Pregled bibliografske jedinice broj: 377941
Etičnost knjižničarstva?
Etičnost knjižničarstva? // 4. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova / Willer, Mirna ; Katić, Tinka (ur.).
Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2001. str. 3-10 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 377941 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Etičnost knjižničarstva?
(The Ethics of Librarianship?)
Autori
Ljubimir, Davor
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
4. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova
/ Willer, Mirna ; Katić, Tinka - Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2001, 3-10
ISBN
953-6001-10-1
Skup
Seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture (4 ; 2000)
Mjesto i datum
Rovinj, Hrvatska, 22.11.2000. - 24.11.2000
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
etika; knjižnica; digitalizacija; informacija; znanje; razumijevanje; mudrost; općeljudsko dobro
(ethics; library; digitalization; information; knowledge; understanding; wisdom; common good)
Sažetak
S onu stranu bavljenja etičkim kodeksima, nakana referata jest ukazati na epohalne okolnosti koje određuju današnjici doraslo promišljanje knjižničarstva s pogledišta etičnosti i upitati se o mogućoj usmjerenosti takva promišljanja. U situaciji posvemašnje dezorijentiranosti u etičkoj teoriji i u najširoj praksi života, uža praksa, uz ostalo i knjižničarstva, digitalizaciju doživljava kao neupitan imperativ vremena kojem se bespogovorno valja pokoriti. U masovnom i tehnificiranom društvu, u kojemu je ljudskost postala krajnje upitnom, zaokupljenost knjižnica skrbljenjem za puke podatke i informacije značila bi odricanje od biti knjižničarstva: od brige za više oblike duševnosti i duhovnosti, u literaturi nazvane znanjem, razumijevanjem i mudrošću, koji su po sebi neprilagodljivi digitaliziranoj računalnoj komunikaciji, osobito ne internetu. Ostaje otvoreno pitanje kako diskusije na knjižničarskim konferencijama te knjižničarsku praksu okrenuti sadržajima koji nadilaze horizonte tzv. informacijskog društva, sadržajima koji bi bili u stanju zaustaviti opći trend rušenja intelektualnih i estetskih kriterija, te čovjeka usmjeriti onomu o čemu ipak postoji konsenzus da predstavlja općeljudsko dobro - jer upravo to i jest cilj svake, pa onda i knjižničarske etike.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Pedagogija, Filozofija
