Naslov
Laboratorijska kakvoća kultivara graška i njezin utjecaj na prinos zrna i zelene mase
(Laboratory quality of pea cultivars and their influence on grain and green mass yields)

Autori
Rapčan, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Poljoprivredni fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
19.07

Godina
2006

Stranica
132

Mentor
Jurišić, Mladen

Neposredni voditelj
Bukvić, Gordana

Ključne riječi
grašak ; prinos ; zrno ; zelena masa ; laboratorij ; kakvoća
(pea ; yield ; grain ; green mass ; laboratory ; quality)

Sažetak
Grašak predstavlja izvanrednu bjelančevinastu kulturu, čija laboratorijska kakvoća opada sa starošću sjemena, što se može utvrditi testovima vigora. Postavljena je hipoteza da će biti smanjeni kakvoća sjemena, prinos zrna i zelene mase, masa 1.000 zrna i kakvoća zrna kod starijeg sjemena. Laboratorijska istraživanja obavljena su u laboratorijima Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku i Poljoprivrednog instituta u Osijeku, a poljska u dvije godine na dvije lokacije, u Osijeku na eutričnom smeđem tlu i u Vinkovcima na semiglejnom tlu. Tijekom pokusa vršena su motrenja fenoloških faza i važnijih klimatskih čimbenika. Dobiveni rezultati obrađeni su statistički odgovarajućim metodama, a prosjeci dobivenih rezultata korišteni su za interpretaciju rezultata. Od laboratorijskih testova načinjeni su energija klijanja, standardna klijavost, cold test i električni konduktivitet. Rezultati testova variraju između kultivara i između sjemena različite starosti. Povezanost sa poljskim nicanjem pokazuje samo električni konduktivitet na obje lokacije u oba roka sjetve. Na lokaciji u Osijeku u prvoj godini istraživanja vegetacija je bila karakterizirana povećanom vlažnošću, dok se kratkotrajna suša pojavila se krajem vegetacije. Drugi dio vegetacije u 2005. godini obilježile su oborine znatno veće od prosječnih. Na lokaciji u Vinkovcima cijela vegetacija prve godine okarakterizirana je prekomjernim količinama oborina. U drugoj godini kratkotrajno razdoblje suše bilo je u drugoj trećini vegetacije nakon čega su oborine bile ekstremno visoke. Prinos zrna varirao je od 1, 97 t/ha u prvoj godini istraživanja do 3, 02 u drugoj godini istraživanja. Prinos zelene mase u prvoj godini istraživanja prosječno je iznosio 53, 83 t/ha, a u drugoj godini 32, 77 t/ha. Prinos suhe tvari nadzemne mase u prvoj godini iznosio je 9, 72 t/ha, a u drugoj za 4, 02 t/ha manje. Masa 1.000 zrna 2004. godine prosječno je iznosila 163, 94 g. U 2005. na lokaciji u Osijeku masa 1.000 zrna iznosila je 159, 06 g, a odgovarajuća vrijednost na lokaciji u Vinkovcima 166, 28 g. Koncentracija bjelančevina u zrnu razlikovala se između kultivara i lokacija. Na lokaciji u Osijeku iznosila je 23, 18%, a na lokaciji u Vinkovcima 25, 43%. Rezultati istraživanja opravdali su hipotezu u pogledu laboratorijske kakvoće sjemena i vigora sjemena u odnosu na poljsko nicanje, prinosa zrna i zelene mase te kakvoću zrna. Ova disertacija i dobiveni rezultati ovih istraživanja skroman su doprinos istraživanjima vigora sjemena poljskog graška i samog njegovog uzgoja u našoj zemlji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA