Naslov
Ocjena uspješnosti poslovanja organizacijskih cjelina u šumarstvu neparametarskim modelom
(Evaluation of business success of organizational units in forestry by nonparametric model)

Autori
Šporčić, Mario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
18.12

Godina
2007

Stranica
112

Mentor
Martinic, Ivan

Ključne riječi
šumarstvo; uspješnost poslovanja; analiza omeđivanja podataka; efikasnost
(forestry; business success; Data Envelopment Analysis; efficiency)

Sažetak
Složenost današnjeg poslovnog okruženja i imperativ stalnog povećanja uspješnosti poslovanja, nalaže menadžmentu organizacijskih jedinica u šumarstvu stalnu analizu svih relevantnih pokazatelja efikasnosti poslovanja. U tome je nađen motiv da se istraživanjem prihvatljivosti novih modela i metoda unaprijedi ocjenjivanje poslovanja u šumarstvu U radu se primjenom analize omeđivanja podataka ocjenjuje uspješnost organizacijskih cjelina u hrvatskom šumarstvu. Analiza omeđivanja podataka je deterministička, neparametarska metodologija za procjenu relativne efikasnosti usporedivih jedinica/donositelja odluke sa više inputa i outputa. AOMP modeli na temelju podataka o korištenim inputima i ostvarenim outputima svih jedinica, linearnim programiranjem određuju empirijsku granicu efikasnosti. Pritom se izračunava razina efikasnosti svake proizvodne jedinice, te omogućava razlikovanje efikasnih i neefikasnih jedinica. Najuspješnije jedinice, one koji određuju granicu efikasnosti, dobivaju ocjenu '1', a stupanj tehničke neefikasnosti ostalih jedinica računa se na osnovu udaljenosti njihovog input-output omjera u odnosu na granicu efikasnosti. U istraživanjima su primijenjeni osnovni modeli analize omeđivanja podataka. U istraživanja je uključeno 48 šumarija. Odabrane šumarije predstavnici su četiri glavnih regija u hrvatskom šumarstvu: ravničarskih poplavnih šuma, brdskih šuma središnjeg dijela, gorskih šuma i šuma krša/mediterana. Svaka od regija zastupljena je u analizama s dvije Uprave šuma Podružnice, odnosno sa šest šumarija iz svake Uprave šuma. Inputi i outputi su izabrani tako da odražavaju poslovanje temeljnih organizacijskih jedinica hrvatskog šumarstva – šumarija. Kao inputi u model su uključeni površina, drvna zaliha, ukupni troškovi i broj zaposlenika. Outputi su u istraživanjima predstavljeni ukupnim prihodima, etatom, investicijama u infrastrukturu i biološkom obnovom šuma. U disertaciji su prikazani rezultati relativne efikasnosti na temelju izračuna CCR i BCC modela usmjerenih outputima. Prikazani su podaci o frekvencijama relativno efikasnih jedinica u referentnim skupovima neefikasnih jedinica. Utvrđeni su udjeli projiciranih vrijednosti inputa i outputa u empirijskim vrijednostima te su utvrđeni izvori i iznosi neefikasnosti. Prikazan je utjecaj strukturnih karakteristika na relativnu efikasnost šumarija. Šumarije su grupirane prema Upravama šuma i regijama kojima pripadaju i analizirane su razlike u efikasnosti tako formiranih skupina. Utvrđeni su faktori složenosti radno-proizvodnoga okruženja te je analiziran njihov odnos s rezultatima relativne efikasnosti kao i odnos relativne efikasnosti i ekonomskih pokazatelja poslovanja. Prosječna relativna tehnička efikasnost analiziranih jedinica u 2006. godini iznosi 0, 829, prema rezultatima globalne tehničke efikasnosti koji su dobiveni rješavanjem CCR modela. Čista lokalna tehnička efikasnost, dobivena BCC modelom iznosi 0, 904, a efikasnost s obzirom na opseg djelovanja iznosi 0, 919. Mali udio jedinica u području varijabilnih prinosa i relativno visoka prosječna vrijednost efikasnosti s obzirom na opseg djelovanja upućuju da efekt obujma nije izražen i da CCR model dobro opisuje analizirano poslovanje. Granicu efikasnosti u prosjeku češće određuju organizacijske jedinice s 5 do 10.000 hektara obrasle šumske površine i 200 do 300 m3/ha drvne zalihe. Relativno veću razinu efikasnosti postižu jedinice u kontinentalnim regijama. Značajniji izvor neefikasnosti u odnosu na druge varijable predstavljaju etat i investicije. Utvrđena je snažna korelacija faktora složenosti radno-proizvodnog okruženja i relativne efikasnosti koja je u pravilu viša u povoljnim radnim i proizvodnim uvjetima. Na temelju provedenih istraživanja i prikazanih rezultata zaključuje se da analiza omeđivanja podataka u šumarstvu, jednako kao u mnogim drugim poslovnim sustavima, može biti vrlo snažna podrška planiranju i odlučivanju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA