Naslov
PRILOG RASPRAVI O PRIRODI ARHIVA I ARHIVSKOG GRADIVA
(Contributing Debate on Nature of Archives and Records)

Autori
Heđbeli, Živana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Arhivska praksa 11/2008 / Kožar, Azem - Tuzla : Arhiv Tuzlanskog kantona i Društvo arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona, 2008, 114-124

Skup
Međunarodno arhivsko savjetovanje 21. savjetovanje „ Arhivska praksa 2008.“

Mjesto i datum
Tuzla, Bosna i Hercegovina, 09.10.2008. - 10.10.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
arhivi; arhivsko gradivo; povijest arhiva; arhivska teorija; razvoj arhiva
(archives; archival records; history of archives; archival theory; development of archives)

Sažetak
Pouzdanih podataka o tome kada su nastali prvi arhivi nema, no arhivi su stari koliko i sama pismenost. Pojava privatnog vlasništva i zakonima uređenih društava dovodi do bilježenja podataka o imovini ili osobi koja vlada. Razvoj modernih država, kapitalizam i moderni oblici poslovanja povećavaju broj događaja koje treba zabilježiti ili urediti, što dovodi do sve većeg stvaranja pisanog gradiva čija je zadaća da određene pojave, činjenice, događaje, prava i pravne poslove pismeno fiksira i zabilježi radi osiguranja dokaza ili pružanja obavijesti. U 19. st. počinje sustavno prikupljanje arhivskog gradiva, i usporedo s tim, osnivanje modernih arhiva. Buđenjem nacionalnih država arhivi dobivaju svoje moderno značenje. Cjelokupni rad modernih arhiva i odnos prema stvarateljima gradiva počiva na konceptu “ životnog ciklusa dokumenata” . Tradicionalne institucije (nacionalna država, brak, kazalište… ), što pokazuje njihova duboka kriza, ne mogu pratiti suvremeni svijet. Moderni su arhivi nastali, kao i ostale tradicionalne institucije, ne bi zadovoljili potrebu građanstva u usponu da se vanjskim sjajem i simbolima izjednači s plemstvom. Žele li izaći iz svoje devetnaeststoljetne uloge, i preživjeti, arhivi moraju iznaći kako odgovoriti na zahtjeve i potrebe civilnog društva. Arhivisti trebaju standardizirati i profesionalizirati svoj rad, slično kao što su to uradile računovođe ili bibliotekari. Neolitska revolucija, prelazak na uzgajanje žitarica i stvaranje zaliha, dovela je do privatnog vlasništva i potrebe bilježenja inventara, što je čije, tko kome što duguje, posuđuje, vraća… odnosno do arhiva. Neka će se buduća privreda možda zasnivati na slobodi davana (darivanja), i neće biti utemeljena na povratu duga (želji za posjedovanjem). Hoće li ljudska vrsta i tada imati potrebu za bilježenjem i pamćenjem? Osobno vjerujem da hoće. Uvijek će neka jedinka učiniti nešto izvanredno, a druge to htjeti upamtiti i predati dalje. Možda će se osobe koje će osiguravati pamćenje i predaju zvati arhivisti, možda ne, zapravo je svejedno.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA