ࡱ> CE@AB5@ Lbjbj22 -XX9%2:::8rD2FzFF(n___'E)E)E)E)E)E)E$NHRJMEA__MEF---'E-'E-F-/AiB: >ӀA:m"9BEF0FQB6K'6K0iB22iBJ6KB`_s- X___MEME22$-22Mr. sc. Sanja Bari, asistent Pravni fakultet Sveu iliata u Rijeci Poslano: o~ujak 2004. PRAVNA POMO I NEPROFITNE ORGANIZACIJE U RH - s posebnim osvrtom na iskustva RI-Centra i Klinike Pravnog fakulteta u Rijeci - Sa~etak Namjera je ovog rada istra~iti mogunosti pru~anja (besplatne) pravne pomoi u kontekstu djelovanja neprofitnih organizacija. U prvom dijelu rada ukratko definiramo pojam neprofitnih organizacija budui da upravo njih uzimamo kao okosnicu daljnjeg razmatranja tematike. U drugom dijelu prikazujemo postojei zakonski okvir pru~anja pravne pomoi. Raspravljamo o pitanju ovlaatenja za pru~anje pravne pomoi i ukazujemo na najnovije izmjene odredbi Zakona o parni nom postupku o punomoniku koje drasti no su~avaju krug moguih ovlaatenika pru~anja ovog oblika pravne pomoi. Ovdje takoer razmatramo i mogunost dobivanja besplatne ili jeftinije pravne pomoi od odvjetnika. Trei dio razmatra pravne probleme koje imaju pojedine neprofitne organizacije. Daljnja dva dijela odnose se na dosadaanja iskustva pru~anja pravne pomoi samih neprofitnih organizacija i to, prvo, RI-Centra i, drugo, Pravnog fakulteta u Rijeci, u sklopu izbornog predmeta etvrte godine studija - Klinika za graansko pravo. U zadnjem dijelu iznosimo prijedloge koji imaju zajedni ki cilj olakaati i poveati mogui udio doprinosa neprofitnih organizacija u zadovoljavanju nesumnjivo velike potrebe za specifi nom, ali i besplatnom (odnosno jeftinijom) pravnom pomoi u Republici Hrvatskoj. Klju ne rije i: pravna pomo, neprofitne organizacije, nevladine organizacije, besplatna pravna pomo, RI-Centar, Klinika za graansko pravo. Uvod Jedna od najva~nijih komponenti prava na poateno suenje jest pravo na pristup sudu (engl. access to justice). Ovo je pravo zajam eno kako na meunarodnoj, tako i na nacionalnoj razini. Ne ulazei u mnogobrojna va~na pitanja obuhvaena pravom na pristup sudu (razumni rok okon anja postupka, jednostavnost i ekonomi nost postupka, transparentnost postupka, itd.), koncentriramo se na pru~anje pravne pomoi te na cijenu takve pomoi kao elemente prava na pristup sudu u u~em smislu. Pravna je pomo u Republici Hrvatskoj (dalje: RH) u najveem dijelu vezana uz (i ograni ena na) djelovanje odvjetniatva kao ustavom zajam ene samostalne i neovisne slu~be. Meutim, pojam pravna pomo osim imenovanja punomonika, izrade isprava i podnesaka, uklju uje i itav niz drugih pravnih usluga poput pomoi u prikupljanju potrebnih dokumenata za ostvarivanje odreenih prava, davanja pravnih savjeta o mogunostima i uvjetima za ostvarivanje tih prava, pravodobnog i stru nog informiranja osobe kojoj je pravna pomo potrebna, pomoi u komunikaciji stranaka s upravnim tijelima ili pru~anje pravne pomoi prometno izoliranim osobama, odnosno starijim i nepokretnim osobama, izlaskom na teren. Mnoge od tih potreba u RH de facto zadovoljavaju nevladine organizacije koje se bave promicanjem i zaatitom ljudskih prava, a koje redovito i besplatno pru~aju razne oblike pravne pomoi. Potreba za pru~anjem besplatne pravne pomoi od strane neprofitnih organizacija u RH posljedica je nekoliko faktora: velike migracije stanovniatva zbog ratnih okolnosti i s tim povezana izlo~enost kraenju ljudskih prava velikih razmjera; raspad pravnog sustava SFRJ i uspostava dr~ava sljednica, ato je dovelo u pitanje razli ita statusna prava stanovniatva (dr~avljanstvo, mirovinska prava, priznavanje diploma, razli ita imovinska prava, itd.); sposobnost neprofitnih organizacija u ostvarivanju komunikacije izmeu podru ja razli itih dr~ava sljednica u razdoblju kada izbjeglice nisu mogle ostvariti kontakt s tijelima mati ne dr~ave; diskriminacija odreenih skupina stanovniatva, naj eae po nacionalnoj ili vjerskoj osnovi; znatno poveanje udjela stanovniatva teakog imovinskog polo~aja uz istovremeno ukidanje besplatnog pru~anja pravne pomoi u sudovima; netransparentnost, esto i nekonzistentnost velikog broja zakonskih, a joa viae podzakonskih propisa, itd. Iako je veina ovih okolnosti vezana za ratna zbivanja u RH, od ijeg je zavraetka proteklo gotovo deset godina, neprofitne organizacije i dalje igraju odsudnu ulogu u zaatiti prava i pru~anju pravne pomoi socijalno ugro~enim osobama (prognanici i izbjeglice, azilanti) odnosno specifi no ranjivim grupama stanovniatva (starije osobe, invalidi, ~rtve nasilja u obitelji, pripadnici manjinskih skupina). Hrvatska odvjetni ka komora godianje zaprimi 600-1000 zahtjeva za pru~anjem besplatne pravne pomoi, a Koalicija udruga za zaatitu i promicanje ljudskih prava iznosi podatke da godianje takvu pomo treba oko 156000 osoba u RH. Prije razmatranja mogunosti pru~anja besplatne pravne pomoi u RH od neprofitnih organizacija ukratko odreujemo krug pravnih osoba koje se smatraju neprofitnim organizacijama. Pojam neprofitne organizacije Neprofitna organizacija ili nevladina organizacija (u daljnjem tekstu: NPO) jedan je od pojmova koji se gotovo svakodnevno upotrebljava i/ili susree u druatvenom i politi kom kontekstu domaeg i meunarodnog karaktera. Ipak, konsenzusa oko to nog sadr~aja i opsega ovog pojma nema ak ni u stru nim krugovima. Pravne definicije NPO polaze od konkretnog zakonskog odreivanja pojma NPO u pojedinoj zemlji. Ovaj je pristup, naravno, izuzetno prakti an za neposredni rad lokalnih NPO, ali svojim uskim gledanjem onemoguava shvaanje biti nevladinog sektora, usporednu analizu te, posljedi no, ote~ava kvalitetnu i argumentiranu (pozitivnu ili negativnu) kritiku. Funkcionalne definicije ukazuju na ciljeve takvih organizacija, naglaaavajui javnu dobrobit kojoj one slu~e. Pritom, one apstrahiraju injenicu da mnoge NPO prvenstveno slu~e zadovoljavanju uskih interesa njihovih lanova (primjerice, filatelisti ko druatvo). Ekonomske definicije primjenjuju kriterij neprofitnosti. To, naravno, ne zna i da NPO nemaju prihode, ve da ih stje u isklju ivo radi ostvarivanja svojih primarnih, neprofitnih ciljeva te se njihova dobit ne dijeli lanovima ili treim osobama, nego vraa neprofitnoj djelatnosti. Zbog svoje se sveobuhvatnosti najprihvatljivijom ini strukturalno-operativna definicija Salomona i Anheiera koja identificira nevladinu organizaciju prisutnoau pet imbenika: odreeni stupanj organiziranosti, privatnost, neprofitna distribucija, samouprava i dobrovoljnost. Iako u svojem najairem smislu pojam NPO uklju uje i vjerske zajednice, sindikate, udruge poslodavaca te politi ke stranke, uobi ajeno se pod njime podrazumijevaju samo udruge, zaklade i ustanove. Udru~ivanje se mo~e airiti prema viaim ustrojbenim razinama (krovne organizacije u okviru istog podru ja djelovanja) ili preko dr~avnih granica (meunarodne NPO). U RH je trenutno registrirano preko 20.000 udruga od ega oko 2.000 na nacionalnoj razini i oko 70 stranih udruga te 50 zaklada i nekoliko fundacija. Ukupni broj ustanova je teako utvrditi s obzirom na njihovu funkcionalnu raznolikost koja ih svrstava u nadle~nost veeg broja sredianjih dr~avnih upravnih tijela (napose, resornih ministarstava). Kona no, treba razlikovati pojam civilno druatvo od pojma neprofitnih organizacija koje u svakom slu aju predstavljaju zna ajni dio prethodnog pojma, meutim, civilno druatvo ozna ava mnogo airi krug subjekata. Osim NPO u najairem smislu, on obuhvaa i razli ite neformalne skupine unutar druatva. Zapravo, civilnim druatvom ozna ava se kvaliteta ustroja cjelokupnog druatva po idealnim na elima pluralizma, demokrati nosti i otvorenosti, u kojem su NPO jedan od pojavnih oblika, a njihov polo~aj, uloga i tretman jedno od mjerila stupnja konkretizacije idealnih na ela. Mogunosti pru~anja (besplatne) pravne pomoi  pozitivno pravni okvir u RH Pru~anje pravne pomoi u RH utemeljeno je na nekoliko propisa. Meutim, njihov izri aj omoguava razli ita tuma enja, a najnovije izmjene Zakona o parni nom postupku (dalje: ZPP) koje su stupile na snagu 1. prosinca 2003. godine mijenjaju dosadaanju interpretativnu ravnote~u u odnosu na airinu kruga ovlaatenika za pru~anje pravne pomoi. Postavljaju se dva temeljna pitanja: a) koji su subjekti, osim odvjetnika, ovlaateni na pru~anje pravne pomoi, u kojem opsegu i pod kojim uvjetima; i b) da li i pod kojim uvjetima odvjetnici mogu pru~ati besplatnu (ili jeftiniju) pravnu pomo. 2.a) Ovlast pru~anja pravne pomoi Sukladno novom l. 89.a ZPP-a stranku kao punomonik mo~e zastupati samo odvjetnik, ako zakonom nije druga ije odreeno, te se precizira da stranku pravnu osobu mo~e zastupati kao punomonik osoba koja je s njome u radnom odnosu i ako ima potpunu poslovnu sposobnost, odnosno stranku fizi ku osobu srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra ili bra ni drug, ako je potpuno poslovno sposoban i ako se ne bavi nadripisarstvom. Za punomonika pravne osobe se i dalje zahtijeva polo~eni pravosudni ispit u slu aju da vrijednost predmeta spora u imovinskopravnim zahtjevima prelazi 50.000 HRK. Odredba l. 89.a predstavlja drasti an zaokret u pravcu odvjetni kog monopola, barem u pogledu zastupanja stranaka kao oblika pru~anja pravne pomoi, s obzirom da je stara odredba ZPP-a omoguavala svakoj osobi koja je potpuno poslovno sposobna, osim osoba koje se bave nadripisarstvom, da bude punomonik stranke (dosadaanji l. 90. st. 1., ZPP). Dakle, punomonik osim odvjetnika mo~e od 1. prosinca 2003. godine biti samo bliski srodnik ili zaposlenik pravne osobe (tzv. pravnik u gospodarstvu ili korporacijski pravnik) u graanskim parnicama i drugim postupcima na koje se primjenjuje ZPP. U upravnim postupcima, meutim, sukladno Zakonu o opem upravnom postupku (dalje: ZUP), punomonik i dalje mo~e biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna, osim ako se bavi nadripisarstvom ( l. 58. st. 1., ZUP). Nadripisarstvo, kao razlog isklju enja bliskog srodnika iz kruga moguih punomonika, ali i kao aira djelatnost neovlaatenog pru~anja pravne pomoi kriminalizirana je odredbom l. 310. Kaznenog zakona (dalje: KZ). Nov anom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine kaznit e se tko se neovlaateno bavi pru~anjem pravne pomoi, a ista je kazna propisana i za osobu koja drugom neovlaateno pru~i pravnu pomo za unaprijed dogovorenu ili nakon toga primljenu nagradu. Pojam neovlaateno sukladno l. 89.a ZPP-a sada obuhvaa svako zastupanje stranke od strane drugih subjekata osim onih navedenih u doti nom lanku. Meutim, postavlja se pitanje koje su daljnje odrednice identifikacije nadripisarstva jer pravna pomo, osim zastupanja stranke, uklju uje i itav niz drugih radnji, poput davanja pravnih mialjenja i savjeta, sastavljanja raznih isprava (ugovora, izjava, oporuka, i sl.), pripremanja i sastavljanja podnesaka (tu~bi, ~albi i sl.), itd. Sukladno Zakonu o odvjetniatvu (dalje: ZO), pru~anjem pravne pomoi kao zanimanjem smiju se baviti samo odvjetnici, ako zakonom nije druga ije odreeno ( l. 5, ZO). Zakon dalje precizira da profesori i docenti pravnih predmeta na sveu iliatima u RH smiju za nagradu davati pravne savjete i mialjenja, pod ime se ne podrazumijeva sastavljanje isprava ni sastavljanje tu~bi, ~albi, prijedloga, zahtjeva, molbi i drugih podnesaka. O takvoj svojoj nakani profesori i docenti moraju obavijestiti Odvjetni ku komoru (dalje: Komora) koja, pak, nema ovlasti uskraivanja ovog prava, ve isklju ivo vodi evidenciju pru~atelja pravnih mialjenja i savjeta. Imajui, dakle, u vidu sve gore navedene relevantne odredbe pozitivne zakonske regulative u RH uo avamo nekoliko nejasnoa i interpretativnih problema. ZO ograni ava pru~anje pravne pomoi na odvjetnike kada se ta djelatnost obavlja kao zanimanje. Naslov l. 5. ZO-a, meutim, glasi Pru~anje pravne pomoi za nagradu. Kakav je status osobe koja je stalno zaposlena u nekoj neprofitnoj organizaciji i iji se sadr~aj radnih zadataka, djelomi no ili u potpunosti, sastoji od pru~anja pravne pomoi bilo lanovima bilo drugim korisnicima usluga doti ne neprofitne organizacije, a pravnu pomo neprofitna organizacija daje besplatno svojim korisnicima (beneficiaries)? Jasno je da ta osoba ne mo~e zastupati stranku na sudu, s iznimkom zastupanja same neprofitne organizacije u kojoj je zaposlena. Meutim, bavi li se takva osoba nadripisarstvom kada sastavlja ugovor ili ~albu, iako svoje usluge ne naplauje jer se neprofitna organizacija financira iz drugog izvora (u praksi naj eae stranim donacijama)? Nadalje, bavi li se nadripisarstvom osoba koja u okviru neprofitne organizacije radi volonterski te pru~a pravnu pomo, a za svoj rad ne dobiva nikakvu nagradu ni naknadu ni od same NPO? ZO koji ureuje pru~anje pravne pomoi ne pru~a jasan odgovor, a KZ sugerira potvrdan odgovor. Zaposlenik ili volonter NPO doista pru~a pravnu pomo na stalnoj osnovi, a nedavno ukinuta airoka odredba ZPP-a o punomonicima viae ne podr~ava benevolentnu interpretaciju navedenih odredbi ZO-a i KZ-a. Zanimljivo je naglasiti dva slu aja iznimke koje propisuje ZPP. Prvi se odnosi na slu ajeve postavljanja punomonika bez naknade. ZPP kao pravilo predvia postavljanje odvjetnika, ali ako u sjediatu suda nema dovoljno odvjetnika, za punomonika se mo~e postaviti i druga osoba s pravnom spremom, sposobna da dade potrebnu pravnu pomo. ( l. 174. st. 3., ZPP). Valja stoga uo iti kako sam ZPP poznaje iznimku od opeg pravila o zastupanju pred sudom, i to iznimku vezanu uz imovinsko stanje stranke uvodei kategoriju osobe s pravnom spremom sposobnom pru~iti pravnu pomo. ini se da bi pravnici iz pojedinih NPO mogli biti na sudskom popisu potencijalnih punomonika, posebice kada su u pitanju neke specifi ne kategorije stranaka (prognanici, izbjeglice, azilanti, ~ene, i sl.) kojima su ti isti pravnici ve pru~ali pravnu pomo prije samog sudskog postupka. Drugi slu aj odnosi se na zastupanje radnika i poslodavaca u sporovima iz radnog odnosa. Sukladno novom l. 434.a ZPP-a radnika odnosno poslodavca mo~e kao punomonik zastupati osoba koja je u radnom odnosu u sindikatu/udruzi poslodavaca iji je on lan ili u udruzi sindikata/udruzi poslodavaca u koju je udru~en sindikat/udruga poslodavaca iji je on lan. Va~no je, dakle, da radnik/poslodavac bude lan doti ne udruge kako bi ga zaposlenik mogao zastupati. Mogue je stoga da se de lege ferenda predvidi proairenje primjene ovih odredbi na neke specifi ne NPO vezano za zaatitu ljudskih prava. Nadalje, pitamo se smiju li profesori i docenti pravnih predmeta pru~ati besplatno druge oblike pravne pomoi? Naime, ZO nakon odreivanja mogunosti davanja pravnih savjeta i mialjenja u sljedeoj re enici navodi kako oni nisu ovlaateni pru~ati druge oblike pravne pomoi. Ipak, sistematsko i teleoloako tuma enje ove re enice (naslov lanka, prethodna odredba), suprotno doslovnom jezi nom tuma enju (izostanak izri itih rije i za nagradu), dovode do zaklju ka da je odricanje ovlaatenja pru~anja drugih oblika pravne pomoi vezano isklju ivo za lukrativno svojstvo. S druge strane, ranije spomenuta odredba KZ-a omoguava i suprotno tuma enje. I kona no, navedene odredbe KZ-a mogue je tuma iti kao kriminalizaciju svakog jednokratnog naplatnog pru~anja pravne pomoi. KZ, naime u st.1. l. 310. sadr~i formulaciju neovlaateno bavi koja upuuje da je kriminalizirano viaekratno i kontinuirano neovlaateno besplatno pru~anje pravne pomoi, dok st. 2. koristi rije i neovlaateno pru~i pravnu pomo za unaprijed dogovorenu ili nakon toga primljenu nagradu koje pak upuuju na jednokratno naplatno pru~enu pravnu pomo. U praksi je ovaj izri aj tuma en kao olakaanje tereta dokazivanja, dovoljno je da se doka~e jednom ugovorena ili primljena nagrada da se utvrdi neovlaateno pru~anje pravne pomoi. Ustavni sud RH bio je u prilici razmotriti ustavnost odredbe l. 5. ZO-a. Tom prilikom nije prihvatio prijedlog za ocjenu njene ustavnosti smatrajui neutemeljenom tvrdnju podnositelja prijedloga da ona dovodi do staleakog uzdizanja unutar struke te naveo kako je smisao i cilj odvjetniatva prvenstveno u pru~anju stru ne pravne pomoi onima kojima je to potrebno, odnosno da je pravna pomo kao strogo definirano zanimanje odvjetnika, bitan initelj pravne sigurnosti demokratske i pravne dr~ave Republike Hrvatske, te predstavlja jedan od vidova djelovanja pravosua i uprave. Prethodno iznesene nejasnoe i mogue dvosmislenosti u tuma enju nisu bile predmet ustavnosudskog postupka. U praksi polo~aj zaposlenika ili volontera NPO nisu dovodila u pitanje nadle~na ili zainteresirana tijela (ovdje prvenstveno mislimo na Komoru) s obzirom da je veina slu ajeva s kojima se oni susreu male ekonomske isplativosti i/ili se odnosi na ugro~ene skupine stanovniatva sa specifi nim pravnim problemima vezanim za njihov osobni status (prognanici, nacionalne manjine, ~ene, itd.). Besplatno pru~anje odreenih oblika pravne pomoi (savjetovanje, davanje mialjenja, izuzetno ak i pomo u izradi isprava odnosno podnesaka, ali ne i zastupanje pred dr~avnim tijelima) mogue je braniti i u kontekstu slobode mialjenja i izra~avanja misli. Ipak, problem nadripisarstva ne bi smio imati temelj isklju ivo u ekonomskom interesu, ve prije svega u interesu osiguranja kvalitete pru~ene pravne pomoi. Dosadaanja praksa o tome nije iskristalizirala jasan stav. Pitanje besplatnog pru~anja ostalih oblika pravne pomoi od sveu ilianih nastavnika pravnih znanosti u praksi, takoer, ne bi smjelo dolaziti u pitanje s obzirom da ni ovdje ekonomski interesi cehovske organizacije nisu u veoj mjeri ugro~eni. Uz to, u mnogim je slu ajevima jasna paradoksalnost pokuaaja dovoenja u sumnju njihove stru nosti. 2.b) Besplatno ili jeftinije pru~anje pravne pomoi odvjetnika Povreda prava na pristup pravosuu zbog visokih troakova postupka i nemogunosti dobivanja besplatne pravne pomoi u graanskom postupku prvi je put utvrena u okviru Vijea Europe i primjene Europske konvencije 1979. godine. Europski sud je ujedno naglasio da ta odluka ne zna i da je dr~ava du~na osigurati besplatnu pravnu pomo u svim graanskim postupcima, ve potreba besplatne pravne pomoi ovisi o okolnostima svakog pojedinog slu aja. Vijee Europe je, osim toga, donijelo itav niz rezolucija i preporuka koje se odnose na pru~anje pravne pomoi i savjetovanje. Sve one isti u da je za ostvarenje prava na pristup sudovima i pravi no suenje va~no poduzeti sve potrebne korake kako bi se uklonile ekonomske prepreke za sudjelovanje u pravnom postupku. Izmeu ostalog, odreeno je da se pravo na besplatnu pravnu pomo ne smije smatrati darom siromaanima ve obvezom zajednice, da osiguranje pravne pomoi mora biti jednako za strance i domae dr~avljane, te se poti u vlade da ustanove sustav besplatne pravne pomoi za siromaane, odnosno sustav pravnog savjetovanja za socijalno isklju ene kojima je potrebna neodgodiva pomo. Takav sustav, neovisno je li ga ustanovila izravno dr~ava ili odvjetni ka komora na temelju zakonske obveze, ne predstavlja prisilni ili obvezni rad za odvjetnike koji moraju pru~iti besplatnu pravnu pomo (bez nagrade i naknade stvarnih troakova). Ustav RH ne spominje izri ito pravo na besplatnu pravnu pomo. No, s obzirom da su sloboda, jednakost i socijalna pravda najviae vrednote ustavnog poretka i temelj za tuma enje Ustava ( l. 3., Ustav RH), dr~ava je nesumnjivo du~na osigurati da socijalni i ekonomski polo~aj stanovniatva ne utje e na mogunost ostvarenja temeljnih ljudskih prava zajam enih Ustavom, tj. na o~ivotvorenje prava na pristup sudu u u~em smislu. Iz dosadaanje rasprave, supra 2.a), proizlazi da NPO mogu pru~ati isklju ivo besplatnu pravnu pomo, a i tada uz istaknuta ograni enja i dvojbe. Odvjetnici od 1. prosinca 2003. godine imaju gotovo ekskluzivnu ovlast zastupanja stranaka pred sudovima u graansko-pravnim sporovima te u drugim postupcima na koje se primjenjuje ZPP, a jasno je da e NPO u mnogim situacijama trebati odvjetni ke usluge kako bi mogle pru~iti adekvatnu pravnu pomo svojim korisnicima. Stoga je zanimljivo razmotriti mogunost za korisnike ekonomski povoljnijih uvjeta pru~anja pravne pomoi. Sukladno ZPP-u, osobe koje nisu u mogunosti predujmiti odnosno snositi troakove postupka pa su osloboene snoaenja svih troakova postupka imaju pravo, na vlastiti zahtjev, i na pravnu pomo bez naknade, ato uklju uje osloboenje od plaanja nagrade, ali i stvarnih izdataka punomonika ( l. 174. st.1. i 2., ZPP). Punomonika tada postavlja sud. ZUP ne sadr~i sli ne odredbe budui da se, u pravilu, postupak pred upravnim tijelom odvija pisanim putem, bez javnih rasprava, a veina postupovnih radnji ne zahtijeva anga~iranje posebnog punomonika. Meutim, isto pitanje regulira i ZO ije se odredbe o ovom pitanju u praksi jedino i primjenjuju. Tako ZO u l. 21. navodi kako je Komora du~na osigurati besplatno pru~anje pravne pomoi ~rtvama Domovinskog rata i socijalno ugro~enim osobama u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u svezi s njihovim polo~ajem, kao i u drugim slu ajevima predvienim opim aktima Komore. Drugi opi akti Komore koji se odnose na pru~anje besplatne pravne pomoi, Statut Hrvatske odvjetni ke komore i Kodeks odvjetni ke etike, ne navode daljnje kategorije osoba ili slu ajeve u kojima bi se ona imala pru~iti. Tako Statut samo odreuje da odluku o dodjeljivanju besplatnog punomonika donosi Predsjednik Komore, dok Kodeks u to kama 35. do 39. pobli~e regulira ovo pravo. Odvjetnici su, sukladno tome, du~ni prihvatiti besplatno zastupanje ovih kategorija stranaka kada im to odredi nadle~no tijelo Komore, ali u slu aju uspjeha u besplatnom zastupanju odvjetnik mo~e od zastupanih osoba tra~iti nagradu za pru~ene usluge u mjeri u kojoj zastupanje ne gubi svoje socijalno i humano obilje~je, no u svakom slu aju smije tra~iti onu nagradu koju je zastupana stranka ostvarila po osnovi njegova zastupanja na teret protivne stranke. Iz izlo~enog je vidljivo da je u praksi skupina stranaka koje ostvaruju besplatnu pravnu pomo odvjetnika vrlo uska jer uklju uje isklju ivo ~rtve Domovinskog rata i socijalno ugro~ene osobe, a i tada isklju ivo u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u svezi s njihovim polo~ajem. Osim toga, takva besplatna pravna pomo uklju uje samo osloboenje od nagrade odvjetniku, a ne i osloboenje od stvarnih izdataka, dakle, troakova koje je odvjetnik imao tijekom zastupanja, a koje ZPP uklju uje u besplatnu uslugu odreujui mogunost da sud koji vodi postupak imenuje besplatnog punomonika. Uz to, odvjetnici e, uz spomenuta ograni enja, ipak moi tra~iti nagradu od besplatno zastupanih osoba u slu aju uspjeanog zastupanja. I kona no, Komora u praksi tra~i da se uz zahtjev za ostvarenje prava na besplatnu pravnu pomo dostavi i preslika domovnice, ime ograni ava pru~anje besplatne pravne pomoi isklju ivo na hrvatske dr~avljane. Ovakva je praksa vrlo sumnjive ustavnosti u odnosu na na elo jednakosti hrvatskih dr~avljana i stranaca ( l. 14. i 26., Ustav RH), a u svakom je slu aju protivna ranije spomenutim meunarodnim standardima kao i duhu Zakona o azilu. Naime, taj Zakon izrijekom spominje pravo pristupa sudovima i pravo na pravnu pomo, kako tra~iteljima azila tako i azilantima, a uvodi i pravo na besplatnu pravnu pomo od strane predstavnika Hrvatskog Crvenog kri~a, Hrvatskog Caritasa, UNHCR-a i predstavnika drugih organizacija koje se bave zaatitom prava izbjeglica. Zanimljivo je naglasiti kako je takvim organizacijama potrebna prethodna suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova (dalje: MUP). Meutim, nisu odreeni kriteriji kojima se MUP ima rukovoditi prilikom davanja ili odbijanja suglasnosti te nije jasno hoe li oni uklju ivati i ocjenu osposobljenosti za kvalitetno pru~anje pravne pomoi. Nadalje, prema l. 18. ZO-a, odvjetnici imaju pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu troakova u svezi s obavljenim radom sukladno tarifi koju utvruje i donosi Komora. Tarifa o nagradama i naknadi troakova za rad odvjetnika poznaje mogunost sni~avanja cijene odvjetni kih usluga. Tako Tbr. 37 u to ki 2. odreuje da se u jednostavnim predmetima, uzimajui u obzir sve okolnosti obavljenog posla i koristi koje ima stranka, pojedine tarifne stavke mogu sniziti za 25%, ali ne u poslovima za koje je ve po Tarifi odreena nagrada u visini od 50% ili manje. Meutim, Kodeks odvjetni ke etike u to ki 18. al. 9., primjerice nabrajajui nelojalnosti u poslovanju odvjetnika koje se protive asti i ugledu odvjetni ke profesije, navodi i ponude jeftinog zastupanja, kao i suradnju s osobama koje se bave nadripisarstvom odnosno koje su sumnjive zbog nadripisarstva. Ovakve djelatnosti ( tra~enje ili pribavljanje stranaka na nedostojan na in ili potpomaganje nadripisarstva time ato potpisuje podneske nadripisara ) l. 111. t.11. Statuta Komore smatra te~im povredama du~nosti i ugleda odvjetniatva, podlo~nim disciplinskom postupku i disciplinskim sankcijama (nov ana kazna, a u najte~im slu ajevima, gubitak prava na obavljanje odvjetniatva). Redovito, dakle, odvjetnicima nije dopuateno nuditi jeftino zastupanje, ato uklju uje i prethodno odobravanje popusta, ve je popust dopuateno odobriti po zavraetku postupka i to u opravdanim slu ajevima, a osobito ako je tra~bina neutjeriva (t. 145., Kodeks). No, ista to ka preporu uje odobravanja takvog popusta ako se stranka nalazi u teakom imovinskom polo~aju. Kodeks, meutim, ne navodi najvei dopuateni iznos naknadno odobrenog popusta bilo zbog teakog imovinskog polo~aja ili zbog drugih opravdanih okolnosti. Ograni enje popusta postavljeno na 25% od cijene odvjetni kih usluga odnosi se samo na jednostavne slu ajeve pa se ini da bi odvjetnici, primjerice, zbog teakog imovinskog polo~aja stranke, mogli joa viae sniziti cijenu svoje usluge, pa ak pru~iti i u potpunosti besplatnu uslugu. Ovo tim viae ato dodatne, opravdane okolnosti propisuje Kodeks odvjetni ke etike, donesen nakon Tarife i od viaeg tijela (Skupatine Komore). Odvjetnici ujedno moraju voditi ra una da takvim radom ne krae zabranu oglaaavanja i pribavljanja stranaka nelojalnim poslovanjem. U svakom slu aju, navedeni propisi ne stvaraju transparentnu i jasnu sliku uvjeta koje stranka mora ostvariti za stjecanje prava na sponzoriranu pravnu pomo te ostavljaju mnogo prostora za arbitrarno tuma enje i primjenu. Ovdje joa valja iznijeti kako, sukladno l. 19. ZO-a, u imovinsko-pravnim stvarima odvjetnici mogu sa strankom pismeno ugovoriti nagradu za rad u razmjeru s uspjehom u postupku odnosno u pravnim radnjama koje e za stranku poduzeti, sukladno odvjetni koj tarifi. Osim toga, sukladno Tbr. 38, pru~anje pravne pomoi odvjetnik mo~e ugovoriti s pravnom osobom u pauaalnom iznosu, osim za radnje zastupanja pred sudovima i dr~avnim organima. Obje su mogunosti zanimljive kako za korisnike usluga NPO, tako i za same NPO. Neprofitne organizacije u RH i potreba za pravnom pomoi Odredivai pojam i subjekte koji se smatraju neprofitnim organizacijama u RH te openito utvrdivai mogunosti pru~anja pravne pomoi, prelazimo na analizu pravnih problema s kojima se suo avaju NPO u RH. S obzirom na sadr~aj moguih slu ajeva koji uklju uju NPO, utvrdili smo sljedee tematske skupine: a) statusna pitanja NPO; b) sporovi unutar NPO, napose odnosi s lanstvom; c) odnosi s treim osobama, odnosno nespecifi ni pravni odnosi; i d) pru~anje pravne pomoi lanovima ili drugim korisnicima. 3.a) Statusna pitanja NPO Sa statusnim se pitanjima susreu sve NPO bilo u fazi osnivanja, bilo kasnije tijekom svoga rada, odnosno u vrijeme svog prestanka. Ova skupina uklju uje potrebu za savjetovanjem potencijalnih osniva a, pripremanje osniva kih dokumenata (zapisnika, odluka, statuta), registracijski postupak, izradu potrebnih pravilnika i drugih opih akata, eventualne promjene statusa tijekom postojanja, uklju ujui osnivanje podru~nica, udru~ivanje s drugim NPO u krovne organizacije i institucionalnu suradnju s drugim NPO ili profitnim sektorom, te odnose tijekom likvidacije odnosno ste aja. Ovdje spadaju i svakodobne promjene statuta (promjena imena, tijela NPO ili proairenje djelatnosti na do sada neregistrirane djelatnosti). Obavljanje specifi ne djelatnosti zahtijeva poznavanje posebnih zakona koje ih reguliraju (socijalna skrb, predakolska obrazovanje, znanost) te pribavljanje potrebnih potvrda i dozvola. Kona no, tu je i izuzetno va~na skupina pitanja vezanih za poreznopravni status NPO. Velika se veina pitanja iz ove skupine u praksi rjeaava bez odvjetni kih usluga s obzirom da potrebna pravna pomo uglavnom nosi zanemarivu zaradu, ne uklju uje zastupanje pred sudom te se svodi na savjetovanje i koriatenje obrazaca. U pitanjima osnivanja zaklade takoer nije potrebna odvjetni ka pomo s obzirom da dr~avna tijela imaju presudnu nadzornu ulogu tijekom osnivanja, a zadr~avaju i zna ajan uvid u rad zaklada tijekom njihova djelovanja. Veu va~nost mogu imati statusna pitanja ustanova (primjerice, Hrvatsko narodno kazaliate, klini ki bolni ki centri, sveu iliata) odnosno pojedinih udruga koje raspola~u s velikom imovinom (primjerice, nogometni klubovi), ato mo~e rezultirati potrebnom anga~iranja odvjetnika. Openito uzevai, pravna pitanja iz ove skupine rjeaavaju zakonski zastupnici NPO odnosno osobe zaposlene u pojedinoj NPO, uklju ujui i savjetnike u pos*  h n lpZ\prf24`brʻηγhfjhj0JUjh0JU h6hh6hhb h^h9ph9phWh^hS,hIBB hS,hS,h'E hS,5 h'E5 h5 hdS5 hdShdShdS8> ----$ & Fa$ $]a$gdS,$]a$ $]a$gd'E$]a$$a$J(BDZ`| PR|<>@D`x !2! ""#$B$D$$$~&&L'N'X'''((F,H,--./f//d7f7z7777<8ÿh`Nh+`hdShr_jhJ<0JUhJ<hP&jh40JUh9phah| hkh6hXRjhS,0JUhhIBBhS,hkh?--9?CCC2D4DHHII T[`Vlw|$]`a$gd @] $]a$gd\ $]`a$ $ & F]a$$]a$$ a$$`a$$^a$<8>8;;`<b<=====<>>???,?AATCCCCCD&D0DDDEFHHHHFIHI|JJLLMMMMMMNNNNPPQQRSSSSSUUUŹ񭱭hhS,h @]hn3h@h`NjhLx0JPJU hLxPJ h+`PJ hdSPJhTgh[Rh+`hppp h9b6hah9b6h\h9bh`?h{ZhdS6mH sH h hdS6hH=_jhH=_0JUh @]h@hdSjhdS0JUDpqqrrssss tDvLvvvwwww`xrxyy|.|r}~}}}~~>~^~~~nH^ &JL  " ӼӮ징hIRjh=A0JUmHsH hIRhIRh=Ajha]0JUha]hjhdS0JU hdS6hdS hUh\ hU6hU h\6h @]h\hheh@h9b:vxڇއ:<246hl*^v8:*Nb|\^68NϿϵϱϭ h@h@hljhHH0JUhHHhC hjhQj0JUh @]hQjh@jhdS0JUh)h$zhh`?hdSh@mHsHh@h@mHsHh@hdSmHsH hIRhh=AhIR0vrtR&$6 $]`a$ $ & F]a$ $]^a$ $X`Xa$gds(y $]a$gd$]a$$[$\$a$gd @]NPRTڜޜԝ֝02BpƟȟܟrtvxrtbd "bf@γ8hP|µ­©hhxhh6h8:V hdS6hhjhdS0JUhahs(y h^6h^hdSh@h?`h5hljhl0JUBJrtvxt̼VDZl>@(NPR^Zbhj .ͻͶͶͲͲͲ͙͝͝͝hkh)a}h*h*6h?` h?`6h* hdS6jhp0JUh8:VhphdS hcF]6hcF]h6hahuh9jhJ0JUhJh`Xh<02Xfxz(*\`    d f (BDp J^z< > ("f"h"j"$$$$$$%8&R&(( h8:Vh8:Vhp] hdS6hE.Ijh0JUhW+Uhxh+)jhdS0JUh8:VhT*hdS hk6hkG68rtJLl"4&6&8&x&z&.r3 $ & F]a$ $]`a$ $]^a$ $]`a$$]a$ebnim NPO osnovanim radi pru~anja podrake razvoju civilnog druatva. 3.b) Sporovi unutar NPO i odnosi s lanovima Sporovi unutar NPO esto se odnose na tuma enje statuta, valjanost odluka pojedinih tijela, sumnje na propust ili zlouporabu funkcije te na prava i obveze lanova. Neki od tih sporova rjeaavaju se uz savjetovanje s treim osobama, izuzetno rijetko odvjetnicima. Postupak i na in rjeaavanja sporova odreen je statutom (ili drugim temeljnim aktom NPO). U krajnjoj instanci za rjeaavanje spora izmeu lanova i udruge nadle~an je ~upanijski sud ( l. 26, Zakon o udrugama) pa u tom slu aju dolazi u obzir imenovanje punomonika. Udrugu mo~e zastupati njen zakonski zastupnik, tj. osoba ovlaatena sukladno odredbama statuta, ali i zaposlenik udruge, a lanovi mogu ovlastiti punomonika sukladno odredbama ZPP-a. Identi na je situacija u svim drugim slu ajevima u kojima spor nije uspjeano rijeaen unutar same NPO na temelju njenih opih akata te je potrebno posredovanje dr~avnih tijela, napose sudova. 3.c) Odnosi s treim osobama, nespecifi ni pravni odnosi NPO poput svih drugih pravnih subjekata stupaju u veliki broj najraznovrsnijih odnosa u kojima prava i obveze koje stje u ne ovise o njihovom neprofitnom statusu. U tim, nazovimo ih, obi nim, nespecifi nim pravnim odnosima NPO nastupaju kao i drugi pravni subjekti uz potrebu za pravnom pomoi opsegom i sadr~ajem ovisnom o samom pravnom odnosu. NPO, tako, sklapaju ugovore o zakupu poslovnog prostora, naru uju ili pru~aju razli ite usluge, sklapaju ugovore o radu, kupuju ili prodaju, itd. Jasno je da je zaposlenik udruge ovlaaten sastavljati isprave i podneske te zastupati udrugu pred dr~avnim tijelima, no u odreenim e slu ajevima biti uputno obraanje odvjetniku. Mogue je da NPO sklopi ugovor s odvjetni kim uredom za dogovoreni pauaalni iznos. Veliki se broj udruga bavi druatveno korisnim djelatnostima (humanitarni rad, organiziranje slobodnog vremena mlade~i, zaatita ljudskih prava, kultura, itd.), a dr~ava odnosno jedinice lokalne samouprave im stoga priznaju odreene povlastice (izravno financiranje, porezne olakaice, povoljnija cijena zakupa gradskih/opinskih prostora). Takoer je mogue da odvjetnici, sukladno ranije iznesenim odredbama odvjetni ke Tarife i Kodeksa, odobre pojedinim NPO naknadni popust na svoje nagrade. Pravnu pomo u odnosu na ovu skupinu pravnih pitanja NPO djelomi no pru~aju i NPO specijalizirane za podraku razvoja civilnog sektora. 3.d) Pru~anje pravne pomoi lanovima ili drugim korisnicima Najzanimljivije je pitanje ovlaatenja NPO na pru~anje pravne pomoi svojim lanovima odnosno treim osobama. Valja uzeti u obzir analizirane odredbe ZPP-a, ZO-a i KZ-a. NPO ne mogu zastupati stranke pred sudom, to ovlaatenje pripada isklju ivo odvjetnicima. Ovdje valja razlikovati strana ku legitimaciju jedne NPO, njen ius standi, od mogunosti zastupanja tree osobe. Tako se NPO mo~e pojaviti pred dr~avnim ili meunarodnim tijelima (Europski sud za ljudska prava) kao ~rtva povrede ljudskih prava, ali u RH ne mo~e zastupati drugu osobu koja je ~rtva takve povrede. U postupku pred sudom NPO mogu pru~iti stru nu pomo (vjeata enje) odnosno lanovi NPO mogu biti pozvani svjedo iti. Jedina mogunost sudjelovanja NPO u postupku povrede prava njenih lanova ili treih osoba, a da ujedno sama nije ~rtva povrede, jest u ulozi pratioca stranke. Ostali oblici pru~anja pravne pomoi vraaju nas pitanju ovlaatenosti kontinuiranog pru~anja pravne pomoi. NPO u svakom slu aju ne smije naplaivati pru~anje pravne pomoi. U RH pravnici koji nisu odvjetnici u estalo pru~aju u okviru NPO razne oblike pravne pomoi. Kao ato je ranije re eno, dr~avna tijela i Komora takvu praksu ne dovode ozbiljno u pitanje. injenica je, meutim, da odredbe ZO-a i KZ-a omoguavaju tuma enje koje takvo djelovanje stavlja u sivu zonu legalnosti. Case-study I: RI-Centar, Rijeka Regionalni centar za razvoj neprofitnih organizacija, Rijeka, skraenog naziva RI-Centar, osnovan je sredinom 2000. godine u sklopu CERANEO-ovog projekta potpore razvoja civilnog druatva. RI-Centar djeluje kao udruga ije su temeljne djelatnosti vezane uz pru~anje raznih oblika podrake ostalim NPO u regiji. Neki od va~nijih projekata RI-Centra uklju uju tzv. inkubator za udruge (potpora novim udrugama koje nemaju vlastite prostorije i resurse u vidu tjednog koriatenja prostora, telefona, kompjutora, fotokopirnog stroja), volonterski centar (baza podataka volontera, edukacija i povezivanje s NPO koja tra~i volontere), izradu povelje suradnje izmeu lokalnih vlasti i neprofitnog sektora, trosektorsku suradnju, organiziranje godianjeg foruma udruga iz regije (tzv. FURka), edukacije, inicijativu za osnivanje zaklade lokalne zajednice i sl. Udruga se prete~nim djelom financira iz stranih donacija, a djelomi no i dotacijama iz dr~avnog odnosno gradskog prora una. U sklopu RI-Centra djeluje pravno i ra unovodstveno savjetovaliate za NPO. Pravno savjetovaliate zapo elo je radom u listopadu 2000. godine na volonterskoj osnovi. Narednih je godina Meunarodni centar za neprofitno pravo (ICNL) financiran putem USAID-a dodijelio namjenska sredstva RI-Centru za odr~avanje pravnog savjetovaliata (materijalni troakovi, troakovi odr~avanja prostora i ukupna nagrada u visini prosje ne plae u RH). U savjetovaliatu su u pojedinim razdobljima do sada radila dva diplomirana pravnika i dva studenta etvrte godine Pravnog fakulteta u Rijeci, nakon odsluaanog i polo~enog predmeta Pravo neprofitnih organizacija, a pod nadzorom predmetnog nastavnika. NPO dobivaju usluge besplatno, a savjeti se pru~aju tri sata tjedno uz mogue kontaktiranje telefonom i elektroni kom poatom. Tijekom viae od tri godine postojanja pravnom se savjetovaliatu obratilo neato manje od 250 NPO odnosno osniva a buduih NPO, kao i 40-ak fizi kih osoba koje su pogreano smatrale da se radi o besplatnom pru~anju ope pravne pomoi. Daleko najvei broj slu ajeva odnosio se na prvu i drugu gore izdvojenu skupinu statusnih pitanja i sporova unutar NPO. Savjetnici RI-Centra su veinu slu ajeva u cijelosti mogli sami rijeaiti. Zbog zakonskih ograni enja, savjetnici RI-Centra nikada nisu zastupali stranke pred bilo kojim dr~avnim tijelom, ali su izradili viae nacrta isprava i podnesaka u jednostavnijim slu ajevima te savjetovali stranke ukazujui im na nu~nost anga~iranja odvjetnika. Va~nost ovakvih savjetovaliata, po naaem je mialjenju, velika. Prvo, u estale promjene postojeih propisa (spomenimo samo, u kontekstu NPO, promjene poreznih zakona) ote~avaju laicima praenje i shvaanje za njih relevantne regulative. Problemi s kojima se susreu NPO naj eae zahtijevaju kompetentno savjetovanje, a tek rjee odvjetni ke usluge. Drugo, graani koji su u trogodianjem razdoblju posjetili RI-Centar mahom su bile osobe loaeg imovinskog stanja, ije se pravne dvojbe esto nisu odnosile na ostvarivanje prava vezanih za njihov socijalni polo~aj. Iako im je pravna pomo pru~ana samo u vrlo uskom opsegu, ova pojava ukazuje na potrebu proairenja mogunosti pru~anja besplatne ili jeftinije pravne pomoi. Case-study II: Pravna klinika Pravnog fakulteta u Rijeci Od akademske godine 1996./1997. na etvrtoj se godini pravnog studija na Pravnom fakultetu Sveu iliata u Rijeci izvodi izborni predmet  Klinika za graansko pravo . Izvoenje predmeta organizirano je uz materijalnu potporu Ameri ke odvjetni ke komore (ABA/CEELI) ijim je sredstvima opremljena posebna u ionica, nabavljena kompjutorska oprema i osigurana dodatna mjese na potpora nastavnika nositelja predmeta. Mogunost upisa vezuje se uz prethodno polo~eno graansko materijalno i/ili procesno pravo, a rang lista sastavlja se na temelju uspjeha na ispitu. Godianje predmet upisuje 20-25 studenata. Po uzoru na angloameri ke legal clinics, odnosno talijanske laboratori giuridici, ovaj predmet omoguava povezivanje studija i prakse pru~ajui studentima raznoliko prakti no iskustvo. Nastava se sastoji od nekoliko zasebnih dijelova, a osim nastavnika u njenom izvoenju sudjeluju odvjetnici, suci, po potrebi dr~avni odvjetnici odnosno javni bilje~nici. Studenti zajedni ki prolaze jedan ili viae zamialjenih slu ajeva prolazei, uz stru no vodstvo, sve faze redovitog postupka koji bi se vodio u doti nom slu aju. Osim toga, manje grupe od 3 - 4 studenata imaju zadatak samostalno rijeaiti posebno dodijeljeni slu aj, sastaviti spis i prezentirati ga plenumu. Istovremeno, svaki je student dodijeljen jednom od odvjetnika (dr~avnih odvjetnika, javnih bilje~nika) koji su prihvatili takvu suradnju te je du~an provesti u doti nom uredu odreeni broj sati obavljajui zadatke koje mu povjeri principal. Konkretnog pru~anja pravne pomoi graanima nije bilo, napose zbog nepostojeih zakonskih odredba koje bi definirale takvu djelatnost. Sudjelovanje studenata etvrte godine u radu RI-Centra organizirano je izvan nastave i isklju ivo na temelju osobnog interesa i lanstva u udruzi. Meutim, tijekom akademske godine 2002./2003. dio studenata Klinike preuzeo je ponuene slu ajeve vezane uz pravo neprofitnih organizacija te u vrlo malom opsegu ipak sudjelovao u radu pravnog savjetovaliata RI-Centra. Sedam godina rada Klinike pokazalo je da meu studentima postoji velik interes za ovakvim vidom nastave. Ocjena studentskih radova pokazala je visok stupanj kvalitete. Osim zakonskih odredbi, konkretne prepreke pru~anju pravne pomoi graanima u okviru pravne klinike svode se na organizacijske i financijske okolnosti. Obje skupine okolnosti su relativno lako rjeaive s obzirom na interes, kako Fakulteta, tako i stranih donatora, a mogui su i drugi izvori financiranja (zaklade, lokalna zajednica). Nema razloga sumnjati da e ovu djelatnost i nadalje pomagati Komora te dr~avna pravosudna tijela. U svakom je slu aju za daljnji razvoj potencijala pravnih klinika u pru~anju pravne pomoi presudna izmjena zakonskih propisa. Mogunosti poveanja doprinosa NPO pru~anju pravne pomoi u RH Doprinos NPO pru~anju pravne pomoi u RH ovisi o dva ranije istaknuta elementa: ovlaatenju za pru~anje pravne pomoi i cijeni pru~ene pravne pomoi. Naravno, oba elementa ovise o opoj druatvenoj svijesti koja logi no prethodi svakoj promjeni. Izdvajamo nekoliko prijedloga kojima bi se, po naaem mialjenju, na adekvatan na in poveao udio doprinosa NPO u pru~anju pravne pomoi u RH, a zatim ih ukratko obrazla~emo. Izmjena i pojaanjenje zakonskih odredbi vezanih za ovlast pru~anja pravne pomoi Izmjena l. 89.a ZPP-a omoguavanjem da punomonik stranke, osim navedenih osoba, bude i predstavnik NPO koja se bavi promicanjem prava koja su predmet spora Reguliranje djelovanja pravnih klinika Zakonsko odreivanje skupine subjekata koji imaju pravo na besplatnu ili  jeftiniju pravnu pomo Uvratavanje zaatite temeljnih ljudskih prava (poput slu ajeva diskriminacije ili slu ajeva proizaalih iz nasilja u obitelji) meu razloge odobravanja popusta, uz poveanje postotka mogueg umanjenja cijene odvjetni kih usluga Preciziranje i usklaivanje odredbi odvjetni ke Tarife i Kodeksa odvjetni ke komore o mogunosti odobravanja popusta na odvjetni ke usluge Osnivanje pravnih savjetovaliata za povrede temeljnih ljudskih prava, diskriminacije na temelju osobnih svojstava, slu ajeve nasilja u obitelji, i sl. uz suradnju Odvjetni ke komore i NPO. Smatramo da je, unato  dosadaanjem restriktivnom i za osobe koje nisu odvjetnici povoljnom tuma enju propisa o pru~anju pravne pomoi za nagradu (ZO), te napose o nadripisarstvu (KZ), potrebno izmijeniti zakonske odredbe i razjasniti dvojbe koje smo ranije istaknuli. Uzor se mo~e nai u spomenutoj odredbi l. 174. st. 3. ZPP-a, o imenovanju besplatnog punomonika u osobi s pravnom spremom odnosno u odredbi l. 244. st. 1.KZ-a o nadrilije niatvu koja, opisujui bie tog kaznenog djela, navodi nepostojanje propisane stru ne spreme. Time se izbjegava nejasni sadr~aj pojma neovlaateno pru~anje pravne pomoi iz l. 310. KZ-a o nadripisarstvu, koji pojam, pokazali smo, nije u dostatnoj mjeri preciziran ni l. 5. ZO-a. Osim toga, l. 244. st. 2. KZ-a, razlikuje besplatno nadrilije niatvo od nadrilije niatva za nagradu ili zbog zarade tretirajui potonje kao kvalificirano kazneno djelo. Smatramo da sli no razlikovanje sankcija valja uvesti i za nadripisarstvo. Prilikom izmjene zakonskih odredbi treba imati na umu raairenu, ope poznatu i preautno prihvaenu praksu velikog broja NPO u RH iji zaposlenici, doduae besplatno, ali kontinuirano, pru~aju razli ite oblike pravne pomoi. Pri tome bi valjalo utvrditi razlikovanje opsega pru~ene pravne pomoi. Dok zastupanje pred sudovima, posebno na ~upanijskoj i viaoj razini, treba prepustiti isklju ivo odvjetnicima, sastavljanje pojedinih isprava i podnesaka na ni~im razinama, a posebice razli ite uvodno navedene difuzne oblike pravnih usluga izrijekom dopustiti i ostalim subjektima (pravnim klinikama, NPO). Nadalje, valja razmisliti o uklju ivanju predstavnika NPO koje se bave promicanjem specifi nih ljudskih prava u krug osoba ovlaatenih punomonika u postupcima na koje se primjenjuje ZPP. Pri tome imamo na umu u RH respektabilne NPO, poput HPC-a, HHO-a ili B.a.B.a., koje raspola~u s posebno stru nim kadrovima. Izbor pojedinih NPO koje bi imale takve ovlasti mogue je urediti po uzoru na spomenute odredbe Zakona o azilu koje nala~u prethodnu suglasnost MUP-a za pru~anje besplatne pravne pomoi tra~iteljima azila. Smatramo da bi u ovom slu aju bilo primjerenije odrediti nadle~nost Ministarstva pravosua koje mo~e utvrditi kvalificiranost pojedine NPO za pru~anje pravne pomoi, kao i vraiti naknadni periodi ni nadzor nad nastavkom ispunjavanja uvjeta osposobljenosti za kvalitetno pravno zastupanje. U sklopu zakonskih izmjena valjalo bi svakako izdvojiti i zasebno regulirati, kako u ZPP-u tako i u ZO-u, pitanje djelovanja pravnih klinika. U praksi je postojee propise eventualno mogue tuma iti in favorem pravnih klinika u okviru kojih bi studenti pru~ali pravnu pomo. No, radi se o suviae va~nom pitanje i tu ne smije biti nikakve dvojbe. Opseg pravne pomoi koju bi studenti mogli pru~ati, po naaem bi mialjenju, trebao uklju ivati i zastupanje stranaka pred sudom, a zakon mora predvidjeti pretpostavke i stru ni nadzor nastavnika ili, ak, odvjetnika. Za te slu ajeve valja urediti mogunost pru~anja u cijelosti ili djelomi no besplatne pravne pomoi. Proairenje kruga zakonski definiranih subjekata koji imaju pravo na besplatnu ili jeftiniju pravnu pomo odvjetnika pridonijelo bi veoj razini dostupnosti pravosua graanstvu. U svakom bi slu aju zakon, a ne opi akti Komore, morao propisivati uvjete za ostvarivanje prava na besplatnu ili dijelom sponzoriranu pravnu pomo. Kriteriji moraju osigurati jasnou, isklju iti arbitrarnost te osigurati jednaku kvalitetu naplatne i besplatne pravne pomoi. Valjalo bi takoer propisati mogunost da odvjetnici u odreenim slu ajevima po vlastitom izboru zastupaju stranke pro bono. Struka isti e da bi ovakvo rjeaenje bilo uputno za pokretanje tzv. strateakih postupaka, tj. postupaka koji mogu dovesti do promjene odreenog zakona ili prakse za koje odvjetnik smatra da predstavljaju povredu ljudskih prava. Svakako valja prekinuti s praksom pru~anja besplatne pravne pomoi samo hrvatskim dr~avljanima. Komoru bi takoer trebalo senzibilizirati za specifi ne potrebe u zaatiti temeljnih ljudskih prava. Zakonski okvir za osnivanje pravnih savjetovaliata po teritorijalnom i funkcionalnom principu mogao bi zadovoljiti posebne potrebe pojedinih regija RH (primjerice, podru ja posebne dr~avne skrbi, prometno izoliranih krajeva) i, joa va~nije, pojedine kriti ne pojave u hrvatskom druatvu (rasizam, nasilje u obitelji, ~enska prava i prava seksualnih manjina, itd.). Takva bi savjetovaliata morala djelovati na temelju institucionalne suradnje izmeu odvjetni kih zborova ili pojedinih odvjetni kih ureda i zainteresiranih NPO. Eventualno dobivena suglasnost Ministarstva pravosua za zastupanje u postupcima na koje se primjenjuje ZPP za doti nu bi NPO predstavljala dodatnu preporuku, ali takva se suglasnost nikako ne bi smjela tra~iti kao uvjet suradnje s odvjetni kim zborom ili uredom. Pomo koju NPO mogu pru~iti odvjetnicima u mnogim su slu ajevima od velike va~nosti za uspjeano pru~anje pravne pomoi. Za pravna je savjetovaliata mogue osigurati posebno financiranje putem dotacija iz dr~avnog prora una, prora una jedinica lokalne i podru ne samouprave, posebnih namjenskih fondova ili zaklada. Tome bi svakako doprinijelo i ranije spomenuto proairenje kruga subjekata koji imaju pravo na popust na odvjetni ke usluge, kao i opim aktima Komore predvieno vee maksimalno dopuateno umanjenje odvjetni ke nagrade. Ostvarenje prava na pristup sudu primarno je obveza dr~ave. Ipak, odredba l. 174. ZPP-a, koja za stranku osloboenu plaanja troakova predvia i mogunost postavljanja punomonika ne primjenjuje se u praksi jer zahtijeva izravno financiranje iz dr~avnog prora una. Dr~ava bi, sukladno spomenutim meunarodnim standardima, morala predvidjeti i dr~avne slu~be za besplatnu pravnu pomo. Takve bi slu~be morale biti ustrojene neovisno o prihvaanju i uvoenju gore predlo~enih promjena, a njihova bi se misija trebala meusobno nadopunjavati. Zaklju ak Analizom postojeeg zakonskog okvira pru~anja pravne pomoi u RH utvrdili smo da postoji itav niz nejasnoa i  sivih podru ja koja omoguavaju razli ito tuma enje zakonskih odredbi. Pokazali smo takoer da je dr~ava u praksi svoju obvezu ostvarenja zna ajnog aspekta prava pristupa sudovima  sponzorirano pru~anje pravne pomoi - prebacila na Hrvatsku odvjetni ku komoru, dakle, profesionalnu udrugu javnog prava. Neprofitne se organizacije u RH, meutim, u praksi vrlo dobro snalaze i redovito pru~aju razne oblike pravne pomoi svojim lanovima ili treim osobama. Ta pomo, naravno, nema lukrativni zna aj; korisnici dobivaju usluge besplatno. NPO ovu djelatnost naj eae financiraju iz stranih ili domaih donacija, uklju ujui donirani rad pojedinih odvjetnika, te neznatno uz pomo dotacija. Odnos profitne i neprofitne djelatnosti, Komore i NPO, ne bi smio biti konkurentnog ve partnerskog karaktera. Ostvarenje prava na pristup sudu, ali i rastereenje odvjetniatva ostvarivi su uz vee oslanjanje na NPO u kojima rade vrsni pravnici, neki s polo~enim pravosudnim ispitom, neki s iskustvom iz pravosua. NPO, osim toga, imaju vei utjecaj u zajednici, mogunost pristupa medijima i javnosti te osiguravaju suradnju s meunarodnim organizacijama. Zastupanje stranka pred sudom, sukladno ZPP-u, s manjim je iznimkama ekskluzivno odvjetni ko pravo. Meutim, NPO u RH imaju zna ajnih potencijala u odnosu na pru~anje pravne pomoi, pri emu isti emo pravne klinike pri pravnim fakultetima te pravna savjetovaliata. Njihovo je aktiviranje mogue tek uz izmjene pozitivnog zakonodavstva ili, eventualno, na temelju jasnog i jednozna nog stajaliata sudske prakse i Komore. Zastupamo tezu da u ovoj materiju valja izbjei pravnu nesigurnost i ukazati zakonodavcu na potrebu i pravac izmjene i dopune zakonskih odredbi. Ministarstvo pravosua najavilo je izradu nacrta jedinstvenog Zakona o pru~anju pravne pomoi kojim bi se na cjelovit na in trebalo regulirati ovu materiju. Nadati se je da e u tu svrhu biti pokrenuta airoka javna rasprava koja bi doprinijela kvalitetnom rjeaenju i uklju ivanju/aktiviranju istaknutih, a do sada zanemarenih resursa.  Najva~niji meunarodni instrument, posebice u odnosu na Republiku Hrvatsku, svakako je Europska konvencija za zaatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: Europska konvencija), Narodne novine  Meunarodni ugovori, br. 6/99., iji l. 6. jam i pravo pristupa sudu. Isti termin se u literaturi joa prevodi i kao pravo na pristup pravosuu.  Ustav Republike Hrvatske (dalje: Ustav RH), Narodne novine br. 41/01. (pro iaeni tekst) i 55/01. (ispravak), l. 29.  Ustav RH, l. 27.  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, Narodne novine br. 100/96., l. 4 i 24.  Podatke iznijeli na okruglom stolu Besplatno pru~anje pravne pomoi organizacija za zaatitu ljudskih prava u RH odr~anom u Europskom domu, Zagreb, 16. o~ujka 2003. godine, D. Horvat ispred Hrvatske odvjetni ke komore te A. Gorki ispred Srpskog demokratskog foruma.  L. M. Salamon i H. K. Anheier, In Search of the Nonprofit Sector. I: The Question of Definitions, u: Voluntas (1992), 3(2), str. 125-151.  Ovo su subjekti koje poznaje pravni poredak RH, a ovdje spadaju odgovarajui subjekti u pojedinim nacionalnim pravnim sustavima.  Zakon o udrugama, Narodne novine br. 88/01. i 11/02. (ispravak), l. 7. (udru~ivanje udruga i ustrojstveni oblici) te l. 8. Potonji govori samo o stranim udrugama, tj. o udrugama valjano osnovanim na temelju pravnog poretka strane dr~ave, a koje djeluju na podru ju RH. Detaljnije vidi M. Dika, S. Ljubiai, D. Medvedovi i I. `prajc, Komentar Zakona o udrugama  s obrascima, ICNL  B.a.b.e., Zagreb, 2003., str. 52-57.  Podaci Ureda za udruge Vlade RH, prosinac 2003. godine. http://www.uzuvrh.hr/index.htm, 15. prosinac 2003. godine.  Pojam civilno druatvo, njegove karakteristike, uloga u suvremenom druatvu, a posebice u tzv. druatvima u tranziciji predmet su mnogobrojnih rasprava. One, meutim, prelaze okvire ovog rada. Stoga, ovdje samo navodimo izbor literature o toj temi: G. Be~ovan, Struktura civilnog druatva u RH, u: Politi ka misao, vol. 39, 1/2002, str. 63-87; M. Ovsenik i M. Ambro~, Neprofitni autopoeti ni sustavi, Alinea, Zagreb, 1999.; J. L. Cohen i A. Arato, Civil Society and Political Theory, Massachusets Institute of Technology Press, Cambridge, Mass., 1992.; A. B. Seligman, The Idea of Civil Society, Princeton University Press, New Jersey, 1992.; M. Mesi, Civilno druatvo i postsocijalizam, u: Revija za sociologiju, vol. 22, 3-4/1991, str. 307-314; A. Bibi , Civilno druatvo i politi ki pluralizam, Omladinski kulturni centar, Zagreb, 1990.  U radu se neemo baviti braniteljima u kaznenom postupku temeljem Zakona o kaznenom postupku, Narodne novine br. 62/03. (pro iaeni tekst), jer tema obveznog zastupanja i imenovanja punomonika po slu~benoj du~nosti u kaznenim postupcima nema izravne veze s neprofitnim organizacijama i njihovom ulogom u pru~anju pravne pomoi u RH. Sli ne odredbe sadr~e i Zakon o sudovima za mlade~, Narodne novine br. 111/97., 27/98. i 12/02., Zakon o prekraajima, Narodne novine br. 88/02., 122/02. i 187/03. te Zakon o zaatiti osoba s duaevnim smetnjama, Narodne novine br. 111/97., 27/98., 128/99. i 79/02.. Svi ovi zakoni predviaju da branitelj mo~e biti samo odvjetnik.  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parni nom postupku, Narodne novine br. 117/03.  Zakon o opem upravnom postupku, Slu~beni list SFRJ br. 47/86., te Narodne novine br. 53/91., 58/93. i 103/96.  Kazneni zakon, Narodne novine br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00. i 51/01.  Zakon o odvjetniatvu, Narodne novine br. 9/94.  Druge osobe koje mogu pru~ati pravnu pomo u posebnim zakonima preciziranom obimu su, primjerice, javni bilje~nici (Zakon o javnom bilje~niatvu, Narodne novine br. 78/93. i 29/94.) i revizori (Zakon o reviziji, Narodne novine br. 90/92.).  Na temelju te odredbe mo~e se pokrenuti kazneni postupak protiv, primjerice, pravnika koji nije odvjetnik, a koji pru~i pravnu pomo vezanu za odr~avanje nebodera u kojem i sam stanuje te za tu jednokratnu uslugu primi odreenu nov anu nagradu od drugih stanara.  Sli no stajaliate zauzima i izmi te navodi da se i jednokratno besplatno pru~anje pravne pomoi mo~e smatrati nadripisarstvom ako se doka~e namjera bavljenja pru~anjem pravne pomoi. Jozo izmi, Neka zapa~anja o pravnoj pomoi nastavnika pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj, u: Pravo i porezi, vol. X, br. 9/2001, str. 40.  Rjeaenje Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I-1085/1997, U-I-23/1999 i U-I-824/1999, Narodne novine br. 51/00. i Ispravak, Narodne novine br. 56/00. Podnositelj prijedloga je, izmeu ostalih, bila i Udruga pravnika u gospodarstvu Zagreb.  Prema podacima Srpskog demokratskog foruma i Ureda Pu kog pravobranitelja RH iznesenim na okruglom stolu Besplatno pru~anje pravne pomoi organizacija za zaatitu ljudskih prava u RH, odr~anom u Zagrebu 16. o~ujka 2003. godine, u praksi su reprezentativna dva slu aja utvrenja nadripisarstva. Ministarstvo pravosua je, tako, smatralo da osobe, zaposlenici NPO, koje temeljem valjane punomoi pribavljaju izvatke iz dr~avnih matica za druge nisu ovlaatene pru~ati pravnu pomo jer nisu odvjetnici. U drugom je slu aju Vrhovni sud RH nadripisarom proglasio zaposlenika NPO za zaatitu ljudskih prava, nesumnjivo pravnog stru njaka, nekadaanjeg suca koji nije bio odvjetnik. Osoba je pru~ala pravnu pomo bez lukrativnog svojstva te isklju ivo osobama u teakim socijalnim uvjetima. Zaklju eno je stoga da nije jasno na temelju kojih kriterija zainteresirane osobe, Komora ili dr~avna tijela odlu uju u kojim slu ajevima pokrenuti kazneni progon radi nadripisarstva.  Slu aj Airey v. Ireland, A32, odluka od 9. listopada 1979. godine.  Ovdje prije svega mislimo na Rezoluciju (78) 8 o pravnoj pomoi i savjetovanju, usvojenu 2. o~ujka 1978. godine; Preporuku (93) 1 o u inkovitom pristupu zakonu i sudovima za siromaane, usvojenu 8. sije nja 1993. godine; i Preporuku 1355 (1998) o borbi protiv socijalne isklju ivosti i ja anju socijalne kohezije u Europi.  Slu aj Van der Mussele v. Belgium, A70, odluka od 23. studenog 1983. godine. Sud je takoer utvrdio da odvjetni ki vje~benik radei bez nagrade i naknade troakova ima i odreenu korist, tj. da je stje e iskustvo i ugled jednako kao da radi na plaenim slu ajevima.  Uz to, l. 14., ZUP, sadr~i i obvezu organa koji vodi postupak da skrbi kako neznanje i neukost stranke i drugih osoba koje sudjeluju u postupku ne budu na atetu prava ato im po zakonu pripadaju. Sli nu odredbi sadr~i i l. 11., ZPP, ali se u praksi ona rijetko primjenjuje.  Statut Hrvatske odvjetni ke komore, Narodne novine br. 25/95. i 92/99.  Kodeks odvjetni ke etike od 18. velja e 1995. godine s izmjenama i dopunama od 12. lipnja 1999. godine.  HYPERLINK "http://www.odvj-komora.hr/WebStuff/Kodeks.html" http://www.odvj-komora.hr/WebStuff/Kodeks.html, 3. o~ujak 2004.  Ove su odredbe derogirale Tbr. 43. st. 3. Tarife o nagradama i naknadi troakova za rad odvjetnika, Narodne novine br. 69/93., koji odreuje da odvjetnik, kojeg Odvjetni ka komora Hrvatske imenuje kao zastupnika ili branitelja stranke iz socijalnih razloga nema pravo od stranke tra~iti nagradu za zastupanje.  Zakon o azilu, Narodne novine br. 103/03. Zakon stupa na snagu 1. srpnja 2004. godine. Vidi, primjerice, l. 10.; l. 20. st. 1. t. 6; l. 24. t. 8. i l. 33.  Zakon o azilu, l. 22. st. 3.  Pravilnik o visini nagrade za obranu po slu~benoj du~nosti, Narodne novine br. 29/94., takoer sadr~i odredbe o sni~avanju cijene pru~ene pravne pomoi za 50% u slu ajevima obrane po slu~benoj du~nosti.  Takav ugovor mora biti u pisanom obliku, mora sadr~avati opis radova ili poslova koje e odvjetnik za stranku obavljati te ga odvjetnik mora prijaviti Komori.  Zakon o zakladama i fundacijama, Narodne novine br. 36/95. i 64/01., odreuje imenovanje prvog upravitelja; nadzor nad njegovim radom, posebice nad prikupljanjem osniva ke imovine; davanje suglasnosti na statut te predvia donoaenje ak pet rjeaenja prije odobravanja po etka rada zaklade. Kompliciranost postupka osnivanja zaklade i openito paternalisti ki polo~aj dr~ave u odnosu na zaklade du~e su vrijeme predmet kritike stru ne javnosti. Vidi i G. Be~ovan, M. Dika i M. Ivanovi, Zaklade  djelatnost i osnivanje, Centar za razvoj neprofitnih organizacija, Zagreb, 1999.  M. Dika et al., op. cit., str. 91-94.  NPO se mogu javiti kao tu~itelji jedino u slu aju da su povrijeena njima imanentna kolektivna prava (primjerice, sloboda udru~ivanja, sloboda misli i savjesti i vjeroispovijesti). Vidi, primjerice, odluke Europskog suda za ljudska prava, Sigurdur A. Sigurjonsson v. Island, odluka od 30. lipnja 1993.; slu aj Freedom and Democracy Party v. Turkey, odluka od 8. prosinca 1999. Pred Europskim sudom NPO, nadalje, imaju potencijalno va~nu ulogu kao amicus curiae. Naime, izmijenjeni lanak 36. stavak 2. Europske konvencije eksplicitno utvruje da predsjednik Suda mo~e pozvati ... svaku zainteresiranu osobu, koja nije podnositelj zahtjeva, da podnese pisana o itovanja ili da sudjeluje u raspravi.  Postoji joa i teoretska mogunost da se NPO u postupak uklju i u svojstvu umjeaa a, sukladno l. 206.-209.a, ZPP. Meutim, da bi stekla takvo svojstvo, NPO bi morala dokazati da ima pravni (naglaaavamo pravni!) interes da u parnici koja te e meu drugim osobama jedna od stranaka uspije. Takva je situacija u praksi rijetka.  Stav iznijet na okruglom stolu Besplatno pru~anje pravne pomoi organizacija za zaatitu ljudskih prava u RH odr~anom u Zagrebu, 16. o~ujka 2003. godine, ispred HHO-a, L. Kuaan, odvjetnica iz Zagreba. PAGE 1 PAGE 2 (b*d**,+,,f..223377^<<d=f=====?P?R?v??@ A.A2A~BBD DDDEEHHHHHH0RDRzR~RRRXS~SUUW,WWW YYY\X\f\\\^`R`V`hR/h-^hW hqch-hc7 hHX6 hHXhHX hHXhdS hdS6h)hNOhE.Ih8:VhdSIr39r?t?v???DKHUJULUUUYYYZ<[\$ & F h]^`a$$]a$ $]`a$ $ & F]a$ $]^a$ $]`a$\]^T`V`Z`gls4xDb $]a$gdN $]a$gd6$a$gd6$a$gdN$a$gd{Z$]a$$ & F h]^`a$$ & F h]^`a$gdR/V`X`Z`\`x`z`Zaaaaaa0b:brbbbbcccccccccc dd0d2d>d@dBdZd\d^dndpd~dddddd*e:<>,.zpr 8Tz| @ "2f6 hQjhE.I h)hE.I ha]hE.IjhPhE.I0JU hE.I6hPhE.I6 hPhE.IjhE.I0JUhE.I h@BDJL봮봮h^hE.I0JmHnHu hE.I0JjhE.I0JUhhE.I6 hhPhE.I hE.I6 hE.I0JjhE.IUjhE.IUhE.IjhE.I0JU h 7hE.I=+0&P 1F. A!"#$% 1DyK /http://www.odvj-komora.hr/WebStuff/Kodeks.htmlyK ^http://www.odvj-komora.hr/WebStuff/Kodeks.html@@@ NormalCJ_HaJmHsHtH DA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List B@B  Footnote Text CJaJtH@&@@ Footnote ReferenceH*6U@6 Hyperlink >*B*phN^@"N Normal (Web)dd[$\$ mH sH u4 @24 Footer  9r .)@A. Page Number0 ?#0X%&)o*:=N=CEF'J9P1RNRUYZ^gAp:t~$[  !"#$]CRd g 1  ?K`lY> f $#l$8%;%DE\]^rsu{}h j &)T,+27q:=?uDvDDD)JKNUR\DfLhMhNhhhjjjj}n5r7rerfruu)v*v{{{{& ,-D׊>Ɠ՘֘wxɚgҜ]Jq !?@ALM%D(@qbkw !jT-M',-0000000000000000000000 0000000 0000000000000000000@00H0H0p0P00p0p 0p0p0h00p0p00h0p0p0p0p0p0p00p0p0p00p0x0p0p 0p0p000000p 0p0p0000p0p 0p0p00p 0 0 0p 0p 0p 0p 00p0000p0p0000p00p0p00p0p0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0p@0p@0@0@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0p@0@0@0p@0@0@008 @0@0@0@0@0@00 0w <8UpN(V`Bfzܕ26Lvy{|}~-6r3\LwzJx !!Q;%X8@0(  B S  ?Xl">*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PersonName > @ A F   BS %,,s7u7v7z7{77::>>> > >>B"B#B,B-B.BXCdCeCoCpCwCCCCCCCKKKKOPu]x]^^`gcgcnpn}}}} 16X]^ezП,<@PKR9;<CDGHL.6"+2578>?ABEFOPV[^_ghjkv|T\aknoqw?F  &(4?ABLMRT]_cs{}5:&*+1 #ps  $0_fgjktuz~19CE[^qvz~g j &&))S,U,*2,277p:q:==F=O???BAAABBBCUCWCDtDwDDD(J*JKKNNUUQ\S\CfEfKhNhhhjjjj|n}n4r8rdrfruu(v*v{{{{%& +-CD֊׊=>œǓԘ֘vxȚɚfgќҜ\]IKpr ">BKOý $'CF'*~?Bpsadjmvy  #ilASV,/LO&)+/3333D{D{WWBB67щՉaa/0^_`a-/AB77ךؚ ``dfɟɟ˟˟kkGG01ϬϬٮڮ{ttxz׳׳ deQRZ[g8D+,34<=lmuv$%,-58>>%&^_,-fgzz _`BTXY,//AKfg89y'KLPQ}~Sandra DebeljakSandra DebeljakSandra DebeljakSandra DebeljakSandra DebeljakSandra DebeljakSandra DebeljakSandra DebeljakSandra DebeljakSanja \ T=6    !h<%B $S;QU+%>^(2"xSfX<n+~,`,,^,`o(. ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ll^l`hH. <L<^<`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH. hh^h`OJQJo(,,^,`o() ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ll^l`hH. <L<^<`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH. hh^h`OJQJo(,,^,`o(. ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ll^l`hH. <L<^<`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.88^8`o()^`o()  L ^ `LhH.   ^ `hH. xx^x`hH. HLH^H`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.,,^,`o() ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ll^l`hH. <L<^<`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.,,^,`o() ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ll^l`hH. <L<^<`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.tt^t`OJPJQJ^Jo(-DD^D`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHTT^T`OJQJo(hH$$^$`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH QUn+~Sf  !>^$S\  <%B P^091)|hKOtHH # vL W A @a]J<Aluj%heqD`"}8%P&<'+)qF)W+k+S, r,-&e-R/n39;TG<`?@=AIBBGHE.I`NNOhPPcPAnPIRXRRT8:VHX`X{Zp] @]cF]H=_r_?`_``axb9bqcameTgC hkhQj$mZm85n 2o9p/Is+uLxhxs(y$zZ{)a}%v~a;^4dSe[f*6T*c1p8LaGQJX.d*PXtN))|k 7bE)=^x'EW\^LH-^c7[K~/[@@C@@< &24567=>CJUX[adq````"`$`(`.`8`>`D`T`l`p`r`t`v``````````UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialG5  hMS Mincho-3 fg?5 z Courier New;Wingdings"qhi(RÅ&u$Ro`XRo`Xx24daai3QH(?HX,PRAVNA POMO I NEPROFITNE ORGANIZACIJE U RH SanjaSanja0         Oh+'0 (4 P \ ht|-PRAVNA POMO I NEPROFITNE ORGANIZACIJE U RH d 1RAVSanja Panjanj Normal.dotSanja.d117Microsoft Word 10.0@׷@%B@dŀARo՜.+,D՜.+,\ hp  PFRiwX`aA -PRAVNA POMO I NEPROFITNE ORGANIZACIJE U RH Title 8@ _PID_HLINKSA"n/http://www.odvj-komora.hr/WebStuff/Kodeks.html  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     !"#$%&'()*+,-./12345679:;<=>?DRoot Entry FNӀAFData 1Table fKWordDocument-SummaryInformation(0DocumentSummaryInformation88CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q