Naslov
Uvodna riječ. Na početku bijaše stanica i osta stanica
(The cell was in the beginnings and the cell has remained since)

Autori
Kardum-Skelin, Ika

Izvornik
Acta medica Croatica (1330-0164) 62 (2008), 4; 333-333

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, ostalo, ostalo

Ključne riječi
citologija; poslijediplomski studij
(cytology; postgraduate study)

Sažetak
40. godina organizirane nastave iz citodijagnostike u Hrvatskoj – malo ili puno za struku koja i danas traži svoje mjesto pod suncem u Europi i svijetu? Da li su prof.dr.sc. Erik Hauptmann i prof.dr.sc. Ante Zimolo, osnivači Poslijediplomskog studija iz Medicinske citologije (kasnije preimenovane u Kliničku citologiju) 1967. godine, na Medicinskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu, bili vizionari ili vjerni sljedbenici svojih učitelja i suradnika? Ni danas u prelijepoj, ali maloj Hrvatskoj, u kojoj ima oko 130 specijalista i specijalizanata iz Medicinske/Kliničke citologije, nije lako biti specijalist struke koja nije stereotipna i koja se ne uklapa u već ustaljene, poznate i tradicionalne specijalizacije. Još teže je bilo sredinom prošlog stoljeća, kada su se kliničari raznih specijalnosti počeli bavili citologijom uz svoju osnovnu djelatnost. Trebalo je smoći snage i upustiti se u pustolovinu, u nepoznato, baveći se isključivo citologijom puno radno vrijeme, ostavivši često i svoje osnovne specijalizacije, te se čitav život posvetili struci u koju se vjeruje, nesebično prenoseći znanje na sljedeće generacije. Nije ni čudo da je uz takav trud entuzijasta, Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemlja u kojoj od 1974. godine postoji samostalna specijalizacija iz Kliničke citologije u trajanju od 4 godine. Većina polaznika Poslijediplomskog studija iz Kliničke citologije je ostala u citologiji završivši specijalizaciju iz Medicinske/Kliničke citologije. Ima i onih kojima je poslijediplomski studij pomogao ne samo u daljnjem znanstvenom napredovanju (izrada magisterija i doktorata) već i boljem razumijevanju i primjeni citologije u svom rutinskom radu, na čemu smo im itekako zahvalni. Iako skromnih prostornih uvjeta i opreme, specijalisti citolozi su izrazito razvili citološke vještine u svim područjima dijagnostike: imunocitokemijsku analizu, kompjutersku analizu slike, molekularne i citogenetske metode na samim citološkim razmazima i suspenzijama stanica iz uzorka dobivenog citološkom punkcijom, te su samim time njihovi rezultati komplementarni i s daleko bogatijim i razvijenim zemljama. Nije ni čudo, što se i u UEMS-i – Sekciji za patologiju na sastanku u Grčkoj ove godine (2008) na Europskom nivou razmišlja o novom modelu specijalizacije iz dviju morfološki srodnih struka: patologije i citologije za zajedničkim deblom, sličnom koje je predložilo i Povjerenstvo za kliničke morfološke struke (patologiju, citologiju i sudsku medicinu) pri Ministarstvu zdravstva Republike Hrvatske 2003 godine. Tako duga tradicija kliničke citologije okrunjena je u zadnje vrijeme domaćim i međunarodnim nagradama mladim autorima: Violeti Glamočlija (Mostar), za prvog autora najboljeg rada na Medicinskom fakultetu u Splitu 2003/2004. godine ; Romini Kanić (Bjelovar) za najbolji rad na 3. hrvatskom kongresu citologije u Opatija 2005 ; Ivani Hodak (Slavonski Brod), za jedan od 10 najboljih radova mladih autora na 31. Europskom citološkom kongresu u Pariz 2005. godine te Suzani Harabajsa (Zagreb), za najbolji rad na 1. Simpoziju citotehnologije u Opatija 2005. I danas su hrvatski citolozi priznati u europskim i svjetskim citološkim krugovima kao organizatori međunarodnih citoloških skupova, pozvani predavači, predsjedatelji pojedinih sekcija i aktivni učesnici internacionalnih kongresa. Domaćini su i predavači na 1. Europskom citološkom tečaju (European Cytology Tutorial) u organizaciji European Federation of Cytology Societies (EFCS) u Cavtatu u listopadu 2008. godine te organizatori 37. Europskog citološkog kongresa (37th European Cytology Congress) 2012. također u Cavtatu. Citologiju smo dobili u nasljeđe od naših prethodnika, nama danas ostaje samo zadatak, čuvati i njegovati «obiteljsko srebro». Historia est testis temporum, lux veritatis, vita memoriae, magistra vitae, nuntia vetustatis (Cicero, De or. II, 9, 36).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA