Pregled bibliografske jedinice broj: 377766
Uzroci gospodarske i prometne izoliranosti Slavonije i Srijema u 19. stoljeću (Osvrt na Brod na Savi, Osijek, Vukovar i Zemun)
Uzroci gospodarske i prometne izoliranosti Slavonije i Srijema u 19. stoljeću (Osvrt na Brod na Savi, Osijek, Vukovar i Zemun) // - / - (ur.).
Supetar, Hrvatska: -, 2008. str. - (poster, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 377766 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uzroci gospodarske i prometne izoliranosti Slavonije i Srijema u 19. stoljeću (Osvrt na Brod na Savi, Osijek, Vukovar i Zemun)
(Causes of economic and traffic isolation of Slavonia and Srijem in the 19th century (Retrospection of Brod na Savi, Osijek, Vukovar and Zemun))
Autori
Živaković-Kerže, Zlata
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
III. Kongres hrvatskih povjesničara
Mjesto i datum
Supetar, Hrvatska, 01.10.2008. - 05.10.2008
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Uzroci; gospodarstvo; promet; izoliranost; Slavonija; Srijem; 19. stoljeće; osvrt; Brod na Savi; Osijek; Vukovar; Zemun
(causes; economy; traffic; isolation; Slavonia; Srijem; the 19th)
Sažetak
Međusobni promjenjivi odnosi i opreke gospodarskih i društvenih interesa središta Habsburške Monarhije u Beču i Pešti te različiti interesi hrvatskih modernizacijskih snaga velikim dijelom uvjetovali su uzroke gospodarske i prometne izoliranosti Slavonije i Srijema, što se posebice može pratiti u gospodarstvu pojedinih slavonskih i srijemskih središta (Brod na Savi, Osijek, Vukovar i Zemun). Iako smješteni na podunavskom prometnom pravcu, u blizini donjodravske i donjosavske ravnice, spora izgradnja regionalnih mreža makadamskih cesta, neuređenost vodenih prometnica te kasna izgradnja željezničkih pruga uzrokovali su, zbog kroničnog nedostatka novca i znatno manjih državnih ulaganja, neiskorištenost gospodarske mogućnosti dunavskog plovnog prometnog pravaca. Tek je ponovo pokretanje zamisli o povezivanju Podunavlja s Jadranskim morem, tj. spajanje Dunava i Save prokapanjem kanala potaknulo gospodarski razvoj Slavonije i Srijema, koji je tekao znatno sporije nego u nekim drugim dijelovima Carevine, unatoč tomu što je od polovice 19. stoljeća Beč nastojao bolje iskoristiti dunavski plovni put za prijevoz ratarskih proizvoda kao glavnih tereta, a sve u sklopu stvaranja trgovačkih veza s Perzijom preko Dunava i Crnog mora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
252-2522632-2629 - Društvena i gospodarska povijest Slavonije od 1699.-1868.: putevi modernizacije (Kerže-Živaković, Zlata, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski institut za povijest, podružnica Slavonski Brod
Profili:
Zlata Kerže-Živaković
(autor)
