Pregled bibliografske jedinice broj: 375342
Utjecaj duljine lanca poli(alilaminhidroklorida) na kompleksiranje s natrijevim poli(stirensulfonatom)
Utjecaj duljine lanca poli(alilaminhidroklorida) na kompleksiranje s natrijevim poli(stirensulfonatom), 2008., diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 375342 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj duljine lanca
poli(alilaminhidroklorida) na kompleksiranje s
natrijevim poli(stirensulfonatom)
(Influence of Poly(allylamine Hydrochloride)
Chain Length on Complexation with Sodium
Poly(styrenesulfonate))
Autori
Poldrugač, Maja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
05.11
Godina
2008
Stranica
50
Mentor
Kovačević, Davor
Neposredni voditelj
Požar, Josip
Ključne riječi
poli(alilaminhidroklorid) ; natrijev poli(stirensulfonat) ; konduktometrijska titracija ; potenciometrijska titracija
(Poly(allylamine Hydrochloride) ; Sodium Poly(styrenesulfonate) ; Conductometric Titration ; Potentiometric Titration)
Sažetak
Polielektroliti su polimeri čije podjedinice sadrže ionizirajuće skupine koje u vodenim otopinama disociraju. Miješanje vodenih otopina polikationa i polianiona rezultira polielektrolitnim kompleksom. Do kompleksiranja dolazi zbog elektrostatskih interakcija, a na stabilnost polielektrolitnog kompleksa utječu još van der Waalsove interakcije, vodikove veze i hidrofobne interakcije. Metodama konduktometrijske i potenciometrijske titracije ispitane su interakcije izmeñ ; u slabo disociranog polikationa poli(alilaminhidroklorida) (PAH) i potpuno disociranog polianiona natrijevog poli(stirensulfonata) (PSS). Potenciometrijske titracije izvedene su upotrebom indikatorskih elektroda selektivnih na Na+ i Cl-. Ispitan je utjecaj duljine lanca polikationa PAH na kompleksiranje s PSS. Titracije su pokazale da je kompleksiranje izmeñ ; u PSS i PAH intenzivno, dok je primarni uzrok kompleksiranja otpuštanje protuiona Na+ i Cl- sa polielektrolitnih lanaca. Završne točke titracije uočene su kod potenciometrijskih titracija, dok su kod konduktometrijskih titracija znatno manjeg intenziteta. Potenciometrijska titracija pokazala se puno osjetljivijom metodom za promatranje stvaranja polielektrolitnog kompleksa od konduktometrijske titracije. Konduktometrijskim titracijama primjećeno je da je kompleksiranje reverzibilno. Usporedbom rezultata konduktometrijskih i potenciometrijskih titracija pokazano je da duljina lanca PAH nema utjecaja na kompleksiranje.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Kemija
POVEZANOST RADA
Projekti:
MZOS-119-1191342-2961 - Fizikalna kemija koloida i međupovršina (Kallay, Nikola, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb