Pregled bibliografske jedinice broj: 37553
Određivanje fotosintetskih pigmenata u Rogozničkom jezeru
Određivanje fotosintetskih pigmenata u Rogozničkom jezeru, 1999., diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 37553 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Određivanje fotosintetskih pigmenata u Rogozničkom
jezeru
(Determination of Photosynthetic Pigments in the
Rogoznica Lake)
Autori
Petrović, Božena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
15.07
Godina
1999
Stranica
50
Mentor
Ahel, Marijan ; Meić, Zlatko
Ključne riječi
:fotosintetski pigmenti ; fitoplankton ; kemotaksonomski obilježivači
(photosynthetic pigments ; phytoplankton ; chemotaxonomic biomarkers)
Sažetak
Načinjeno je određivanje fotosintetskih pigmenata u Rogozničkom jezeru tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti u sustavu s obratnom fazom te su istražene promjene njihova sastava u odnosu na dubinu vodenog stupca u jezeru i različita razdoblja tijekom godine. Istraživanje je obuhvatilo trogodišnje razdoblje, od 1996. do 1998. godine, pri čemu je obuhvaćen velik broj različitih hidrografskih prilika u jezeru. Uz klorofil a, koji je pokazatelj ukupne biomase fitoplanktona, najzastupljeniji fotosintetski pigmenti bili su kemotaksonomski obilježivači, fukoksantin, zeaksantin, klorofil b, 19'- heksanoiloksifukoksantin, peridinin i 19'- butanoiloksifukoksantin. Vertikalna i sezonska raspodjela kemotaksonomskih obilježivača ukazuje da od specifičnih skupina fitoplanktona glavnu ulogu igraju dijatomeje, cijanobakterije, zelene alge, primnezioficeje, dinoflagelati i silikoflagelati. Kvantitativni odnosi tih pigmenata bili su dosta različiti od onih koje nalazimo u priobalnim vodama Jadrana, što ukazuje na posebnost tog malog izoliranog ekosistema. Klorofil a je najistaknutiji pigment, a njegova koncentracija kretala se u širokom rasponu (320- 28600 ng/l), ukazujući na izrazitu prostornu i sezonsku dinamiku fitoplanktona u jezeru. Maksimum fitoplanktonske biomase najčešće je smješten na redoksklini, gdje se nalazi optimum odnosa raspoloživih hranjivih soli i svjetlosti. Koncentracija klorofila a u pridnenom sloju jezera znatno je viša nego u površinskom, što ukazuje da je pritjecanje hranjivih soli iz pridnenog hipoksičnog ili anoksičnog sloja dominantan mehanizam koji regulira rast fitoplanktona.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemija
POVEZANOST RADA
Projekti:
00981501
Ustanove:
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb,
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb