ࡱ> `bjbj.K. " $./R : ~.......$90h2 . . =/*** p  ~.* ~.**6-- F P @)$N-.dS/0/V-,3d*F3-3- > ,* $ ..* / ... ... ... Laboratorijska i klini ka dijagnostika gravidnosti s praenjem rizi ne gravidnosti u lipicanskih kobila Nikica Prvanovi, M. Cergolj, T. Dobrani, J. Grizelj, M. Samard~ija, Iva Getz, N. Maeai Klinika za porodniatvo i reprodukciju, Veterinarskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu Heinzelova 55, 10000 Zagreb UVOD U cilju poboljaanja plodnosti kobila vrae se svakodnevni napori kako bi se omoguila ato ranija i ato preciznija dijagnostika ~drebnosti, kako bismo kobile koje nisu koncipirale pripustili u prvom iduem estrusu. To nost navedene dijagnostike je to va~nija, ato je kobila vrijednija. Va~nost rane dijagnostike gravidnosti o ituje se i u tome ato se u ranom graviditetu kod nekih kobila mo~e javiti manifestni estrus. Sudei po podacima iz literature, prete~no se radi o arapskim punokrvnjacima kod kojih se estrus javljao od 18.-60. dana te kod poni kobila kod kojih se estrus javljao 11.-40. dana, ali su takve pojave zabilje~ene i kod svih ostalih pasmina konja tijekom prvog tromjese ja ~drebnosti. Zanimljivo je napomenuti da gravidne kobile koje se tjeraju naj eae nose ~ensko ~drijebe. Pripuatanje gravidnih kobila uglavnom zavrai poba ajem Stoga je, posebice ako je izmeu tjeranja razmak vei od 21 dan, prije ponovnog pripusta neophodno pregledati kobilu. Rana dijagnostika gravidnosti bitna je i zbog pravovremenog uo avanja blizanaca. Kako prete~an dio kobila blizance ne iznese do kraja ili ih raa mrtve, viaeplodnost je krajnje nepo~eljna.Ukoliko u ranoj fazi gravidnosti ne doe do redukcije blizana ke trudnoe, uglavnom dolazi do abortusa u kasnoj fazi gravidnosti. Ukoliko kobila iznese blizance do kraja, oba ploda su uglavnom mrtva ili/i slabo razvijena. Rijetko pre~ivi jedan plod dok je drugi u pravilu nedovoljno razvijen ili mrtav. Porode blizanaca u kobila esto prate ne~eljene posljedice kao distokia, zaostala posteljica, produljena involucija maternice i metritis. Kako bi se navedene pojave svele na najmanju moguu mjeru preporu uje da se kod sumnje na blizance provede redukcija na jedan plod tokom prvih 40 dana gravidnosti. Ukoliko to nije mogue, preporu a se da se izvede artificijelni abortus ili da se hormonalno inducira porod. Pojavu blizanaca smatramo naj eaim uzrokom nezaraznog poba aja u kobila, naime u preko 30% svih poba aja u kobila nezarazne etiologije, uzrok su upravo blizanci. Sve navedeno zabilje~eno je i kod lipicanskih kobila, a sustavna istra~ivanja sprovedena na ergeli Lipica pokazala su da su po tijeku gravidnosti, hormonalnim profilima i patologiji gravidnosti lipicanske kobile najsli nije toplokrvnim polukrvnim pasminama umjerenog kontinentalnog pojasa pa za njih vrijedi sve ato je gore opisano za ostale pasmine. KLINI KE METODE DIJAGNOSTIKE GRAVIDNOSTI U KOBILA Gravidnost naj eae i najbr~e dijagnosticiramo klini ki, pri emo se koristimo rektalnom, vaginalnom i ultrazvu nom pretragom. Smatra se da iskusan klini ar mo~e sa sigurnoau rektalno utvrditi gravidnost u kobile ve nakon 20.-30. dana. Rana dijagnostika gravidnosti se bazira na detekciji poveanog uterusnog i cervikalnog tonusa. Nadalje, 16-21 dan po oplodnji se javlja trostruko zadebljanje stjenke maternice, dok se u negravidnih kobila stijenka maternice stanjuje sve do po etka novog ciklusa. Potom mo~emo na osnovi veli ine samog proairenja maternice odrediti pribli~no trajanje gravidnosti, o emu postoje brojni i precizni navodi u literaturi. Nadalje, pojavu blizanaca mo~emo utvrditi oko 60. dana, a nakon toga je to nemogue jer nakon tog vremena dimenzije pojedinih plodnih ovojnica ne dozvoljavaju postavljanje to ne dijagnoze. Gravidnost je na osnovi rektalnog nalaza lagano ustanoviti do 5. mjeseca gravidnosti a nakon toga je te~e jer plod svojom te~inom povla i maternicu duboko u trbuh i nastupa tzv. negativna faza. Plod se ponovno mo~e pipati od kraja 8. mjeseca gravidnosti pa do poroda. Vaginalna pretraga je s uvoenjem ultrazvu ne pretrage izgubila na zna aju, ali je joa uvijek mo~emo koristiti kao orijentacijsku metodu u dijagnostici gravidnosti. Naime, nakon koncepcije u kobila vagina postaje suha i blijeda, i to 25 dana po koncepciji a vaginalna sluz postaje ljepljiva i mutna, te ote~ava uvla enje neovla~enog vaginalnog spekuluma. Rodni ni dio materni nog grljka kobile se smanjuje i prekriven je ljepljivom neprozirnom sluzi tzv  graviditetni sluzni ep . Vjerojatnost to nog postavljanja dijagnostike gravidnosti na osnovi vaginalnog nalaza raste tokom i poslije treeg mjeseca gravidnosti jer dolazi do intenzifikacije svih navedenih simptoma. Ultrazvu na dijagnostika gravidnosti je svakako vodea metoda i metoda izbora u ranoj dijagnostici gravidnosti kobila.Ona se provodi joa od kraja osamdesetih u ranoj dijagnostici gravidnosti, odreivanju spola fetusa, otkrivanju rada fetalnog srca i sl. Kod kobila koristimo frekvencije od 1-7,5 MHz. Ultrazvu nu sondu apliciramo transrektalno. Ultrazvukom mo~emo ve od 24. dana otkriti rad srca fetusa tj. dokazati da je ~iv. Sam embrij vidljiv je ultrazvu no ve 14. dan, ato omoguuje njegov sferi ni oblik, a redovito je smjeaten na prelazu korpusa u rog maternice i to redovito u suprotnom rogu od onog u kojem je bila prethodna gravidnost.Odreivanje spola mogue je od kraja drugog pa sve do petog mjeseca i to s 90% to nosti. Pred kraj gravidnosti koristimo i fetalnu elektrokardiografiju u cilju dokazivanja viabilnosti fetusa, razlikovanju blizanaca od jednog fetusa te za praenje stanja fetusa tokom prolongiranog ote~anog poroda LABORATORIJSKE METODE DIJAGNOSTIKE GRAVIDNOSTI Iako postoji itav niz laboratorijskih metoda pogodnih za otkrivanje gravidnosti u kobila navesti emo samo one koje se zbog svoje jednostavnosti i cijene, najviae koriste u praksi. Tu prvenstveno mislimo na progesteronske testove, odreivanje serumskog gonadotropina (PMSG) u krvi i odreivanje estrogena u krvi i urinu. Progesteronski testovi se ve 50 godina uspjeano provode u negativnoj dijagnostici ~drebnosti Naime, pokazalo se da kobile koje 18. dana od zavraetka estrusa imaju koncentraciju progesterona u krvi ispod 1,5 ng/ml u 96% slu ajeva nisu gravidne. Progesteron se osim iz krvi mo~e odreivati i iz mlijeka. Odreivanje koncentracije progesterona u krvi i mlijeku provodi se ne samo u smislu dijagnostike i isklju ivanja ~drebnosti ve i u otkrivanju cikli kih disfunkcija i poremeaja. Iako su razlike u koncentraciji progesterona jasno vidljive ve 17-22 dan, uzorke mlijeka i krvi za pretragu je najoptimalnije uzimati 18.-19. dana. Za odreivanje koncentracije progesterona koriste se seroloake metode RIA i ELISA, pri emu se ELISA pokazala bolja i efikasnija. Danas se dosta koriste i gotovi komercijalni testovi koji su takoer visoko pouzdani: Premate equine, Clinease-EP test, Equicheck i Enzygnost. Niz autora koji je pratio dinamiku koncentracije progesterona u krvi otkrio je da ona u estrusu iznosi samo 0,7 ng/ml dok u lutealnoj fazi raste sve do 7 ng/ml. Provedbom navedenih komercijalnih testova u 98% slu ajeva je pronaena koncentracija progesterona vea od 5 ng/ml. Za razliku od progesterona koji dokazuje postojanje ~utog tijela, serumski gonadotropini (PMSG) slu~e kao indirektni dokaz postojanja ~ivog vitalnog ploda u maternici kobile. Serumski gonadotropini su produkt endometrijskih aaica koje postoje samo u maternici ~drebne kobile i to 40.-130. dana gravidnosti. Istra~ivanja su pokazala da ukoliko embrij ugine ili biva uklonjen (embrionalna smrtnost ili artificielno) nakon 40. dana gravidnosti, endometrijske aaice i dalje ostaju i zadr~avaju svoju funkciju kao da je kobila i dalje gravidna. tako mo~emo dobiti la~no pozitivan nalaz. Visoke koncentracije PMSG suprimiraju aktivnost jajnika i kobila ulazi u dugotrajni anestrus kao usred zime. Taj anoestrus traje sve do 130. dana, dakle, sve dok funkcioniraju endometrijske aaice a potom se funkcija jajnika opet normalno uspostavlja. Koncentracija ukupnog PMSG direktno ovisi o broju endometrijskih aaica u maternici. Kobile koje nose blizance imaju dva seta endometrijskih aaica koje produciraju zna ajno viae koncentracije PMSG u krvi. Na koncentraciju PMSG u kobila takoer utje e paritet i dob majke, eventualna superovulacija te mjesec u sezoni kad je kobila koncipirala. Tako se pokazalo da su koncentracije PMSG vee kod kobila koje su koncipirale u ~drebeem estrusu od onih koje su koncipirale kasnije iza poroda. Nadalje, na intenzitet tvorbe endometrijskih aaica i posljedi nu sintezu PMSG djeluje i genotip fetusa. Naime, kod kri~anaca kobile s magarcem (mula) gonadotropini nestaju iz seruma ve oko 80. dana dok kod kri~anja magarice s pastuhom (mazga), magarica ima 6-8x veu koncentraciju PMSG od magarica koje nose normalan magarei fetus. Pri tome je va~no napomenuti da magarice fizioloaki imaju samo 12% koncentracije PMSG koja se redovito javlja u kobila. Nadalje kod mazge i mule se mijenja i fizioloaki omjer FSH:LH proizvedenih gonadotropina kad ih usporedimo s fetusom konja. Usporedbom utjecaja pastuha i kobile na koncentraciju PMSG utvreno je da zna ajno vei utjecaj imaju geni podrijetlom od kobile.Za odreivanje PMSG ne mo~emo koristiti urin, jer se u njemu nalazi premala koncentracija PMSG. To je stoga ato su molekule PMSG prevelike da bi proale bubre~ni filter. Zato se on dokazuje iz krvi metodom pasivne inhibicije hemoglutinacije za ije je izvoenje potrebno oko 2 h. Mo~e se koristiti i RIA te ELISA pri emu najto nije rezultate dobivamo 50.-80. dan, dok se la~no pozitivni i la~no negativni rezultati mogu javiti kod kobila prije 40. te poslije 120. dana gravidnosti. Posljednja ali naj eae primjenjivana metoda u laboratorijskoj dijagnostici gravidnosti je odreivanje estrogena u mokrai. To je laboratorijska metoda izbora u dijagnostici gra . 0 f h j r t v 0 V zkz\Q\Q\Q\Q\Q\Q\Q\Q\h@ThJ~CJaJh@ThJ~CJaJmHsHh@Thk#CJaJmHsHh@Th?.CJaJmHsHh@T5CJaJmHsHh@Th@T5CJaJmHsHh@Th?.CJaJmHsHh@Th@T6CJaJh@T6CJaJh?.6CJaJh@Th?.6CJaJh@Th?.CJaJhn5CJaJh?.h?.5CJaJ 0 h j t v ~v+22635>zER~ijk$a$gdc$a$gd4$a$gd4$a$gdrgd@T $`a$gd?.$a$gd?.$a$gd?."$&(26:<NPTVdfnpz|  "$0268HJLNZ\df|h@ThJ~CJaJmHsHh@ThJ~CJaJ[  "48FHNPVXbdlntvz| $(,.:<PRXZjn~$&0268HJRTh@ThJ~CJaJh@ThJ~CJaJmHsH[TVXbdrtz| 24DFLNPTXZhj~h@ThJ~CJaJmHsHh@Th4CJaJmHsHh@ThJ~CJaJmHsHh@ThJ~CJaJO   $.046BDTXD6R~4@$6$l$4&'(ȹȪzk\kkh@Th6CJaJmHsHh@Th=CJaJmHsHh@Th?.5CJaJmHsHh@Th45CJaJmHsHh@ThP<5CJaJmHsHh@Th?.CJaJmHsHh@ThrCJaJmHsHh@ThLCJaJmHsHh@Th4CJaJmHsHh@ThJ~CJaJmHsHh@ThJ~CJaJ(<)))r+t+v+b,..004122263B3d3333355N5\555r?t?@@AC.DG.HXPǸǸǸǨ։zznzbh-CJaJmHsHhA CJaJmHsHh@ThcCJaJmHsHh@Th![1CJaJmHsHh@Th45CJaJmHsHh@Thr5CJaJmHsHh@ThyCJaJmHsHh@Th4CJaJmHsHh@ThrCJaJmHsHh@Th?.CJaJmHsHh@TCJaJmHsH&XPrPPPRVSSSTftfPgRgiidmmmmmmnnpDrFrLrr sns⣖{o{o{ocWcWh CJaJmHsHhzCJaJmHsHh@TCJaJmHsHhA CJaJmHsHh@Th@TCJaJmHsHh?.5CJaJmHsHh@Th35CJaJmHsHh@ThyCJaJmHsHUh@Th![1CJaJmHsHh@ThcCJaJmHsHh@Th?.CJaJmHsHh@ThrCJaJmHsHvidnosti jer je jednostavna, brza i vrlo jeftina. Naime, koncentracija estrogena u serumu raste u gravidnosti ato se manifestira njegovim izlu ivanjem u mokrai. Mo~emo ga dokazati od 33. dana, s tim da su pokusi na ovariektomiziranim kobilama pokazali da je do 45. dana podrijetlom iz jajnika a potom je fetoplacentalnog podrijetla. Stoga se koncentracija estrogena u urinu od 45. dana mo~e koristiti kao dokaz postojanja ~ivog vitalnog embrija. Dokazivanje estrogena u mokrai se provodi Cubonijevim testom koji je 100% pouzdan iza 150. dana, a mo~e se koristiti ve iza 80. dana ali je tada to nost rezultata manja i iznosi oko 90%. Koristi se takoer i Lunaasova metoda koja je pouzdana 140.-300. dana gravidnosti. Nadalje, dokazivanje koncentracije estron-sulfata u krvi u cilju dokazivanja gravidnosti, koristi se od 85. dana. Nakon 120. dana estron-sulfat se u svrhu dijagnostike gravidnosti mo~e dokazati i u fecesu i to pomou RIA-e. . PRAENJE RIZI NE GRAVIDNOSTI KOBILA Praenje rizi ne gravidnosti u kobila od izuzetne je va~nosti za odr~avanje i pravodobnu pomo u odr~avanju rizi ne gravidnosti (nadomjesna potporna terapija), potom kao pravovremena dijagnostika malformiranog ploda i adekvatna prognoza i terapija (artificijelni abortus malformiranog ploda i uspostavljanje spolnog ciklusa) te kao preporuka pri samom kraju gravidnosti (praenje priprema za porod, izazivanje poroda). Pri tome se od klini kih metoda koristimo ultrazvu nom pretragom a od laboratorijskih s ve spomenutim odreivanjem PMSG i fetalnih estrogena u urinu gravidne kobile. U na elu bi svaku gravidnu kobilu trebalo pregledati dvokratno; prvi put sa 18. dana a potom jos jednom od 28.-35. dana kako bismo potvrdili nalaz. Rana dijagnostika gravidnosti izuzetno je va~na i zbog dijagnostike blizanaca koje treba ato prije reducirati na samo jedan plod. Ukoliko kod drugog pregleda vidimo lijepo razvijen plod i otkucaje srca, smatramo da kobila ima velike aanse iznijeti plod do termina i smatramo je ~drebnom. Mo~emo eventualno, ukoliko to vlasnik ~eli nakon 60. dana joa jednom pregledati kobilu i odrediti spol fetusa. No, ukoliko kod drugog pregleda (28.-35. dan) nema vidljivih otkucaja srca a o igledno je da se u maternici neato razvija (vidljivi zametni mjehurii) tada kobilu treba pregledati joa dva puta u razmaku od 48h. Ukoliko nema znakova otkucaja srca i plod ne izgleda normalno razvijen, treba izazvati poba aj i kobilu ato prije vratiti u ciklus dok se joa nisu razvile endometrijske aaice. Jednako tako treba kod takvih kobila izmjeriti koncentraciju progesterona prilikom pregleda, pa ako je razvoj ploda usporen ili je kobila teako koncipirala a koncentracija progesterona je ispod 4 ng/ml progesterona treba je staviti na nadomjestnu progesteronsku terapiju tokom prve polovine gravidnosti a kod nekih i cijelu gravidnost, sve do 12 dana pred o ekivani porod. Takva kobila u svakom slu aju mora biti pod nadzorom stru njaka-veterinarskog ginekologa. Naime, vrlo je bitno redovito kontrolirati gravidnost pomou ultrazvu nog pregleda barem jednom mjese no tokom terapije kako bismo pratili razvoj i napredovanje ploda a paralelno treba pratiti i koncentraciju progesterona u serumu . Tokom drugog i treeg tromjese ja ultrazvu no pratimo razvoj ploda i odreujemo njegovu dob na osnovi razvoja lubanje, oka, grudnog koaa, abdomena, srca, jetre i zdjelice. Metodu praenja razvoja ploda na osnovi fetalnih izmjera nazivamo fetometrija. Ona nam osim za odreivanje dobi fetusa slu~i i za dijagnostiku malformacija u razvoju i uginua ploda. Naime, plod je i nakon uginua mogue vidjeti u maternici joa barem nekoliko tjedana , ukoliko je uginuli plod ~ivio i razvijao se barem do 60. dana. Naj eae dolazi do gruaanja krvi unutar krvnih ~ila uginulog ploda, gubljenja ili pretjeranog nakupljanja plodnih voda zbog poremeene cirkulacije, poremeenog odnosa u razvoju pojedinih organa i sli no. Pred sam porod mogue je na osnovi debljine fetoplacentalnog spoja odrediti zrelost ploda i predvidjeti kada bi eventualno moglo doi do poroda . Ultrazvu no mo~emo ve tijekom rane gravidnosti odrediti pokrete ploda, protok krvi kroz umbilikus i fetalne otkucaje srca. Kasnije tokom gravidnosti ne mo~emo transrektalno promatrati plod koji je dosta duboko, ali mo~emo rektalnom palpacijom osjetiti pokrete ploda, iako to ato se plod ne mi e, ne zna i da je mrtav. Transrektalnom ultrazvu nom pretragom tokom kasnije gravidnosti mo~emo zato odrediti kaudalni dio alantohoriona, neposredno kranialno ispred cerviksa. Pri tome mo~emo odrediti debljinu utero-placentalnog spoja i odrediti da li je fizioloaka, ato nam mo~e poslu~iti kao pokazatelj razvoja ploda te mo~emo utvrditi da li se izmeu materni ne stijenke i alantohoriona nalazi tekuina u lumenu maternice. Utero-placentalni spoj je fizioloaki airok preko 8 mm kod kobile gravidne 270-300 dana, preko 10 mm kod kobile gravidne 301-330 dana i preko 12 mm nakon 330 dana. Nadalje, mo~emo pratiti fetalni sr ani ritam koji u kasnoj gravidnosti iznosi 60-92 udarca po minuti pri emu je normalno da se nakon intenzivnih pokreta ploda puls ubrza za 25-40 udaraca po minuti i to za 30 sekundi nakon ato smo zabilje~ili intenzivno kretanje ploda. Stoga je potrebno pratiti puls ploda kroz najmanje 10 minuta. Kontinuirana bradikardija ili tahikardija ukazuje na slab vigor ploda. Takoer mo~emo uo iti hidroalantois, blizance, uginule plodove te prominentne anomalije u razvoju ~drijebadi. U kasnoj je gravidnosti transrektalnu ultrazvu nu dijagnostiku uvijek dobro upotpuniti transabdominalnom ultrazvu nom pretragom. Va~an pokazatelj viabilnosti ploda je i koncentracija ukupnih estrogena u serumu gravidne kobile. Naime od 150-300 dana mo~emo prosuivati viabilnost ploda i na osnovi koncentracije ukupnih estrogena u serumu jer ukoliko feto-placentalni spoj nije normalno razvijen ili je doalo do uginua ploda, tada dolazi do smanjenja sinteze estrogena u feto-placentalnom spoju i posljedi no pada koncentracije u serumu gravidne kobile. Koncentracija estradiola i njegovih metabolita trebala bi iznositi preko 1000 ng/ml seruma. Ukoliko iznosi 800-1000 ng/ml tada sumnjamo da je fetus u laganom stresu i ima 75% aanse da ipak doe na svijet u terminu i zdravo ali treba odmah otpo eti terapiju koja se sastoji od dvostruke doze altrenogesta, (0.088 mg/kg) pentoxifilina i antibiotika. Ukoliko ukupni estrogeni i dalje iznose oko 500 ng/ml tada aplikacije estrogena treba ponavljati i kontrolirati njihovu vrijednost za tjedan dana a ako padnu ispod 500 ng/ml seruma, najvjerojatnije e unato  terapiji, doi do abortusa. Nadalje za prosuivanje viabilnosti ploda od 90.-305. a osobito za uo avanje fetalnog stresa, prijevremenog poroda ili prijeteeg abortusa izmeu 250.-305. dana mo~emo koristiti i odreivanje progesterona u serumu kojeg takoer lu i feto-placentalni spoj. U zdrave kobile ije se ~drijebe normalno razvija, ukupni progesteron iznosi 2-8 ng/ml. Dobivenu vrijednost treba promatrati kvalitativno a ne kvantitativno jer su este unakri~ne reakcije, pa vrijednosti dobivene u razli itim laboratorijima jako variraju ak i ako se provedu na istim serumima. Uvijek je dobro uzeti tri seruma kroz nekoliko dana i njihova srednja vrijednost je prava vrijednost koncentracije progesterona za tu kobilu koja bi trebala biti konstantna do pred kraj graviditeta. Naime, koncentracija progesterona trebala bi biti konstantna od 90 dana pa do otprilike 3 tjedna pred porod kada naglo poraste jer fetalna nadbubre~na ~lijezda po inje lu iti vee koli ine pregnenolona (prekursora progesterona) a fetalna jetra nema sposobnost tvorbe enzima koji bi ga pretvorili u kortizol pa se pregnenolon reducira u progestine i unutar jetre ploda i u fetoplacentalnom spoju, a posljedica svega toga je dramati an porast ukupnih progesterona u serumu majke. Potom dolazi do naglog pada progesterona 48h prije ~drijebljenja. Dakle, ukoliko doe do porasta koncentracije progesterona u serumu kobile gravidne manje od 305 dana, imamo razloga sumnjati da e doi do abortusa ili prijevremenog poroda, osobito, ako nakon naglog porasta progesterona usljedi njegov dramati ni pad u serumu. Takve kobile svakako treba redovito pratiti i terapirati jer je doalo do fetalnog stresa a mo~da i do placentitisa. U svakom slu aju imamo razloga sumnjati da bi moglo doi do poba aja ili prijevremenog poroda pa takvoj kobili apliciramo antiprostaglandine, progestagene, uterine tokolitike i antibiotike airokog spektra. Takoer je dobro tijekom posljednja dva tjedna gravidnosti uzeti uzorke krvi i screening testom pretra~iti serum kobile na antitijela protiv fetalnih eritrocita kako bismo sprije ili pojavu fetalne izoeritrolize od koje oboli 1-2% ~drebadi. Kako ak i sitna placentalna krvarenja mogu senzibilizirati kobilu, treba pregledati ak i primipare gravidne kobile. Ukoliko je kobila pozitivna, tada ~drebetu ne damo da siae kolostrum svoje majke ve se kolostrum osigura od druge kobile, koja je pregledana i nema antitijela za fetalne eritrocite. LITERATURA: Blanchard T. L., D.D. Varner, J. Schumacher, C.C. Love, S. P. Brinsko, S. L. Rigby  Manual of Equine Reproduction, A Harcourt Health Sciences Company, 2003  HYPERLINK "/auth:Cebulj-Kadunc,N" Cebulj-Kadunc N. ,  HYPERLINK "/auth:Cestnik,V" V Cestnik ,  HYPERLINK "/auth:Kosec,M" M Kosec Onset of puberty and duration of seasonal cyclicity in Lipizzan fillies, Equine Vet J. 2006 Jul ;38 (4):350-3 66 Gordon Ian: Controlled Reproduction in Horses, Deer and Camellides, CAB International, 1997 Kahn W.: Veterinary Reproductive Ultrasonography, Schlutersche, 2004 McKinnon A., J. L. Voss: Equine Reproduction, Lea&Febiger, 1993.[My paper]  k^mbmdmmmFr2tvȭį| & F,$If^`gd$ & F^`gd$$a$gd& $h^ha$gd&$a$gd@T$a$gd?.$a$gd?.nsrtvvvLz {{P{{{2|4||D}\}}}~"~~H` ƅȅ̅΅҅ԅڅ܅&(68BFRT\^fhz|еh&h&CJaJh&h&CJaJmHsHh&hbk\CJaJmHsHhK:CJaJmHsHh&CJaJmHsHh CJaJmHsHhzCJaJmHsHhbk\CJaJmHsH=|~Ȇʆ&(02:<@BLNZ^dfjlrtʇ·և؇܇  $&04PRbdjl~h&h&CJaJmHsHh&h&CJaJ[ˆʈ̈܈ވ*,>@LN^bhjrtxzʉ̉։؉ډ܉ &(,.02<>DFLNbdrt~Šh&h&CJaJh&h&CJaJmHsH[ŠĊƊԊ֊ڊ܊ $&,.02>@RV`bxz‹ȋʋ֋؋$&24DV^`bdnvz|ʌ̌ڌ܌h&h&CJaJmHsHh&h&CJaJ[(*6DPRVXdflpvx|~΍Ѝڍ܍&(*,026>LNX\`bhjxzŽĎȎʎڎ܎ $04LNfhh&h&CJaJh&h&CJaJmHsH[hnpď̏Ώҏԏ؏ڏ "02@BFH^`rtvxΐА*,68LNpr‘đڑܑ h&h&CJaJmHsHh&h&CJaJ[ 0246BDTVbfprv̒Βؒڒܒޒ 0246BDJLZ\df|~“ēȓʓΓГԓ֓ $&46HJh&h&CJaJh&h&CJaJmHsH[JLNVXpr|~”ĔДҔtvƭȭʭ˻j*jh$hSfs0JB*CJUaJphh$h&CJaJmH sH h$hSfsCJaJmH sH hSfsh$5CJaJmH sH hK:5CJaJmH sH hSfsh&5CJaJmH sH h&CJaJmHsHh&h&CJaJmHsHh&h&CJaJmHsHh&h&CJaJ"ʭ,.4:<vxʮ̮ڮܮޮlprįԿԪԿԿԛꛌwhM4hSfshSfs<B*CJOJQJ^JaJmH phsH hSfshSfsCJaJmH sH (hSfshSfsCJOJQJ^JaJmH sH h$h$CJaJmH sH h$hSfsCJaJmH sH )h$h$0JB*CJaJmH phsH )h$hSfs0JB*CJaJmH phsH *jh$hSfs0JB*CJUaJph)h$hSfs0JB*CJaJmH phsH l56kd$$If..634a6kd_$$If..634a$d,$Ifa$Kkd$$If 0...634ahSfshSfs5CJaJmH sH hSfshSfsCJaJmH sH 1hSfshSfsB*CJOJQJ^JaJmH phsH ,hSfshSfs0JCJOJQJ^JaJmH sH $a$gd&,1h. A!"#$% ]$$If!vh5.5#v.#v:V  .6534 Q$$If!vh5.#v.:V .6,534 K$$If!vh5.#v.:V .6534 @@@ NormalCJ_HaJmH sH tH>A@> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k@. Bez popisa<U`< Sfs Hiperveza7>*S*Y(ph2o2 Sfs css_authorphKh45:; klyO%'|(()))))#,5G:I;IGIHIIJ>KKKKKKKKKK0000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0  0 0 0 0 0 0 0G:I;IHIIKKKKKKKK@0@0y00 {00ZN<@{00 {00BXN<@|  {00 G:` {00 LG\6 D  00_T(XPns|Šh Jʭ*-./012Z[\]^_`abdk+Yce,IJJJ;JEJIJeJmJKXXX7> 7:? 7s 7tk 8 989?K89=9?KC*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter @10 mm12 mm305. a8 mm ProductIDgh"#3KUq|(6<v|SWX]^`adekltuwx~ $%&'-.23>@GHNOUV^_abgilmrsuv~  (),-57?@JLVWabklmnvx|}GMN[\cdghjkmnxy        ! " * z  "   i t |  Va s|~*5w)nyOQkq6@ky0:sz&2}/=q},34:<DNWZc[g1> '22;f o p w ?!L!""$$M$\$B%M%%%%&b&m&&&1'A'''(((((()')Q)W)w))))))L*W*>+I+,,,,00w00000000001111k2w23"3r3}3u55555555555555555 6 66666!6#6)6*6.6/63646=6>6?6@6G6H6P6Q6U6W6^6_6d6e6p6q6s6t6v6w6z6{6666666666666666666666666666666666666666666777777 7 7 7 7777777(7)717275767?7@7E7F7M7N7Y7Z7\7]7`7a7e7f7n7o7w7x7{7|77777777777777777777777777777777777777888 8 88888888888"8#8&8'8182898:8?8@8B8C8E8F8I8J8R8S8U8V8X8Y8[8\8`8a8b8c8j8k8m8n8v8w8x8y888888888888888888888888888888888888888999 9999999"9+9/909192979;9=9>9C9H9L9N9U9W9Y9Z9]9^9e9f9m9n9p9q9t9u9z9{999999999999999999999999999999999999999999: : : : :::::::::&:':,:.:0:1:4:5:<:=:@:A:K:L:T:U:Z:\:a:b:d:e:m:n:u:v:z:{:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::;;;;;; ;!;#;$;/;0;9;:;;;<;C;E;N;P;Q;R;X;Y;[;\;g;h;u;v;~;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<<<<<<<<!<"<*<+<1<3<8<9<;<D<H<I<K<L<O<P<U<V<[<\<f<g<l<m<n<o<q<r<x<y<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<=== =====$=%=&='=+=,=8=9=>=?=@=A=I=J=L=M=Q=R=_=`=a=b=h=i=q=r=x=z=:III JJ>JEJhJmJJJJJK$K_KnKpK|KKKKgh359; jlxyN%O%''{(|((())))))",#,55GG9IK9())KKKK)FMPh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.)F +} c6k#?.![14K:@Tbk\krSfsJ~ Ez-pkJ $y3z=&n-P<kvA L4@1;IIKKKKKKKK@KKV4KK  %&KPPPPP$P&P,P4PDPHPRPfUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"q&f&fQ @&Q @&!r4KK 2QHX)??.2gLaboratorijska i klini ka dijagnostika gravidnosti s praenjem rizi ne gravidnosti u lipicanskih kobila nprvanovic nprvanovic Oh+'0(4@P dp   hLaboratorijska i klinika dijagnostika gravidnosti s praenjem rizine gravidnosti u lipicanskih kobila nprvanovicNormal nprvanovic2Microsoft Office Word@^в@X@XQ @՜.+,D՜.+,T hp  4RH-TDU&K hLaboratorijska i klinika dijagnostika gravidnosti s praenjem rizine gravidnosti u lipicanskih kobila NaslovP 8@ _PID_HLINKSAI /auth:Kosec,M- '{/auth:Cestnik,V- /auth:Cebulj-Kadunc,N-   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefhijklmnpqrstuvwxyz{|}~Root Entry F Data g1Tableo3WordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q