Pregled bibliografske jedinice broj: 379831
Oštećenost šumskih ekosustava različitih stanišnih prilika u Republici Hrvatskoj
Oštećenost šumskih ekosustava različitih stanišnih prilika u Republici Hrvatskoj // Zaštita šuma i pridobivanje drva / Sever, Stanislav (ur.).
Zagreb: Hrvatsko šumarsko društvo, 1996. str. 81-89
CROSBI ID: 379831 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Oštećenost šumskih ekosustava različitih stanišnih prilika u Republici Hrvatskoj
(Damage of different forest ecosystem stands in Croatia)
Autori
Seletković, Zvonko ; Tikvić, Ivica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Zaštita šuma i pridobivanje drva
Urednik/ci
Sever, Stanislav
Izdavač
Hrvatsko šumarsko društvo
Grad
Zagreb
Godina
1996
Raspon stranica
81-89
ISBN
953-6307-21-9
Ključne riječi
oštećenost, osutost, požutjelost, ekspozicija, nadmorska visina, četinjače, listače
(crown damage, defoliation, yellowness, exposition, altitude, conifers, broadleaves, stand conditions)
Sažetak
Republika Hrvatska se odlikuje razvijenom orografijom i raznolikim klimatskim prilikama, što je uzrokovalo raznolikost i bogatstvo šumskih ekosustava. Većina tih šumskih ekosustava ima prirodni karakter. To potvrđuje i bogatstvo vaskularnih biljaka, oko 4500 vrsta i podvrsta. Od toga je broja autohtonih šumskih vrsta oko 260. Unatoč tom prirodnom karakteru, šume u Hrvatskoj pokazuju znakove oštećenosti. One su značajno opterećene nepovoljnim biotskim i abiotskim čimbenicima. Oštećenost stabala procjenjivana je u razdoblju od 1987. do 1995. godine prema osutosti i požutjelosti krošanja. Na temelju tih procjena oštećenosti stabala glavnih vrsta šumskoga drveća prema različitim stanišnim prilikama. Prikazana je oštećenost stabala posebno za četinjače i listače, te prema vrstama drveća. Razmatrana je i oštećenost stabala prema nadmorskoj visini i ekspoziciji. Oštećenost stabala prikazana je prema njihovoj dobi, zonalnoj rasprostranjenosti i klimatskim prilikama. Rezultati pokazuju da su četinjače oštećenije od listača. Najoštećenija vrsta drveća je obična jela (Abies alba Mill.), dok je obična bukva (Fagus sylvatica L.) s najmanje znakova oštećenosti prema procjenama od 1987. do 1995. godine. Vrste drveća brdsko-planinskih predjela u Republici Hrvatskoj pokazuju najveću značajnu oštećenost pri kombiniranoj procjeni. Zatim slijede vrste drveća nizinskih predjela, a najotpornije su mediteranske i submediteranske vrste.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije
