Naslov
Učinci dezinfekcijskih pripravaka na smanjenje količine mikroorganizama ljuske rasplodnih jaja i uspjeh leženja
(Effect of disinfectants on quantity reduction of microorganisms from hatching eggs shell and success of hatchability)

Autori
Lolić, Marica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Veterinarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
04.12

Godina
2008

Stranica
153

Mentor
Vučemilo, Marija

Ključne riječi
rasplodna jaja; dezinfekcija; dezinfekcijski pripravci; plinjenje; leženje pilića
(hatching eggs; disinfection; disinfectants; steaming; hatching)

Sažetak
Istraživanje je obavljeno u Valionica d.o.o., Slavonski Brod, na rasplodnim jajima nesilica teške pasmine COOB-500 SF. Primjenom različitih dezinfekcijskih pripravaka, koncentracija i vremena izlaganja istražen je stupanj kontaminacije sanitarno obrađenih rasplodnih jaja, stupanj učinkovitosti pojedinih dezinfekcijskih sredstava na smanjenje broja mikroorganizama na ljusci rasplodnih jaja, te određen utjecaj primijenjenih postupaka na rezultate leženja pilića. Istraživanja su podijeljena na pred pokus i pokus, kada su u predpokusu korišteni dezinfekcijski pripravci Virkon S 0, 5%, 1% ; Preventol 0, 5% i 1% ; Bigvasan 0, 4% i 0, 5% ; Virocid 0, 15% i 0, 25% ; Halamid 0, 4 % i Formaldehid (21ml formalina 40% + 21 ml vode + 17 g hipermangana), uz vrijeme ekspozicije od 15 minuta osim za formaldehid gdje je vrijeme ekspozicije iznosilo 30 minuta. Za pokus su odabrana tri najučinkovitija dezinfekcijska pripravka 0, 4% vodena otopina Halamida, 1% vodena otopina Virkona S i plin formaldehid. U pokusu na skupini od 896 rasplodnih jaja sanitarno obrađenih odmah nakon sakupljanja, 74 sata nakon skladištenja i prije inkubiranja koji su tretirani parama formaldehida dokazna je statistički značajno manje (P< 0, 01) bakterija iz roda Bacillusa sp. nakon 74 sata skladištenja, te nakon druge sanitarne obrade rasplodnih jaja prije leženja, a bakterije iz roda Streptococcus sp. nakon 74 sata skladištenja. Kvasnica je bilo značajno manje (P<0, 01) u ugušcima i škart pilićima. Na skupini od 896 rasplodnih jaja sanitarno obrađenih odmah nakon sakupljanja, 74 sata nakon skladištenja i prije inkubiranja koji su tretirani 1% vodenom otopinom Virkona S srednje vrijednosti pokazatelja broja mezofilnih i koliformnih bakterija ukazuju na statistički značajnu razliku na površini ljuske jaja (P<0, 01) nakon 74 sata skladištenja jaja, poslije druge sanitarne obrade jaja prije leženja, ugušcima i škart pilićima. Bakterija iz roda Staphylococcus sp. bilo je statistički značajno manje (P<0, 01) nakon 74 sata skladištenja i u ugušcima, a bakterija iz roda Streptococcus sp. nakon 74 sata skladištenja. Gljivica iz roda Aspergillus sp. bilo je statistički značajno manje (P<0, 01) u ugušcima, a gljivica iz roda Pencillium sp. nakon 74 sata skladištenja, te nakon druge sanitarne obrade jaja prije leženja. Na skupini od 896 rasplodnih jaja sanitarno obrađenih odmah nakon sakupljanja, 74 sata nakon skladištenja i prije inkubiranja koji su tretirani 0, 4% vodenom otopinom Halamida srednje vrijednosti pokazatelja broja mezofilnih i koliformnih bakterija ukazuju na statistički značajnu razliku na površini ljuske jaja (P<0, 01) u svim fazama sanitarne obrade rasplodnih jaja. Koliformnih bakterija bilo je statistički značajno manje (P<0, 05) nakon druge sanitarne obrade rasplodnih jaja prije leženja, značajno manje (P<0, 01) nakon 74 sata skladištenja, te u ugušcima i u škart pilićima. Bakterija iz roda Bacillus sp. bilo je statistički značajno manje (P<0, 05) nakon druge sanitarne obrade rasplodnih jaja prije leženja, bakterija iz roda Staphylococcus sp. bilo je značajno manje (P<0, 05) nakon 74 sata skladištenja, te nakon druge sanitarne obrade rasplodnih jaja prije leženja, a bakterija iz roda Streptococcus sp. značajno manje (P<0, 05) nakon skladištenja od 74 sata. Gljivica iz roda Aspergillus sp. bilo je statistički značajno manje (P<0, 01) nakon 74 sata skladištenja, a gljivica iz roda Rhisopus sp. nakon 74 sata skladištenja, nakon druge sanitarne obrade rasplodnih jaja prije leženja i u ugušcima. Kvasnica je bilo značajno manje(P<0, 01) u ugušcima i škart pilićima. Najbolji rezultati leživosti postignuti su kod sanitarno obrađenih rasplodnih jaja u nastambi i ležionici plinjenjem parama formaldehida. Od 896 rasplodnih jaja izleženo je: 807 zdravih i vitalnih pilića (90, 06%), 5 škart pilića (0, 59%) i 84 neizleženih jaja (9, 38%). Virkon S 1% je drugi izborni dezinficijens, po rezultatima smanjenja broja mikroorganizama na ljusci rasplodnih jaja i rezultatima leženja. Od 896 rasplodnih jaja izleženo je: 802 zdravih i vitalnih pilića (89, 51%), 7 škart pilića (0, 78%) i 87 neizleženih jaja (9, 71%). Treći izborni dezinficijens je Halaamid 0, 4%, po rezultatima smanjenja broja mikroorganizama na površini ljuske rasplodnih jaja i rezultatima leženja. Od 896 rasplodnih jaja izleženo je: 792 zdravih i vitalnih pilića (88, 39%), 15 škart pilića (1, 67%) i 89 neizleženih jaja (9, 93%). Na ljusci rasplodnih jaja izolirani su slijedeći rodovi bakterija: Staphylococcus sp., Streptococcus sp., Bacillus sp., mezofilne i koliforme bakterije. Od gljivica su izolirane: Aspergillus sp., Penicillium sp., Mucor sp., Rhisopus sp., Fusarium sp., kvasnice i plijesni. Najbolji rezultati u sanitarnoj obradi rasplodni jaja postignuti su plinjenjem parama formaldehida, koji je i dalje sredstvo izbora za tu vrstu sanitarne obrade unatoč njegovoj zabrani u pojedinim zemljama. Dezinficijensi 1% Virkon i 0, 4% Halamid u preporučenim koncentracijama mogu biti alternativa formaldehidu za dezinfekciju rasplodnih jaja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA