Naslov
Određivanje starosti metodom 14C
(Age determination by the radiocarbon method)

Autori
Krajcar Bronić, Ines ; Horvatinčić, Nada ; Obelić, Bogomil

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, pregledni

Izvornik
Sažeci predavanja: Doprinos laboratorijskih istraživanja u konzervatorsko-restauratorskim radovima / - Zagreb : Hrvatski restauratorski zavod Vlade Republike Hrvatske, 1999, 17-18

Skup
Doprinos laboratorijskih istraživanja u konzervatorsko-restauratorskim radovima

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.01.1999

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
datiranje; 14C metoda; arheologija
(dating; radiocarbon dating; archaeology)

Sažetak
Radioaktivni izotop ugljika, 14C, nastaje u atmosferi međudjelovanjem neutrona iz kozmičkog zračenja i jezgara 14N. Nastali 14C atomi se oksidiraju u 14CO2, koji se s oksidima drugih ugljikovih izotopa jednoliko raspodjeljuje po cijeloj atmosferi, hidrosferi i biosferi, te tako ulazi u životni ciklus biljaka, životinja i ljudi. Osnovna ideja metode određivanja starosti radioaktivnim ugljikom 14C zasniva se na činjenici da je sav organski materijal u biosferi “obilježen” radioaktvnim izotopom 14C, te da je koncentracija 14C u živom organizmu stalna jer je uspostavljena ravnoteža između gubitka uslijed radioaktivnog raspada i unosa novih 14C atoma. Nakon smrti organizma prestaje nadoknađivanje 14C, te se njegova koncentracija smanjuje prema zakonu radioaktivnog raspada. Mjerenjem preostale aktivnosti 14C u nekom materijalu organskog porijekla može se prema tome odrediti koliko je vremena proteklo od časa kad je nastupila smrt. Metoda je vrlo pogodna za datiranje organskih materijala (drvo, treset, bilje, drveni ugljen, tkanine, kosti) starih do 40 000 godina. (Primjenom AMS tehnike mjerenja 14C moguće je odrediti starosti i do 60 000 godina.) 14C metoda datiranja našla je značajnu primjenu u mnogim granama znanosti (geologija, hidrogeologija, sedimentologija, oceanologija, geokemija ugljika, fizika kozmičkog zračenja, speleologija, meteorologija, klimatologija, biologija, ekologija), a osobito je značajna za istraživanja o povijesti čovječanstva (arheologija, paleontologija). Metoda je omogućila određivanje vremenske skale kasnog ledenog doba, te vremenske skale pojave čovjeka (civilizacije) i njegove aktivnosti širom Zemlje. Datiranjem ljudskih ostataka utvrđeno je da su mnoga ljudska naselja starija nego što se očekivalo. Vrijeme poluraspada radioaktivnog izotopa 14C je 5730 godina, ali se prema dogovoru iz 1985. godine rezultati izražavaju kao “konvencionalna 14C starost” pomoću “starog” vremena poluraspada od (5570 +- 30) godina u godinama BP (Before Present, početak od 1950. god.). Za izražavanje u kalendarskim godinama, potrebno je izvršiti dendrokronološku korekciju rezultata 14C mjerenja. Kalibracijske krivulje dobivene su preciznim mjerenjem 14C aktivnosti godova drveća točno poznate starosti, koja je određena brojanjem godova (dendrokronologija). Kao rezultat dobije se vremenski raspon izražen u godinama cal AD/cal BC s pripadnom vjerojatnošću. U 14C laboratoriju na Institutu Ruđer Bošković ova se metoda primjenjuje već tridesetak godina. Izmjerena je starost preko 2800 uzoraka. Svi uzorci se obrađuju složenim kemijskim postupkom u metan, a 14C aktivnost se mjeri plinskim proporcionalnim brojačem. Rezultati 14C datiranja publiciraju se u časopisu RADIOCARBON u obliku "data lists". Laboratorij uspješno surađuje s raznim institucijama, među kojima je i Hrvatski restauratorski zavod. Između ostalih uzoraka, u našem Laboratoriju izvršena su i slijedeća značajnija datiranja za hrvatsku arheologiju: paleolitske kulture u špiljama Bezdanjača, Šandalja, Velika pećina i Vindija, antičko brodovlje (Punta Sv. Ivana, Zlarin), antičke luke (Gradina, Vranjičko blato), staro hrvatsko brodovlje (Nin), čamci-monoksili u Kupi, Savi, Čazmi, crkva Sv. Donata i škrinja Sv. Šimuna u Zadru, naselja iz željeznog doba (Kaptol u Požeškoj kotlini) i rimskog doba (Ščitarjevo, Sisak, Varaždinske toplice), Zagrebačka lanena knjiga, eneolitska naselja u Vinkovcima i Vučedolu (badenska, kostolačka i vučedolska kultura), samostan Klarisa u Zagrebu, i druga.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Fizika

POVEZANOST RADA