prirast, način gospodarenja, upotrebnu vrijednost, dok su ekofiziološka istraživanja jele u našim prilikama dosta skromna. U ovome poglavlju iznijet ćemo dosadašnje rezultate istraživanja različitih sastavnica ekološke konstitucije koristeći se pri tome i stranim iskustvima. Obična je jela u Hrvatskoj najrasprostranjenija crnogorična vrsta drveća i vrlo značajna ekološki i gospodarski. Preborne šume hrvatskih Dinarida bitne su za uravnoteženje vodnih prilika, kako savskoga tako i jadranskoga sliva, te za vodoopskrbu većega dijela Hrvatske danas, a još više u skoroj budućnosti. Jela je već od polovice dvadesetoga stoljeća zbog uske ekološke valencije i zbog velike izloženosti onečišćenomu zraku vrlo ugrožena vrsta. Od svih vrsta drveća u Hrvatskoj obična je jela najugroženija. Razlog su tomu kisele kiše i suho taloženje različitih industrijskih otrova koje potječe od europskih te vlastitih industrijskih zona.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA