Naslov
Hrvatsko pravo spašavanja u uvjetima europskih integracija
(Croatian Salvage Law in Conditions of European Integrations)

Autori
Petrinović, Ranka ; Plančić, Bisera

Izvornik
Poredbeno pomorsko pravo (1331-9914) 1 (2007); 123-144

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, izvorni znanstveni članak, znanstveni

Ključne riječi
spašavanje; mjesto zakloništa; IMO Rezolucija A. 949 (23); ISU spašavatelji; Direktive: 2002/59/EC i 2005/35/EC
(salvage; places of refuge; IMO Resolution A. 949 (23); ISU salvors; Directives: 2002/59/EC and 2005/35/EC)

Sažetak
Rad se bavi ulogom spašavatelja u zaštiti morskog okoliša te položajem profesionalnih spašavatelja u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj. Važnost spašavanja u okviru zaštite morskog okoliša raste iz godine u godinu. Tek 1980. godine spašavatelji su putem ugovornog obrasca LOF 80 prvi put preuzeli dužnost skrbi o morskom okolišu na način da su stimulirani u sprječavanju ili smanjenju štete na okolišu prilikom akcija spašavanja. Danas je sprječavanje onečišćenja morskog okoliša prioritet spašavanja. Pored novih dužnosti koje imaju suvremeni spašavatelji u zaštiti morskog okoliša, njihova potencijalna odgovornost raste iz godine u godinu. S obzirom da se oni nalaze u prvim linijama borbe protiv onečišćenja morskog okoliša uzrokovanog nesrećama brodova, nije rijetkost da oštećene osobe potražuju i od spašavatelja naknadu štete uzrokovane onečišćenjem. Spašavatelji su donekle zaštićeni od takvih potraživanja prema važećim konvencijama (Međunarodna konvencija o građanskoj odgovornosti za štetu prouzročenu onečišćenjem uljem, 1992. i Međunarodna konvencija o odgovornosti i naknadi štete u vezi prijevoza opasnih i štetnih tvari morem, 1996.). Donošenjem Međunarodne Konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem (Bunker konvencija), 2001. godine spašavatelji gube imunitet pri potraživanju naknada šteta od njih, a najnovijom Direktivom EU (2005/35/EC) otvoren je put kaznenoj odgovornosti svih sudionika pomorskog gospodarstva, uključujući i spašavatelje. Pitanje koje konstantno muči suvremene spašavatelje je dostatnost naknada koje im stoje na raspolaganju u slučaju sprječavanja onečišćenje u odnosu na njihovu izloženost građanskoj i kaznenoj odgovornosti. Spašavatelji trebaju pronaći način kako uvjeriti odgovorne u državama, pomorskom gospodarstvu i osiguranju da pristanu isplaćivati (bezuvjetne) veće ili dodatne naknade kao poticaj spašavateljima u zaštiti morskog okoliša, što bi dugoročno bilo u interesu svih nabrojenih sudionika. Činjenica je da sadašnji sustav nagrađivanja ne zadovoljava i dovoljno ne potiče spašavatelje u zaštiti morskog okoliša, jer uz postojanje posebne naknade i SCOPIC naknade, spašavatelju ipak, kao stalni izvor prihoda, ostaje jedino nagrada za spašavanje koja je tradicionalno ograničena vrijednošću spašene imovine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA